KINA ZAGAĐENA OTROVNIM SMOGOM! Ljudi pod maskama hodaju ulicama. Početkom 2017. proglašene uzbune u gradovima i naređeno ograničenje rada i zatvaranje 1200 tvornica.

peking-magla

Nakon višekratnog ponavljanja ozbiljnoga zagađenja zraka u Kini potkraj prošle godine, ta je zemlja i u 2017. godinu ušla s rekordnim zagađenjem. Peking i deseci drugih gradova sjeverne i središnje Kine zarobljeni su gustim, otrovnim smogom, u kojemu se čak i impresivni neboderi modernih kineskih poslovnih centara jedva naziru.

Vlasti su u Pekingu proglasile „narančastu“, a u 25 drugih gradova i „crvenu“ razinu opasnosti od zagađenja. Naređeno je zatvaranje ili ograničenje rada 1200 tvornica.

Ništa tu ne pomaže, ni propaganda za korištenjem javnog prijevoza umjesto osobnih automobila, ni zatvaranje autoputeva, ni obvezno nošenje maske na licu pri svakom izlasku…

Zbog guste magle odgođeno je na stotine avionskih letova. Inače, „crvena“ razina zagađenja druga je po jačini od ukupno četiri stupnja opasnosti od zagađenja, a uključuje i zatvaranje škola, tvornica i gradilišta.

Smrtne opasnosti

O kolikom je zagađenju riječ, vidljivo je iz podatka da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila sigurnosnu granicu od 25 mikrograma finih čestica zagađenja po kubičnom metru (te su čestice poznate i pod nazivom čestice PM 2.5), dok se u kineskim gradovima mjeri i do 400 mikrograma tih čestica po kubičnom metru. Čestice PM 2.5 vrlo su sitne, ali toksične, a nalaze se u ispušnim plinovima automobila i industrijskih pogona. Veoma su opasne jer oštećuju plućno tkivo, pogoršavaju bolesti srca i povećavaju rizik od moždanog udara. Istraživači s njemačkog Max Planck instituta procjenjuju da zagađenje zraka u Kini godišnje izazove prijevremenu smrt čak 1,4 milijuna ljudi, dok su prognoze neprofitne udruge Berkeley Earth iz Kalifornije još pesimističnije te govore o prijevremenoj smrti 1,6 milijuna ljudi.

Kina se već jako dugo bori s najgorim zagađenjem zraka u svijetu. Ova zemlja, koja je i najveći svjetski zagađivač zraka, plaća danak svojoj ekspanzivnoj industrijalizaciji i nebrizi za zaštitu okoliša. U Kini je i dalje glavni energent za brojne industrijske pogone ugljen, a povećanje standarda dovelo je i do ogromnog porasta broja automobila, i to uglavnom onih starijih koji ispuštaju više štetnih plinova.

Neizbježno je pitanje: Dokad tako? Kada se već kineske vlasti ne iskazuju uspješnima u brizi za okoliš i za ljude, možda ih na promjene natjeraju veliki gubici koje gomilaju zbog zagađenja. Naime, investicije u saniranje štete od zagađenja šest su puta povećane u deset godina, a samo 2012. iznosile su više od 800 milijardi juana.

Kineski pogled na 2020.

Očekuje se da Kina do 2020. godine zatvori i 60 svojih industrijskih giganata kako bi izgradila pogone s modernijom tehnologijom te da se istodobno sve više okreće obnovljivim izvorima energije i nuklearnim termoelektranama.

DH/MDM

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava