VLADA I MINISTARSTVA: Na kraju 2016. nije usvojen Plan gospodarenja otpadom

otpad_reciklaza

Iako je bilo najavljeno i iako smo to bili obvezni prema EU, na posljednjoj sjednici Vlade RH u 2016. godini održanoj 29. prosinca 2016. nije donesen Plan gospodarenja otpadom.  Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović izjavio je nakon sjednice Vlade da će Plan najvjerojatnije biti na dnevnom redu sjednice Vlade početkom 2017. godine, a kao razlog zašto se na sjednici o njemu nije raspravljalo naveo je „formalne razloge, zbog potrebe da se jedan mali dio doradi“.

Plan odgođen zbog „formalnih razloga“. Ali i bitna promjena pristupa.

Ministar smatra da nedonošenje Plana unatoč isteku roka (podsjetimo, rok je bio kraj 2016. godine) „neće prouzročiti nikakvu štetu za Republiku Hrvatsku“. Po njegovu mišljenju, važno je što su doneseni akcijski planovi za recikliranje otpada.

Posljednjih dana u javnosti se puno govorilo o gospodarenju otpadom. Taj „vrući“ krumpir prebacuje se s jedne na drugu Vladu, s jednog na drugog ministra. Tako se Plan koji je osmislio Dobrovićev tim uvelike razlikuje od onoga bivšeg ministra Mihaela Zmajlovića. A upravo su po Zmajlovićevom planu županije već pripremile projekte, uložile novac i osigurale dozvole za izgradnju centara za gospodarenje otpadom.

No, ministar Dobrović ima drugačiji pristup te od županija traži hitnu prenamjenu planiranih centara i izgradnju nekih novih pogona. Zmajlovićeva je strategija, naime, predviđala 13 centara za gospodarenje otpadom, dok ministar Dobrović svoj koncept tzv. kružnog gospodarstva temelji na ideji da otpad nije smeće već sirovina pa se naglasak stavlja na izgradnju reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana. No, koliko će prilagodba novom konceptu već zahuktalih projekata koštati, to ministar Dobrović ne otkriva jer i nije tako jednostavno sagledivo.

Kako je u Hrvatskoj moguće toliko mijenjati temeljne pristupe? Zato što struka ne dominira, ili je i nema dovoljno, nije artikulirana. A politika smatra da je i to „njezino dvorište“. Po kojem može trčkarati amo-tamo, bez posljedica po sebe, kako hoće. Ali s velikim utjecajem, zasad negativnim, na živote i ekonomiju društva.

Nezadovoljstva je mnogo!

Nezadovoljni su župani koji moraju mijenjati ono što su dosad napravili, a nezadovoljna je i javnost jer se promjene događaju presporo, a zbunjuju i različiti pristupi, koncepti koji će određivati budućnost, bolju ili lošiju.

Građani su nezadovoljni pogledom na ulice pretrpane smećem… Kontejneri su prepuni, ne prazne se, a događa se da već odvojeni otpad završi u jednom kamionu i na tzv. deponiju općeg tipa.

I stručnjaci i građani svjesni su da se posve malo napravilo na promjeni svijesti građana i poslovnih subjekata, a od te točke sve počinje. Još i gore, od toga doima se dojam nerada, neodgovornosti  i nestručnosti nekih u državnoj administraciji, od lokalne do nacionalne razine. Pojedini gradovi su zaraženi „napuljskim sindromom“ –  vizija gušenja u otpadu postala je stvarnost.

Nezadovoljstvo je i glasnije kada se spomene mogućnost da Europska komisija i financijski kazni Hrvatsku za kašnjenje u ovom važnom pitanju. Rezerviran je i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, koji je svjestan da prilagodba novom konceptu iziskuje izmjene županijskih, općinskih i gradskih prostornih planova u jako kratkom roku.

S optimizmom u 2017.?

Stoga je važno što prije usvojiti Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. godine. Ali – dobar plan! Kako bi Hrvatska što prije mogla početi koristiti 475 milijuna eura iz EU fondova, točnije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za područje zaštite okoliša i gospodarenja otpadom. I kako bi se nezadovoljavajuće stanje počelo intenzivnije mijenjati. Nabolje.

Dodatno: https://vlada.gov.hr/vijesti/ministar-dobrovic-plan-gospodarenja-otpadom-donijet-cemo-vrlo-brzo/19903

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava