Kolumna: TKO JE SVJETSKI KRALJ BRZE MODE I ZAŠTO SE UPLAŠIO (GRETE)?

shopping

Uznemirena reakcija šefa švedskog modnog lanca H&M-a, Karl-Johana Perssona, pokazala je kako je mlada Šveđanka Greta Thunberg ponovno uprla prstom u pravi problem. Perssona brine što će ljudi možda početi manje kupovati. A Greta i mnogi drugi u svijetu koji zagovaraju i predvode novi pokret susprezanja od rasta (u stručnoj terminologiji „ODRASTA“; na engleskom degrowth) promoviraju baš to – življenje s manje posjedovanja i trošenja. Jer jedino to može zaustaviti uništavanje resursa Zemlje i rastuću emisiju CO2 te klimatsku katastrofu. To, naravno, znači i manju svjetsku proizvodnju i zaustavljanje mnogih neuravnoteženosti.

Karl-Johan Persson, izvršni direktor H&M-a te sin multimilijardera i predsjednika koncerna, zamjerio je najpoznatijoj svjetskoj klimatskoj aktivistici, tinejdžerici Greti Thunberg, da potiče na suzdržavanje od kupnje, a šopingiranje izlaže posramljivanju.

U jednom je intervjuu kazao da ga zabrinjava to što pokret promovira zabrane određenih ponašanja te što prosvjednici “zahtijevaju da se prestane letjeti, prestane trošiti i generalno prestane raditi neke stvari”.

Požalio se: „Da, to će možda imati mali pozitivan utjecaj po pitanju zaštite okoliša, ali će nas uništiti i imati užasne društvene posljedice.“

Evo zašto su se moćne korporacije uplašile poznate tinejdžerice!

Greta je pokrenula lavinu i inspirirala milijune ljudi diljem svijeta da iziđu iz svojih domova i ljuštura te da dignu glas za spas planeta, čime je izravno ugrozila interese moćnika. Potaknula je svijest da se može i treba živjeti jednostavnije, da ne moramo baš stalno kupovati nešto što nam baš i ne treba, samo zato što je „in“, i da svatko od nas može učiniti nešto dobro.

Razumije se, što nas je više, to smo jači. Potaknula je trend osvješćivanja, trend kojim se u prvi plan ističe naša pojedinačna odgovornost za negativan utjecaj na okoliš i društvo.

Najprije su u Gretinom pokretu na „stup srama“ (preispitivanja) dospjeli avionski letovi, a sada i industrija odjeće i takozvana brza moda. Sjetimo se da je u jesen 2019. na summit o klimi u New Yorku Greta doputovala iz Europe brodom, i to  jedrenjakom. Odbila je putovati avionom.

Moćnici se ne mijenjaju dok ih na to ne prisili velika moć građana!

I dok s jedne strane jača pritisak javnosti na vlade svjetskih zemalja da poduzmu prave akcije, s druge strane jača i svijest da svatko od nas svakoga dana mora činiti nešto za spas našeg planeta. Jača svijest da ne smijemo samo čekati državnike i koncerne da se sami od sebe promijene. Moćnici se neće promijeniti sve dok se ne promijenimo mi – građani, potrošači, glasači. Jer, prava moć je u našim rukama!

Htjele to korporacije i države ili ne, promjenom ponašanja nas građana prestat će se održavati proizvodnje koje troše resurse, osiromašuju mase, a bogate vlasnike i elite. Pa je tako i H&M ekspresno razvio „osjećaj“ za klimu te najavio testiranje novog poslovnog modela – najma odjeće, ali i to da će do 2040. postati „klimatski pozitivna“ kompanija. Persson kao da ne zna ništa o prognozi rasta prosječne temperature na Zemlji i nesagledivim posljedicama koje će nastupiti već u 2030-im, i ranije. Teške klimatske udarce osjećamo već i danas, jučer.

Svjetski kralj brze mode H&M – negativan ekološki otisak

Budući da se godišnji promet svjetske tekstilne industrije procjenjuje na 2,5 bilijuna dolara, a H&M u tom biznisu ima velik dio kolača, dramatična reakcija njegova čelnika posve je očekivana.

Nedavno je H&M bio prisiljen braniti se (nevješto) od optužbi da koristi jeftini dječji rad u azijskim tvornicama, a zapao je i u financijske probleme, iz kojih se ipak polako izvlači.

U klasičnoj modi ciklus od dizajniranja nove kolekcije do njezina stavljanja u prodaju traje šest mjeseci, a u brzoj se modi skraćuje na samo 45 do 60 dana. Stalno se potiču novi modni trendovi, a odjeća je jeftina što potrošače navodi na češću kupnju. Rezultat su goleme količine odjeće koje se proizvode mahom u siromašnim azijskim zemljama i Kini, odakle kontingenti brodovima, koji su iznimno veliki zagađivači, putuju do potrošača na zapadu. Odjeća se nosi sve kraće, često je izrađena od sintetičkih tkanina za čiju je razgradnju potrebno stotinu godina. Iako je gotovo sva odjeća pogodna za recikliranje, reciklira se tek neznatna količina, a sve ostalo završi na odlagalištima otpada. I za to nikoga nije briga, a najmanje one koji odjeću proizvode. Europske direktive o održivosti najavljuju skori obračun s takvim industrijskim ponašanjima.

A treba kazati i ovo: iza takvog poslovanja i proizvodnji ostaju, pored svega, istrošeni prirodni resursi te sirotinjski plaćena radna snaga po Aziji, Africi i Južnoj Americi.

Kome je na kraju dobro? Eliti. Koja ne dopušta promjene! Koja gura sve u kataklizmička stanja! Procjene su nekih znanstvenika i stručnjaka da će svjetska elita „ostati“ egoistično gluha – do kraja, bez obzira na krajnje grube posljedice po svijet.

Prema podacima UN-a, industrija odjeće stvara 10% globalne emisije ispušnih plinova i troši više energije nego zračni i pomorski promet zajedno!

Promjena ponašanja i stila života Zemljana itekako bi donijela nevolje modnom divu H&M, ali i svim njegovim pratiteljima-konkurentima, poput Zare, C&A, Primarka, Topshopa i drugih. Ali, značila bi, zapravo, pravi početak stvarnih promjena za spas Zemlje.

Dakle, budimo razumni, budimo suzdržani!

DOBRA HRVATSKA

MDM &GT

Prosinac, 2019.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava