Zašto je London zabranio UBER?

File illustration picture showing the logo of car-sharing service app Uber on a smartphone next to the picture of an official German taxi sign

Krajem 2017. godine Transport for London, londonski regulator prometa, objavio je kako UBER-ova licenca za rad u tome gradu neće biti produljena. Unatoč odluci, aplikacija za korištenje usluge prijevoza kojom se do sada služilo 3,5 milijuna građana Londona – koristi se i dalje. Zašto? Iako je TFL donio odluku o zabrani rada, UBER će službeno prestati s pružanjem usluge tek kada se završi, odnosno tek kada se ”iscrpi” postupak žalbe.

Prema navodima britanskih medija, ovaj će postupak zasigurno trajati mjesecima – predviđa se da je riječ o minimalno 12 mjeseci pravnog postupka, a moguće i nekoliko godina. Prvo je saslušanje zakazno između 25. i 29. lipnja ove godine. U međuvremenu, kompanija ulaže iznimne snage u PR i marketing te što je još važnije – aplikacija funkcionira normalno i vozači su nastavili voziti. Ono što je posebno zanimljivo jest kako postoji mogućnost da cjelokupan postupak završi pozitivno po UBER-u.

Koji su razlozi zabrane?

Gotovo instantno nakon pokretanja pravnog postupka, brojni su građani krenuli u potpisivanje peticije kako bi UBER u Londonu neometano nastavio s radom. Istovremeno, prema podacima YouGov-a, najutjecajnije međunarodne internetske tvrtke za istraživanje tržišta i data analitiku, UBER-ova popularnost diljem planete pada strelovitom brzinom.

Prema službenome priopćenju TFL-a, Londonu je problematično što UBER-u nedostaje poslovne i društvene odgovornosti, odnosno što kompanija javno tolerira loše ponašanje svojih vozača (s obzirom na nedostatak regulatornog okvira), te im se ne pruža potrebno zdravstveno osiguranje. Procjenjuje se kako u Londonu zahvaljujući UBER-u zarađuje gotovo više od 40 tisuća vozača. Podsjetimo, riječ o modelu ekonomije dijeljenja prema kojoj su vozači u ovome slučaju samozaposleni – odgovaraju za automobil i njegovu sigurnost, a središte UBER-a u Nizozemskoj dobiva 25% od svake vožnje.

Nadalje, zamjeren je način na koji UBER prijavljuje kriminalne prekršaje, način kako se pribavljaju medicinski certifikati, ali i kako se koristi Greyball, softver koji se koristi kako bi spriječilo nadležna tijela od potpunog pristupa aplikaciji, a time i funkcioniranje regulatora ili pravnih tijela. Londonski gradonačelnik Sadiq Khan potvrdio je i podržao ovakvu odluku naglasivši kako je, u konačnici, sigurnost građana ipak najvažnija, odnosno kako je sigurnost svih dionika primarni element koji su osnivači kompanije također trebali imati na umu. Ako nema kontrole, i ako nema provjere kompetencija vozača, bez obzira na sustav praćenja automobila, kako možemo biti sigurni da je ovakav model ekonomije dijeljenja ispravan? Diljem Britanije, kompanija je dobila kritike sindikata, zakonodavca, ali i ostalih kompanija unutar djelatnosti taksi-usluge, primarno zbog radnih uvjeta, ali i brojnih drugih razloga: operativne troškove preuzimaju vozači, ne postoji sustav sigurnosti te je omogućeno izbjegavanje plaćanje poreza od stane UBER-a.

Prema navodima britanskih medija, stajalištu Londona pridružili su se i drugi gradovi te zemlje čiji popis možete pronaći ovdje.

UBER je prijevoznička tvrtka, a ne digitalni servis

Krajem 2017. godine Europski sud pravde u Luksemburgu donio je presudu koja govori kako UBER nije aplikacija koja nudi uslugu informacijskog društva, već da ga se treba smatrati pružateljem usluga prijevoza. Sloboda pružanja usluga informacijskog društva zaštićena je pravom Europske unije, a usluge prijevoza reguliraju države članice pojedinačno. Konkretno, UBER je, dakle, prijevoznička tvrtka, a ne digitalna usluga.

Hrvatska obrtnička komora u svojem je priopćenju istaknula kako je navedena presuda u skladu sa stavom udruženja jer su od 2015. javno upozoravane mjerodavne državne institucije da se tvrtku UBER treba smatrati pružateljem prijevozničkih usluga, što nalaže i primjenu važećih propisa iz ovog područja. Podsjećamo, od 2015. UBER u Hrvatskoj posluje ilegalno.

Zaključak: Korak unatrag pod krinkom inovativnog načina djelovanja

Ubrzan razvoj tehnologije ne možemo zaustaviti, no svakako možemo zastati te se upitati mijenja li ona naš život na bolje, ili pak na gore? Profit stavljen ispred ljudi nije značajka određenih industrija – ona je prisutna svugdje, u svim sektorima, u svim vidovima ljudskog djelovanja, nerijetko pod krinkom inovativnog načina poslovanja.

S obzirom na brojna društvena pitanja, osobito pitanje korporativne i društvene odgovornosti koje je otvorio IT sektor, svakako će biti zanimljivo promatrati u kojem će se smjeru razvijati ova tema.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava