dm poručuje svojim potrošačima i djelatnicima, svima: Mislite li pri kupnji i na prirodu? Mislimo li stalno na Zemlju?

900x600px_PR_clanak_ukidamo vrecice

Od 1. veljače, dm je pokrenuo novu edukativnu i praktičnu kampanju – u dm-u nema više plastičnih vrećica! A djelatnici se posebnim prikazom brojki potiču na ekološko djelovanje, pozitivne osobne navike. Najmanji vlastiti ekološki trag!.

Od 1. veljače u dm-u više nema jednokratnih plastičnih vrećica. Na taj način želimo učiniti još jedan korak u zaštiti okoliša te smanjiti količinu plastike u opticaju za više od 97 tona u samo jednoj godini!

Došao je i taj dan – od 1. veljače plastične vrećice više neće biti dostupne u dm-u. Jedan je to od mnogih koraka koje poduzimamo kako bismo svojim poslovanjem temeljenim na održivosti dali svoj doprinos očuvanju prirode i okoliša u kojem živimo i radimo. Tako ćemo svoje kupce pozvati da odaberu neku od održivih alternativa bilo da je riječ o papirnatoj vrećici ili trajnoj torbi, ali im dati i poticaj da to pretvore u naviku te se održivim varijantama koriste u svakodnevnom životu.

Pitate se kako jedna vrećica koju uzmemo pri kupnji može naškoditi okolišu? Računica je jednostavna – svake se godine diljem svijeta upotrijebi tri bilijuna plastičnih vrećica, jednu vrećicu koristimo u prosjeku 12 minuta što pokazuje koliko nam je lako odbaciti resurse uložene u njihovu proizvodnju, a da bi se razgradile, potrebno je između 15 i čak 1000 godina, ovisno o uvjetima u okolišu poput topline i vlage.

Nadalje, posljedice korištenja plastike za jednokratnu upotrebu vidljive su posvuda, a posebno na morskim obalama i u morima. Ne čudi to kada uzmemo u obzir da je u otpadu odbačenom u more udio plastike za jednokratnu upotrebu čak 49 posto, a udio je ukupne plastike viši od 70 posto. Plastični otpad sve više zagađuje mora te bi, prema istraživanjima, do 2050. u morima moglo biti više plastike nego riba. Kao da to nije dovoljno strašno, prema istraživanju provedenom 2004. u luci u Sydneyju nanočestice plastike pronađene su u mesu riba koje se hvataju za ljudsku prehranu. To pokazuje da plastika ulazi u hranidbeni lanac i dolazi na naše tanjure.

POZITIVNE OSOBNE NAVIKE! NAJMANJI VLASTITI EKOLOŠKI TRAG!

Postoji tisuću stvari koje možemo promijeniti kako bismo osvještenije živjeli. Kako to funkcionira? Tako da to i započnemo.

Odgovorno živjeti ne znači svakodnevno se ograničavati. Pazimo na vrijedne resurse, štedimo plastične vrećice i jačamo osjećaj blagostanja. Primjer je tomu prirodna kozmetika. Proizvedena je od biljnih sirovina i ne sadrži mikroplastiku. Proizvodi ne sadrže tvari zasnovane na mineralnim uljima, sintetičke mirise, boje i konzervanse niti su ispitivani na životinjama.

Ili uzmimo hranu primjerice – „Ono si što jedeš“, često se kaže. To jednostavno znači da hrana koju svakodnevno jedemo izravno utječe na osobnu dobrobit i zdravlje, a njezin uzgoj može oplemeniti ili zagaditi okoliš. Hrana koja se proizvodi na održiv način, tj. bez kemikalija, umjetnih gnojiva ili sintetičkih dodataka u ekološkoj poljoprivredi može doprinijeti zdravoj prehrani. Zbog toga smo ponosni na dm marku dmBio, nositelja certifikata Demeter i Naturland.

U svakom slučaju održivost ne znači potpuno promijeniti sve iz jednog dana u drugi i izbaciti stvari koje se još uvijek mogu upotrebljavati. Naime ništa nije održivije od uporabe postojećih resursa, a kada njih istrošimo, možemo ih zamijeniti održivim alternativama. Prvi je korak osvijestiti činjenicu da naše navike, i kupovne i ostale, mogu pomoći ili odmoći pri nastojanjima u očuvanju okoliša.

ukidamo plasticne vrecice

MNOGO JE SVAKODNEVNIH MOGUĆNOSTI ZA OSOBNO DJELOVANJE – ČEKA TE OGROMAN KORAK NAPRIJED!

U nastavku donosimo pregled činjenica i savjete kako već malim koracima možemo napraviti mnogo.

Jedna trećina ukupno potrošene vode koristi se za ispiranje toaleta

  • Štedjeti vodu vrlo je jednostavno: tuširati se umjesto pripremati kupke (tako uštedimo cca 25 litara vode), tijekom pranja ruku i zuba zatvoriti vodu, na WC školjku ugraditi štednu sklopku.

Jedna osoba svakog dana prosječno napravi 1,8 kilograma smeća

  • Čvrsti sapuni i šamponi u obliku sapuna najčešće se proizvode od obnovljivih sirovina ili uz minimalne kemijske dodatke i dolaze u pakiranjima koja nisu od plastike.
  • Žene koje se tijekom menstruacije koriste dugotrajnim perivim menstruacijskim čašicama uštedjet će novac i spriječiti stvaranje bespotrebnog otpada.
  • Planiranje pomaže da namirnice kupujemo unaprijed što znači da će ih se manje baciti. U slučaju kupljenoga viška moguće ih je kreativno iskoristiti u drugim jelima.
  • Na portalu activebeauty.hr potražite više o temi zero waste uključujući i recepte.

Jedna trećina cjelokupne potrošene energije koristi se u domaćinstvima

  • Kada bismo svaki put prali rublje na 30 stupnjeva, uštedjeli bismo energiju kojom bi se mogla opskrbiti cijela zemlja poput Austrije i to punih mjesec dana. 70 posto odjeće učinkovito se može oprati na 30 stupnjeva.
  • Gašenje svjetla i uređaja kada ih ne koristimo sačuvat će energiju (čak i uređaji na standbyu troše energiju).

Svaki dan od 50 do 100 životinjskih vrsta postaje ugroženo ili čak nestaje zahvaljujući ljudskoj djelatnosti

  • Deterdženti u odvode ispuštaju štetne kemikalije pa počnite upotrebljavati proizvode koji ne sadrže fosfate i pročitajte upute za upotrebu pri pranju. To će vam pomoći da uštedite energiju i deterdžent.

Svake se godine u svijetu koristi oko pet milijardi aluminijskih konzervi

  • Za recikliranje aluminija potrebno je 90 posto manje energije nego za proizvodnju novog.
  • Aluminijske kapsule za kavu uzrokuju svake godine tisuće tona otpada, a proizvodnja aluminija zahtijeva mnogo energije. Alternative koje ne štete okolišu biološki su razgradivi filtri za kavu.

Oko pet milijuna tona nafte svake godine završi u oceanima

  • Uvozno voće i povrće troši prosječno 48 puta više goriva od robe koja dolazi iz regije. Tko kupuje regionalno, štedi resurse i podržava lokalne proizvođače.
  • Bicikl kao dio svakodnevnice: za kupnju, na putu do škole ili za posao.

Samo jedan autobus može prevesti onoliko ljudi koliko bi ih stalo u čak 40 automobila

  • Moguće je češće automobil ne koristiti nego što to mislimo, a možemo i dijeliti vožnju s drugim osobama (primjerice kolegama, dogovoriti da jedan roditelj vozi više djece i slično).
  • Zajednički izlet vlakom, automobilom na more, kod kuće u planinama i na jezerima ili nekoliko dana na biofarmi alternativa su letenju jer samo za polijetanje i slijetanje zrakoplovi troše najviše goriva i proizvode najveće emisije.

Manje od 9 % proizvedene plastike se reciklira

  • Čak i za plastične slamke postoje alternative od papira, stakla, metala ili slame.
  • Ekopelene štite bebinu kožu i okoliš. Ne sadrže gumu i bespotrebne sirovine.

Svaka tona recikliranog papira spasi 17 stabala od rušenja

  • Kada poželite novu knjigu, potražite ju na buvljacima, u antikvarijatima, knjižarama i različitim mrežnim platformama.
  • Za recikliranje papira potrebno je čak 64 posto manje energije nego za proizvodnju novog.

Gotovo svaki komad plastike, neovisno o tome kada je proizveden, još uvijek postoji

  • Koristite se bocama za višekratnu upotrebu, staklenim ili PET bocama koje se mogu reciklirati umjesto jednokratnih. No najbolje je piti vodu iz slavine jer to štedi i novac.
  • Energija koja se uštedi kada se reciklira samo jedna staklena boca (a ne proizvodi nova) dovoljna je da električna žarulja svijetli puna četiri sata.

Svake godine u oceanima završi najmanje osam milijuna tona plastike

  • Neka se u ormaru nalazi što manje umjetnih materijala poput poliestera. Bolje nositi regionalnu kvalitetnu odjeću i prirodne materijale poput lana i biopamuka te popraviti oštećenu odjeću.

Računala pripadaju opasnom otpadu – samo monitor sadrži velike količine olova koje je opasno ako dospije u okoliš

  • Prijenosno računalo ne treba svim članovima obitelji. Ako nabavljate računalo za domaćinstvo, pogodno je i polovno.
  • Dobro provjeriti uređaje i u slučaju kvara, umjesto kupnje nastojte ih popraviti.

Eko promjena pr

PRIDRUŽI NAM SE!

DOBRA HRVATSKA

veljača, 2020.

(Preuzeto iz PODMORNICE, časopisa za djelatnike dm, veljača 2020. Vlastita oprema – naslov i podnaslovi – od strane uredništva odgovorno.hr)

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava