ARTIK, ANTARTIK – eksperti upozoravaju na velike posljedice promjene klime – led se topi već nekoliko godina! Trebamo krenuti u učinkovitije akcije!

ledenjaci

Atmosfera je sve toplija, led se topi, mijenja se klima, ugroženi su ljudi, flora, fauna… svijet i planet Zamlja kakve sada poznajemo!

Tko sve to zamišlja jasno i vizualizira, uhvati ga muka i velika tuga.

I onda se nađu neki koji na to umiruju čovječanstvo, naravno, iz uskih svojih interesa ili nesposobnosti za proaktivno sagledavanje stvari. I čak odriču svoje buduće sudjelovanje i usvajanje sporazuma između zemelja svijeta. A u ovome bi se doista trebali naći svi – rame do ramena, glava uz glavu, svi od „prvog“ do „zadnjeg“ građanina svijeta

Artik – najviša temperatura na Arktiku otkad postoji  mjerenje

Klimatolozi i ekolozi upozoravaju – led na Arktiku ubrzano se topi što bi moglo utjecati na klimu na cijelom planetu, a onda naravno i na čovječanstvo u cjelini. Protekle 2016. godine zabilježena je najviša temperatura na Arktiku otkad je mjerenja, pa umjesto da u jesen uđe s minus 25 Celzijevih stupnjeva, Arktik se topio na tek nešto nižim temperaturama od ništice. I temperatura mora bila je oko 4 stupnja više nego inače. Zbog neuobičajeno visokih temperatura na sjevernoj polarnoj kapi, puno kasnije od uobičajenog došlo je do zaleđivanja mora i formiranja leda na Arktiku. Još je gore što se tako visoke temperature bilježe već treću godinu zaredom.

U novom izvještaju o stanju na Arktiku američke Državne administracije za oceane i atmosferu (NOAA), navodi se da je riječ o rekordno visokim temperaturama zabilježenim u 2016. godini. Prosječna godišnja temperatura zraka na području Arktika od listopada 2015. do rujna 2016. povećala se za 3,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na onu zabilježenu 1900. godine dok se razina morskog leda smanjila za oko 30 posto u posljednjih 25 godina.

Antarktika – uskoro odvajanje ogromnog kompleksa leda

Još se nije stišala uzbuna zbog Arktika, a već stiže i upozorenje sa Zemljina južnog  pola, Antarktike. Ondje se u proteklih mjesec dana drastično proširio rascjep na ledenom grebenu Larsen C, prijeteći da se ogromna masa leda odvoji od toga grebena. Naime, nekoliko posljednjih godina taj se rascjep postupno širi, no sada je dosegao 80 kilometara te ga uz greben veže još samo 20-ak kilometara leda. Kada i on popuca, od Larsena C odvojit će se divovska santa od 5000 četvornih kilometara, a izgled Antarktike više nikada neće biti isti. Riječ je o površini ča 2,5 puta većoj od naše Istre. K tome, topljenje tako velike količine leda zacijelo neće proći bez podizanja razine mora. Recimo i to da ovo nije prvi ledeni greben koji se otopio – godine 2002. otopio se ledeni greben Larsen B.

Stručnjaci upozoravaju da se led na polovima topi tri puta brže nego prije samo 20 godina što bi moglo izazvati domino-efekt na klimu i okoliš na cijelom planetu. Zbog efekta globalnog zatopljenja, naravno, tope se ledenjaci i u drugim dijelovima svijeta. Primjerice, u

Europa, Azija i SAD – topljenje leda…oštrije zime…

U nacionalnom parku Montana u SAD-u od 150 velikih ledenjaka sada je ostalo tek 25 ledenjaka većih od 25 hektara. Stručnjaci iznose i ovaj dramatični podatak: u lipnju 2016. godine bilo je 11,1 milijuna četvornih kilometara morskog leda, dok je prije 30 godina bilo oko 12,7 milijuna četvornih kilometara leda. Da bi smo lakše predočili koliko se leda otopilo u samo 30 godina, recimo da je riječ o površini velikoj kao šest Velikih Britanija.

Suprotno očekivanju, topljenje leda i rekordno visoke temperature na polovima dovode do oštrih zima u Europi, Aziji i SAD-u. Naime, hladni zrak s Arktika zbog specifičnih kretanja morskih struja dolazi do kopna i uzrokuje vrlo niske temperature i raniji početak zime i snijega, a upravo toj pojavi i svjedočimo ovih godina. Jasno je da nas čekaju još drastičnije klimatske promjene jer globalne će temperature još porasti između 0,3 i 4,8 Celzijevih stupnjeva do kraja 21. stoljeća. Svake godine otopi se 234 milijuna kilotona leda, pa će zbog toga doći i do dizanja razine mora između 26 i 82 centimetra do kraja stoljeća. A to znači da će nEstati neki niski otoci, plaže, gradovi i naselja će biti poplavljeni, promijenit će se se flora i fauna…

Kad znamo problem, morali bismo znati i načine za njegovo rješavanje!

www.odgovorno.hr

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava