FAUNA: UVJETI ZA ŽIVOT PČELA U SVIJETU TEŠKI ! ( Pada broj zajednica, istražuju se i zabranjuju pesticidi.)

PCELE1

Valja uvijek znati kako pčele oprašuju čak trećinu svjetskih poljoprivrednih usjeva, a više od tri četvrtine svih biljaka koje imaju cvijet moraju biti oprašene putem kukaca. Vrijednost oprašivanja u svijetu procjenjuje se na 153 milijarde eura, a oprašivači, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele, donose oko 22 milijarde eura svake godine europskoj poljoprivrednoj industriji (Europska komisija).

Najkorišteniji svjetski biljni pesticid – odgovoran za pomor pčela?

No gotovo 30 posto američkih medonosnih pčela pomrlo je prošle zime. Više od četvrtine od 46 vrsta bumbara u Sjevernoj Americi u opasnosti je od izumiranja. Broj jedinki u posebno ugroženoj skupini koja čini 40 posto oprašivača u svijetu, uključujući pčele i leptire, u stalnom je padu. Sve više znanstvenih studija pokazuje da su pesticidi iz kategorije „neonici“ posebno rizičan činitelja za zdravlje pčela i drugih korisnih kukaca oprašivača.

Ne treba puno da se shvati do kakvih kataklizmičkih posljedica može dovesti izumiranje kukaca oprašivača.  Ovi alarmantni podaci izazivaju zabrinutost ne samo ekologa nego i poljoprivrednika i industrije hrane, svih stanovnika Zemlje.

Broj kolonija pčela u stalnom je padu od kraja Drugog svjetskog rata, a razlozi za to su brojni: promjena načina poljoprivredne proizvodnje, sve intenzivnija poljoprivreda, korištenje herbicida i  pesticida. Ipak, posljednjih osam godina pomor pčelinjih kolonija je drastičan. Krivnju za to mnogi znanstvenici pripisuju gubitku staništa za pčele, fungicidima, bolestima, ali i pesticidima, osobito sve češće korištenoj novoj generaciji pesticida, neonikotinidima ili, popularno zvanim, neonicima. Ovi pesticidi djeluju tako da se njima tretira sjeme ili već izrasla biljka, te oni kolaju biljkom pa dolaze i do peludi i nektara kojima se hrane pčele.  Kada insekt štetočina zagrize list biljke, dobiva smrtonosnu dozu pesticida i ugiba.

EU: 2015-e dvogodšnja privremena zabrana nekih neonika u EU, a moguća trajna zabrana u 2017.

Neonicima su tretirani milijuni hektara poljoprivrednih zemljišta u SAD-u. Znanstvene studije potvrđuju da neonici ugrožavaju zdravlje pčela i drugih oprašivača. Međutim još ne mogu dokazati izravan utjecaj neonika na masovni pomor pčela. Iako postoji neslaganje stručnjaka oko štetnosti neonika, u Europskoj uniji krajem 2013. uvedena je dvogodšnja privremena zabrana uporabe triju vrsta neonika – thiamethoxana, clothianidina i imidacloprida. Rezultat je to istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane (European Food Safety Authority – EFSA), koja je istraživala utjecaj tih pesticida na pčele. Nakon isteka zabrane, provedena su nova istraživanja, a prema nekim informacijama, Europska komisija ove bi godine mogla uvesti i trajnu zabranu korištenja tih pesticida.

SAD – razmatra se zabrana

Tako je Maryland prva američka država koja je zabranila uporabu neonika u vrtovima i okućnicama, a zabrana stupa na snagu u siječnju 2018. godine. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) zatražila je da upute za korištenje na neonicima budu jasnije te je obustavila odobrenje novih vrsta neonika. Istodobno ispituje utjecaj pet najčešće korištenih neonika koji su u uporabi, a svoja će zapažanja iznijeti ove godine.

Kanada – elastičnija !?

Neke su vlade ipak odlučile da je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdio utjecaj neonika na korisne insekte. U kanadskoj pokrajini Ontario, u kojoj je gotovo 100 posto sjemena kukuruza i 60 posto sjemena soje tretirano neonicima, uveden je propis kojim poljoprivrednici moraju dokazati da su im potrebni neonici u zaštiti usjeva prije nego što im se odobri njihova primjena. Kanadska vlada poziva na potpunu zabranu upotrebe nekih vrsta neonika, točnije imidacloprida, te pokreće istraživanje još dviju vrsta neonika – clothianidina i thiamethoxama. Mjere ograničenja uporabe neonika izazvale su ponegdje i prosvjede zemljoradnika.

Uspjeh – u Iowi dokazano da neonici nemaju prednosti! I u Italiji i Francuskoj…

Ipak, recimo da je 2014. godine skupina farmera u Iowi uzgajala soju iz sjemena tretiranog neonicima te soju iz netretiranog sjemena te nisu opazili razliku u prinosu. Studija Penn State čak sugerira da bi uporaba neonika mogla i smanjiti prinose jer ubija i insekte koji jedu puževe golaće koji uništavaju usjeve. I studije u Francuskoj i Italiji, pak, pokazuju da smanjenje uporabe pesticida na poljima ne utječe na količinu prinosa.

Kao i gotovo uvijek, naš ljudski razvoj ide u cik-cak liniji, par koraka naprijed, jedan obavezni natrag. Bolna stvarnost. Sjetimo se samo s kojom je nadom dočekana tzv. štedna žarulja , da bi se naknadno, danas, spoznalo da je ona izuzetno štetna po stanje atmosferskog omotača Zamlje.

Dobra Hrvatska

Lipanj, 2017

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava