Podravka: proaktivna prilagodba utjecajima klimatskih promjena na poljoprivredne usjeve

podravka_uzgoj03

Podravka je još 1987. pokrenula agrometeorološko praćenje na vlastitim poljoprivrednim površinama u Koprivnici i okolici čime je oformljena vrijedna baza meteoroloških podataka i 31-godišnji niz klimatoloških događanja na ovom području.

Klimatološkom analizom tih podataka došlo se do spoznaje da se klima značajno promijenila na praćenim lokacijama u proteklih 30-tak godina. Uočeni su trendovi porasta srednjih godišnjih temperatura zraka, smanjenja godišnje količine oborina, promjena rasporeda oborina tokom godine, povećanja broja i duljine sušnih razdoblja tokom godine, povećanja učestalosti toplinskih stresnih razdoblja, povećanja broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja (suše, toplinski valovi, olujni vjetrovi, izrazito pljuskovite oborine, iznadprosječno topli jesenski i zimski mjeseci).

Jedan od razloga pojave sve češćih i duljih sušnih razdoblja koja izrazito nepovoljno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, jest i promjena rasporeda, područja i osjetno smanjenje prosječne godišnje količine oborina nakon 2000-te godine, za čak 52 mm godišnje, što pokazuje grafikon “Prosječna godišnja količina oborina u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine”:

 

 

U Podravkinoj službi Razvoj poljoprivrede stručnjaci već godinama nastoje doskočiti učincima klimatskih promjena, odabirom najperspektivnijih, najotpornijih i najtolerantnijih poljoprivrednih sorti na promijenjene klimatske uvjete, kako bi kompaniji kontinuirano osiguravali kvalitetnu primarnu sirovinu, a proizvođače u njihovim regijama učinili  konkurentnijima na tržištu i omogućili  im dugoročnije planiranje proizvodnje (paprike, graha, graška, cikle, mrkve, krastavaca, pšenice, …). Uz odabir novih sorti koje su tolerantne na promijenjene klimatske uvjete (npr. na ekstremne uvjete toplinskog stresa, ranije kretanje vegetacije, iznadprosječno tople jeseni i zime), Podravkini stručnjaci educiraju proizvođače o novim odgovarajućim agrotehničkim mjerama koje su prilagođene novonastalim uvjetima nametnutih klimatskim promjenama, stavljajući im na raspolaganje agrometeorološke prognoze i klimatološke parametre radi pravovremene intervencije i očuvanja usjeva.

 

Agrometeorologija danas u svijetu ima izuzetno značajnu ulogu u prilagođavanju poljoprivredne proizvodnje na uvjete izazvane klimatskim promjenama. Moderna poljoprivredna proizvodnja i uzgoj nije moguća bez praćenja i uvažavanja agrometeorologije i klimatologije. To je grana meteorologije koja se bavi prognoziranjem klimatskih (ne)prilika od ključnog utjecaja na poljoprivredu. Ona omogućuje pravilan odabir sjemena, obradu tla, navodnjavanje, predviđanje pojave bolesti, korova i štetočina, tretiranje zaštitnim sredstvima, planiranje vremena sadnje, berbe, žetve i drugo.

 

Dozrijevanja graška – primjer prilagodbe klimatskim promjenama

Dozrijevanje konzumnog graška za potrebe Podravke obično je dospijevalo u vrijeme toplinskog stresa (niz od 10 i više dana s temperaturama zraka iznad 30°C) koji se, nakon 2000. godine gotovo redovito javlja ranije, polovicom lipnja, što je rezultiralo prebrzom zriobom graška te nemogućnošću pravovremenog ubiranja cjelokupnog usjeva. U tom periodu grašak je ubrzano dozrijevao, smanjivala se kvaliteta, a u kratko vrijeme nije se stigla ni ubrati ni preraditi sva količina. U konačnici je to značilo propadanje znatnih količina graška i veliku ekonomsku (financijsku) štetu.

Istraživanjima, uz agrometeorološke i klimatološke analize, u Razvoju poljoprivrede sortnim se pokusima i selekcijom odabiralo (i još  se odabire) najperspektivnije, najotpornije i najtolerantnije sorte graška na novonastale vremenske uvjete izazvane klimatskim promjenama. Vezano za to preporučene su i odgovarajuće agrotehničke mjere koje preduhitre dozrijevanje graška u kritičnom razdoblju toplinskog vala tako da se dozrijevanje novih sorata graška tempira prije toplinskog vala.

Osim na grašku, istraživanja u Razvoju poljoprivrede se rade i na drugim poljoprivrednim kulturama koje Podravka koristi kao primarnu sirovinu, s ciljem odabira što tolerantnijih sorata na klimatske varijacije i novonastale agrometeorološke uvjete koji se događaju, ali i one koji se u budućnosti očekuju. Korist za Podravku je u kontinuiranom osiguravanju dovoljne količine visokokvalitetne primarne sirovine za preradu i plasman na tržište.

 

Doprinos Podravke ublažavanju klimatskih promjena

Podravka je u 2018. godini za toplinsku energiju potrebnu u tvornicama u Koprivnici, na Industrijskoj zoni Danica, smanjila potrošnju fosilnih goriva (zemnog plina) za čak 50 %, a time i proizašle emisije stakleničkih plinova.

Pozitivnim rezultatima Podravke u borbi protiv klimatskih promjena doprinijela je strateška orijentacija kompanije na obnovljive izvore energije i puštanje u rad nove Kotlovnice na drvenu sječku (biomasu) tijekom 2017. godine.

Pored toga, Podravka planira u narednom razdoblju na krov svoje tvornice za preradu povrća instalirati solarne panele. Procjena Podravkinih stručnjaka je da će se putem postavljenih solarnih panela na krovu tvornice osigurati čak oko dvije trećine (67 %) ukupno potrebne električne energije za preradu i proizvodnju sveg Podravkinog povrća.

 

Matija Hlebar

Voditelj održivog razvoja u GRUPI PODRAVKA

 

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava