DOBRO JE ZNATI: Strategija Europe 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast (prioriteti, ciljevi i poticajna sredstva – fondovi)

Europe2020

Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije za rast i zapošljavanje, a pokrenuta je 2010. godine kako bi se na cjelome području Unije stvorili jednaki uvjeti za pametan, održiv i uključiv rast. Europa 2020 izrađena je kao nastavak Lisabonske strategije koja je predstavljala strateški razvojni plan Europske unije za razdoblje od 2000. do 2010. godine.

Europa 2020 strategija je, dakle, usmjerena na dugoročan rast i ostvarivanje ekonomskih, socijalnih i okolišnih ciljeva. Predstavlja središnji dio strategije sveukupnog oporavka Europske unije, a temelji se na:

  1. ulaganju u znanja,
  2. nisku razinu emisije CO2,
  3. visokoj zaposlenosti,
  4. produktivnosti i
  5. socijalnoj koheziji.

PRIORITETI STRATEGIJE

Strategija ima točno definirane prioritete, inicijative i ciljeve koji trebaju biti ostvareni do 2020, a o kojima više možete doznati u nastavku.

Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast koji je:

  • pametan– učinkovitijim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije,
  • održiv– zahvaljujući odlučnom zaokretu ka niskougljičnom gospodarstvu, i
  • uključiv– stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva.

Pametan rast predstavlja:

  • unaprjeđenje učinkovitosti Europske unije u obrazovanju kroz poticanje građana na učenje i unaprjeđenje njihovih vještina,
  • stvaranje novih proizvoda i usluga koji stvaraju rast i radna mjesta te pomažu prepoznavati društvene izazove,
  • korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u digitalnom društvu.

Održiv rast predstavlja:

  • izgradnju ekonomije s konkurentnim gospodarstvom i održivom uporabom resursa s malim emisijama ugljika,
  • zaštitu okoliša i sprečavanje gubitka bioraznolikosti,
  • iskorištavanje europske tehnološke naprednosti u novim zelenim tehnologijama i proizvodnim metodama,
  • uvođenje učinkovitih pametnih električnih mreža,
  • iskorištavanje mreža europskih razmjera za dodatnu komparativnu prednost,
  • poboljšanje poslovnog okruženja, posebice za male i srednje poduzetnike, i
  • potpora potrošačima u donošenju informiranih odluka na tržištu.

Uključiv rast predstavlja:

  • povećanje stopa zaposlenosti, posebice za žene, mlade i starije radnike,
  • pomoć ljudima svih dobi u predviđanju i upravljanju promjenama kroz ulaganje u znanja i vještine,
  • osuvremenjivanje tržišta rada i sustava socijalne sigurnosti, te
  • osiguranje dosega rasta u svim dijelovima Europske unije.

INICIJATIVE STRATEGIJE

Strategija Europe 2020 uključuje tri vodeće inicijative koje se odnose na zapošljavanje, socijalna pitanja i socijalnu uključenost, odnosno:

  • Mladi u pokretu: Inicijativa koja ima za cilj poboljšanje izgleda mladih ljudi za pronalaženje posla tako što će studentima i vježbenicima pomoći da steknu iskustvo u drugim zemljama te poboljšati kvalitetu i privlačnost obrazovanja i izobrazbe u Europi.
  • Program za nove vještine i radna mjesta: Inicijativa koja ima za cilj dati novi zamah u provedbi reformi tržišta rada kako bi posloprimci usvojili potrebne vještine za buduće poslove, kako bi se stvorila nova radna mjesta i moderniziralo zakonodavstvo EU-a vezano za zapošljavanje.
  • Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: Inicijativa koja ima za cilj poduprijeti rad na svim razinama kako bi se do 2020. godine postigao zacrtani cilj EU-a o smanjenju broja siromašnih ljudi i ljudi koji su isključeni iz društva za najmanje 20 milijuna.

CILJEVI STRATEGIJE

Strategijom je definirano pet glavnih ciljeva koje do 2020. godine treba ostvariti, a uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene/energiju, obrazovanje, socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva. Napredak u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. potiče se i prati u okviru Europskog semestra, EU-ova godišnjeg ciklusa koordinacije ekonomskih i proračunskih politika.

Pojedinačni ciljevi su sljedeći:

  • Zapošljavanje: Minimalno 75% ljudi u dobi od 20-64 godine mora biti zaposleno.
  • Inovacije: Minimalno 3% BDP-a treba ulagati u istraživanje i razvoj.
  • Okoliš: Smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 20%, povećati udio obnovljivih izvora energije za najmanje 20% i poboljšati energetsku učinkovitost za 20%.
  • Obrazovanje: Smanjiti stopu preranog napuštanja škole ispod 10% i povećati udio mladih osoba sa tercijarnim stupnjem obrazovanja na minimalno 40%.
  • Društvo: Smanjiti opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi.

Ciljevi Strategije služe za davanje općeg pregleda položaja koji bi Unija trebala zauzeti u odnosu na glavne parametre do 2020. Prenose se nacionalne ciljeve svake zemlje članice, no ne podrazumijevaju podjelu tereta. Odnosno, riječ je o zajedničkim ciljevima koje treba ostvarivati kombinacijom djelovanja na nacionalnoj razini i razini Unije.

Kako je vidljivo, ciljevi su međusobno povezani i uzajamno se podupiru, odnosno:

  • unaprjeđenjima u obrazovanju pridonosi se stvaranju novih radnih mjesta i smanjuje siromaštvo,
  • istraživanjima i razvojem, inovacijama u gospodarstvu te učinkovitijim iskorištavanjem resursa povećava se konkurentnost i stvaraju nova radna mjesta,
  • ulaganjem u čišće tehnologije pridonosi se borbi protiv klimatskih promjena
  • stvaranjem novih poslovnih mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja.

FINANCIJSKA SREDSTVA – ULOGA EUROPSKIH FONDOVA

Ciljevi Strategije Europe 2020 iznimno su važni za sve potencijalne korisnike sredstava iz EU fondova. Točnije, kako bi pomogle zemljama članicama u ostvarivanju ciljeva, Europska unija izdvojila je značajna sredstva za gore spomenuta područja. Unutar strategije, stoga, podržava se financiranje projekata koji uvode inovacije u poduzeća, transfer tehnologija, istraživanja te poslovno-savjetodavne usluge za istraživanje i inovacije. Također, podupiru se i istraživačke ustanove, tehnološki centri za izvrsnost te znanstveni parkovi. Iz tih je razloga do 2020. godine namijenjeno:

  • 70 milijardi eura poduzetništvu ,
  • 6 milijardi eura poticanju zapošljavanja,
  • 80 milijardi eura za istraživanje i inovacije,
  • 3,5 milijarde eura za pomoć najnerazvijenijim područjima.

Važno je reći kako se sredstvima iz fondova neće moći financirati projekti koji na neki način ne doprinose ostvarenju ciljeva koje je EU zadala za desetogodišnje razdoblje.

*OBVEZE ZEMALJA ČLANICA

Uspjeh Strategije u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti država članica da osiguraju svoju ulogu u provedbi potrebnih reformi na nacionalnoj razini. Vlade zemalja članica EU-a svake godine u travnju moraju dostaviti dva izvješća u kojima objašnjavaju na koje se načine nastoje približiti ostvarenju nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020, a to su:

  • Programi stabilnosti/konvergencije:Podnose se prije nego što vlade donesu nacionalne proračune za sljedeću godinu, a sadržaj programa mora omogućiti smislene rasprave o javnim financijama i fiskalnoj politici.
  • Nacionalni programi reformi: Predaju se istovremeno s programima stabilnosti/konvergencije, a sadržavaju elemente nužne za praćenje napretka u ostvarenju nacionalnih ciljeva Strategije.

Oba izvješća trebala bi biti potpuno integrirana u nacionalne proračunske postupke i Europski semestar, koji je uveden kako bi se unaprijedila koordinacija ekonomskih i proračunskih politika u EU-u. Kako bi se osigurala široka potpora provedbi tih politika, u pripremu izvješća moraju biti uključena i regionalna/lokalna tijela, socijalni partneri i drugi dionici.

Izvor:

Europska komisija

Vlada Republike Hrvatske

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava