Kako odgovornim upravljanjem ljudskim potencijalima unaprijediti visoko obrazovanje?

Konfrencija_HRMinHEI

Kako odgovornim upravljanjem ljudskim potencijalima unaprijediti visoko obrazovanje?, pitanje je na koje nastoji odgovoriti Agencija za znanost i visoko obrazovanje kroz projekt HRMinHEI – Modernizacija visokih učilišta putem unapređenja funkcije upravljanja ljudskim potencijalima.

Upravljanje ljudskim potencijalima u modernom korporativnom svijetu je standard ili se barem tomu teži. Upravo se ljudi prepoznaju kao najveća vrijednost organizacije i stoga je stoga važno posvetiti dovoljno pozornosti svim segmentima koji utječu na učinkovitost i zadovoljstvo djelatnika, s krajnjim ciljem povećanja organizacijske učinkovitosti.

Kada govorimo o visokim učilištima i visokom obrazovanju općenito, ova tema traži posebnu pozornost. Naime, samo visoko obrazovanje koje učinkovito koristi ljudske potencijale u funkciji društvenog i gospodarskog razvoja može se nazvati konkurentnim.

Projekt HRMinHEI

S ciljem povećanja učinkovitosti visokih učilišta, Agencija za znanosti i visoko obrazovanje, u suradnji s partnerima iz Hrvatske i Europe: Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Visokim učilištem Algebra te Danube University Krems iz Austrije i University of Tampere iz Finske, provodi projekt HRMinHEI. Njegovu je važnost prepoznala i Europska unija te ga sufinancira iz programa Erasmus + s više od 240 tisuća kuna. Ovaj dvogodišnji projekt započeo je u rujnu 2016. i traje do kraja 2018. godine.

Osim jačanja funkcije upravljanja ljudskim potencijalima na visokim učilištima, kroz projekt će se izraditi inovativni alat za samoprocjenu učinkovitosti upravljanja ljudskim resursima koji će biti dostupan svim visokim učilištima. Osim toga, jedan je od ciljeva poticanje izvrsnosti akademskog osoblja te suradnja visokih učilišta unutar Europskog prostora visokog obrazovanja, kojeg je Hrvatska dio.

Unutar projekta objavljeni su dokumenti i alati koji će biti korisni ne samo zemljama partnerima u projektu, nego i visokim učilištima na području cijeloga Europskog prostora visokog obrazovanja.

Jedan je od njih Pregled nacionalnih politika povezanih s upravljanjem ljudskim potencijalima u sektoru visokog obrazovanja u Europi, u širem, europskom kontekstu te pruža teorijsku osnovu i okvir kroz deset ključnih dimenzija upravljanja ljudskim potencijalima i ilustrira njihove promjene na visokim učilištima. Donosi i kratku raspravu o postojećim politikama na razini Europske unije te donosi analizu propisa i politika povezanih s upravljanjem ljudskim resursima u području visokog obrazovanja za Republiku Hrvatsku, Austriju i Finsku.

Smjernice za razvoj HR-a na visokim učilištima

U okviru projekta, objavljene su i Smjernice za razvoj pojedinih elemenata funkcije upravljanja ljudskim potencijalima na visokim učilištima. Zadatak je smjernica pružiti upravama visokih učilišta praktičan alat koji će im pomoći u nošenju s brzim društvenim promjenama i sve većim zahtjevima društva od sektora visokog obrazovanja.

Od visokih učilišta se očekuje da jasno odrede svoju misiju, viziju i ciljeve te da kreiraju strateški plan vlastitog razvoja, pa se, u skladu s tim, javlja i potreba za strateškim planiranjem kadrova kao nositelja provedbe strategije razvoja. Drugim riječima, potrebno je imati jasnu viziju razvoja upravljanja ljudskim potencijalima, realizaciju čega bi trebao olakšati i ovaj dokument

Predstavljanje rezultata istraživanja razvijenosti HR funkcije na hrvatskim visokim učilištima

Kroz projekt je provedeno i istraživanje razvijenosti HR funkcije na hrvatskim visokim učilištima koje je pokazalo da unutar svakog od elementa upravljanja ljudskim potencijalima postoje snage, ali i slabosti, primjerice, da se uglavnom razvijaju kratkoročni planovi za razvoj ljudskih potencijala, osobe koje imaju primarnu odgovornost za provođenje strategije ljudskih potencijala su osobe na rukovodećoj funkciji i u pravilu to nisu stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima, procedure za pribavljanje osoblja se definiraju prvenstveno na razini fakulteta, proces odabira provodi se prema jasno definiranim procedurama, međutim ne postoje jasno definirane politike za zadržavanje zaposlenika itd. Među elementima, pojedini su razvijeniji dok pojedini, poput mjerenja radnog učinka, predstavljaju pravi izazov.

Ovi su nalazi predstavljeni na konferenciji Upravljanje ljudskim potencijalima na visokim učilištima održanoj 2. ožujka 2018. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji AZVO-a.

“Cilj je konferencije i cjelokupnog projekta potaknuti raspravu o povećanju organizacijske učinkovitosti visokih učilišta te njihovoj globalnoj konkurentnosti, povećanju njihova doprinosa ekonomskom rastu i društvenom razvoju unapređenjem kvalitete ljudskog kapitala u području visokog obrazovanja, kao i poticati izvrsnost akademskog osoblja”, istaknula je ravnateljica AZVO-a, prof. dr. sc. Jasmina Havranek.

Podršku projektu dala je i ministrica znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Blaženka Divjak te naglasila kako je riječ o važnoj temi kojoj moramo posvetiti ne samo vrijeme za raspravu, nego i potrebno vrijeme za implementaciju. „Posebno pitanje unutar ove teme je kako ne izgubiti talente, odnosno, kako ih zadržati, kako im omogućiti da razviju svoje potencijale kako bi oni bili korisni gospodarstvu, društvu i njima samima“, istaknula je ministrica Divjak.

Konferencija je okupila mnoštvo sudionika: predstavnika visokih učilišta i stručnjaka za upravljanje ljudskim potencijalima među kojima su i prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Sveučilišta VERN’, dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra i drugi uvaženi gosti koji su imali prigodu sudjelovati u raspravi o sljedećim temama: kako upravljanje ljudskim potencijalima (HR) pomaže razvoju visokog učilišta, je li razvoj ove funkcije potreba ili trend te kakav je HR na visokim učilištima u Hrvatskoj.

Snimka konferencije

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava