Enronov i još koji skandal, sinonim za laž

Enron-One-of-the-Biggest-Stock-Market-Scams-of-All-Time

Službeno proklamirani sustav korporacijskih vrijednosti zapisan u strateškim dokumentima često se ne provodi u praksi. U tom se smislu u svakodnevnom  govoru kaže – papir trpi sve, pa navedene vrijednosti mogu biti samo skup fraza kojima se nastoji izgraditi lažni korporativni ugled.

Jedan od najpoznatijih takvih primjera obmanjivanja javnosti te interesnih skupina prije svega dioničara i investitora je slučaj Enrona. Do 2001. godine tvrtka Enron bila je jedna od vodećih svjetskih energetskih korporacija  s godišnjim prihodima većim od 100 milijardi USD a lažiranje financijskih rezultata doveli su do njene likvidacije.

Interesantno je spomenuti neke od ciljeva i načina poslovanja koje su naveli menadžeri Enrona u svojim strateškim dokumentima. Riječ o načelima i vrijednostima za koje se, na svoj specifičan način, zauzimaju sve vodeće svjetske korporacije. Tako u viziji i strateškim vrijednostima Enrona možemo pročitati sljedeće :“Enronovo poslanje je kreiranje vrijednosti i mogućnosti poslovnim partnerima. Mi to ostvarujemo kombinacijom financijskih i fizičkih resursa te znanjem kojim stvaramo inovativna rješenja za izazovne industrijske probleme. Istinski vjerujemo u pobjedu otvorenih tržišta. Enron je laboratorij za inovacije. Zbog toga zapošljavamo najbolje i najnadarenije ljude.“

Nadalje, u strateškoj orijentaciji se navodi :“Ponašamo se prema drugima onako kako očekujemo da se oni odnose prema nama. Ne toleriramo uvredljivo ponašanje i  nepoštivanja. Mi smo prema poslovnim partnerima otvoreni, iskreni i pošteni. Kada im nešto kažemo da ćemo napraviti mi  to i napravimo a kada kažemo da nešto ne želimo ili ne možemo uraditi toga se i pridržavamo. Obvezni smo komunicirati sa svim interesnim skupinama i slušati njihove poruke. Uvjereni smo kako pravodobne i točne informacije omogućuju rast.“

Ugled Enrona bio je veliki u poslovnoj i široj javnosti. Tak je, primjerice, prestižni američki poslovni časopis Fortune tvrtki Enron šest godina uzastopno  dodjeljivao titulu „Najinovativnija američka kompanija.“  Međutim, glavni izvršni direktor Jeffrey Skilling bio je iznimno kreativan i u lažiranju poslovanja. Tako je, primjerice, prije dolaska investitora u sjedište tvrtke namjerno okupljao desetine zaposlenika u poveći uredski prostor te im naredio da glume veliku užurbanost i zaposlenost. Nakon toga, upravo je njih pokazivao bankarima odnosno investitorima kao očevidan dokaz ogromne zaposlenosti i brojnih Enronovih poslova koji su u tijeku.

Vrhovni menadžeri Enrona lažirali su financijske izvještaje odnosno obmanjivali investitore, dioničare, zaposlenike i ostale interesne skupine a veliku odgovornost u tom pogledu snosila je i nekada afirmirana revizorska i savjetodavna tvrtka Arthur Andersen. Kada je za lažiranje poslovnih odnosno financijskih dokumenata saznala javnost menadžeri su  to pokušali prikriti te su počeli uništavati dokumente odnosno dokazni materijal. U tome nisu uspjeli a jedna od posljedica takvog neodgovornog poslovnog ponašanja bio je bankrot nekada pete po veličini američke korporacije.

Međutim, Enron nije usamljeni takav slučaj bez obzira što državne administracije zakonskom regulativom nastoje osigurati transparentnost korporativnog poslovanja, a masovni mediji i stručna javnost sustavno provode kampanje popularizacije društveno odgovornog i etičnog poslovanja. Tako je prije desetak godina američku, ali i svjetsku poslovnu javnost šokirao bankrot financijske korporacije Lehman Brothers. Riječ je o uglednoj korporaciji koja je u raznim oblicima postojala od 1850. do 2008. godine kada je nestala s tržišne scene. Menadžeri Lehman Brothersa lažirali su financijska izvješća kako bi prikrili dug odnosno dubioze u visini od čak 613 milijardi USD.  Bankrot ove tvrtke 2008. godine često se smatra početkom najdulje svjetske recesije modernoga doba.

Kršenje zakonskih propisa i etičkih načela odgovornog poslovanja nije američka specijalnost. Na vrhuncu uspješnog poslovanja Volkswagena odnosno 2015. godine kada je taj njemački div postao najveći proizvođač automobila na svijetu, pretekavši japansku Toyotu, dogodio se skandal. Te godine američke vlasti optužile su Volkswagen da u automobile ugrađuju softver za friziranje rezultata na eko-testovima. Istoga dana tržišna vrijednost Volkswagena pala je za 26 milijardi USD i smatra se jednim od najgorih dana u povijesti korporacije. Zanimljivo je spomenuti kako je poslovnom manifestu Volkswagena zapisano :“Želimo da naša djeca i unuci naslijede planet s očuvanim i sigurnim okolišem. To je naša obveza.“

Takav način ponašanja narušava korporativni ugled te prijeti eliminiranjem vjerodostojnosti. Upravo je vjerodostojnost centralna sastavnica povjerenja bez kojeg je gotovo nemoguće poslovati u globalnoj ekonomiji. Treba dodati kako se vjerodostojnost ne očekuje samo od menadžera već i od političara te javnih osoba općenito, kao i od naših poznanika te nas samih.

mr.sc. Marinko Kovačić

(članak za knjigu-planer UM Učinkoviti menadžer 2020)

 

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava