HEP ODS – SUSTAVNA BRIGA O BIJELIM RODAMA

HEP ODS 2 dvije rode.

U Hrvatskoj elektroprivredi već desetljećima se provode sustavne mjere zaštite bijelih roda koje svoja gnijezda grade na stupovima elektrodistribucijske mreže. Suživot se razvio u veliko prijateljstvo, a HEP je danas najveći hrvatski stanodavac rodama.

Zašto te velike i slavne ptice – bijele rode, koje doslovno poznaju pola svijeta, izabiru sviti gnijezdo i podizati svoje potomke u našim krajevima, na vrhovima elektrodistribucijskih stupova i  krovovima ruralnih zdanja? Zato što tu dobivaju sve: i sigurnost i dobrodošlicu, o čemu već dugo brinu Hrvatska elektroprivreda i mnogi drugi subjekti. Taj je suživot rodama i nama „stanodavcima“ danas postao nešto „sasvim prirodno“.

Koliko ih ima?

Kako govore aktualni podaci, u Hrvatskoj ima oko 1.500 gnijezda roda, od čega ih je na stupovima elektrodistribucijske mreže čak 1.037, a na seoskim zgradama 642. Naravno, nisu baš sva aktivna svakog ljeta. Hrvatska elektroprivreda je domaćin rodama u 14 distribucijskih područja HEP-Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a). Neka od njih, poput Elektre Zabok, imaju „samo“ 11 rodinih gnijezda, a područje Elektre Križ prednjači sa čak 273 gnijezda. U novije vrijeme jedan se par roda odlučio naseliti na električni stup usred Pogona Otočac pa i Elektrolika Gospić ima par roda – jedan, ali vrijedan!

Biti stanodavac ovoj impozantnoj ptici nije lak zadatak, zahtijeva stalnu brigu i nadzor. Pojedina gnijezda mogu težiti i više stotina kilograma, a pri izgradnji rode znaju koristiti najrazličitije materijale do kojih uspiju doći: grane, blato, sijeno pa i plastiku, metale i sve drugo. Osim toga, rode su vrlo svojeglave i teško ih je „odgovoriti“ od njihova nauma da sagrade gnijezdo baš tamo gdje su zamislile, bez obzira na rizične elemente mreže koji bi mogli ugroziti njihov život ili, češće, život potomaka. Jednako kao što se rode štite od potencijalnoga strujnog udara, tako se mora zaštititi i elektrodistribucijska mrežu od njihova negativnog djelovanja. Rode ponekad mogu biti i vrlo neuredne; rasipaju materijal uokolo gnijezda, a njihov agresivni izmet nagriza i najotporniji materijal. Upravo iz tih razloga, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vlasnicima kuća i gospodarskih objekata na čijim se krovovima gnijezde rode na godišnjoj bazi isplaćuje naknadu u iznosu od 700 kuna po gnijezdu. S druge strane, HEP ODS i njegovi radnici ponosno brinu za mnogobrojna gnijezda na elektrodistribucijskim stupovima već godinama i bez ikakve naknade.

Razvoj dobrosusjedskih odnosa zaposlenika HEP-a i roda

Tijekom vremena razvio se veoma dobar suživot između bijelih roda i HEP-a, na svim razinama: od sjedišta HEP ODS-a, koje koordinira aktivnosti i komunicira sa stručnjacima iz različitih institucija, do radnika na terenu koji pregledavaju nosače gnijezda, provode mjere zaštite te zajedno s orintolozima sudjeluju u prstenovanju mladih roda. Radnici HEP ODS-a vrlo često sudjeluju i u spašavanju mladih roda koje su ispale iz gnijezda za vremenskih nepogoda ili pri nagnutosti stupa ili nosača gnijezda.

Budući da su rode impozantno velike ptice s rasponom krila većim od dva metra te uočljivim dugačkim i oštrim kljunom, radnike koji dolaze u direktan kontakt s rodama često pitaju kako to da se ne boje. Naime, u više desetljeća provođenja mjera zaštite bijelih roda, nikada se nije dogodila niti jedna nezgoda ili povreda zbog agresivnog ponašanja rode, dok „hepovci“ nikada nisu doživjeli niti jednu povredu. One jednostavno nisu takve ptice te cijene i poštuju sve što se radi za njihovu dobrobit.

Tako entuzijastični terenski radnik iz Elektre Požega, Mirko Veić, redovito obilazi gnijezda na „svojoj mreži“, prebrojava ptiće i snima filmove o rodama. S druge strane, Josip Starčević, rukovoditelj iz Elektre Križ je od Javne ustanove za zaštićena područja Zagrebačke županije „Zeleni prsten“ zaslužio titulu „čuvara bijelih roda zbog uzorne brige za više od 270 gnijezda. Još je mnogo ovakvih primjera diljem Hrvatske, no treba reći: „Hepovci“ – zaštitari bijelih roda ne rade to zbog slave, već to smatraju odgovornošću i ljubavlju, redovitim dijelom posla.

Razvoj institucionalnih mjera zaštite u nas

Mjere zaštite bijele rode u Republici Hrvatskoj i uloga HEP-a u tome bili su do sada uređeni sporazumom s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske iz 2004. godine. Potreba i inicijativa za revizijom sporazuma o zaštiti bijelih roda koje gnijezde na distribucijskoj mreži pokrenuta je od strane HEP ODS-a i HEP-a d.d. iz posebnih razloga – kroz više od 10 godina sustavnog provođenja mjera zaštite ove strogo zaštićene vrste došlo do značajnih promjena u legislativi s područja zaštite prirode i okoliša, a u operativnom smislu pokazala se potreba za boljim definiranjem odgovornosti i pružanja stručne podrške od strane lokalnih javnih ustanova za zaštićena područja te Ministarstva zaštite okoliša. Na reviziji i objedinjavanju sporazuma radilo se više od godinu dana uz sudjelovanje HEP-a d.d., HEP ODS-a, Ministarstva za zaštitu okoliša (danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), javnih ustanova za zaštićena područja na kojima obitavaju rode te Zavoda za ornitologiju HAZU, a sve radi osiguranja povoljnih uvjeta gniježđenja na dijelovima nadzemne distribucijske elektroenergetske mreže.

Tako je u lipnju 2016. sklopljen novi, sveobuhvatni „Sporazum o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode”, između Ministarstva zaštite okoliša i prirode (danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), Parka prirode Lonjsko polje, 13 županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Mjesto-domaćin svečanom potpisivanju bilo je, naravno, selo Čigoč, prvo Europsko selo roda.

Marta Malenica                                                 

Služba za zaštitu na radu, okoliša, sigurnosti       

(Prosinca 2016., priređeno prema Metodologiji Dobra Hrvatska)

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava