Intervju s dr. sc. Mirjanom Matešić, ravnateljicom HR PSOR-a

IMG-Mirjana1

Jubilej Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) – 20. obljetnica njihova predanog rada na promicanju društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja te na približavanju ovih tema hrvatskim gospodarstvenicima bio nam je poticaj za razgovor s ravnateljicom HR PSOR-a, dr. sc. Mirjanom Matešić.

HR PSOR je osnovan 1997. godine i dio je globalne mreže Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD).

Koji su bili gospodarski uvjeti kada je HR PSOR osnovan 1997. godine? Koliko ste dugo vi na čelu HR PSOR-a? 

U HR PSOR-u sam 13 godina. Treba reći da je inicijativa za osnivanjem HR PSOR-a pokrenuta još 1995., iako službeni početak bilježimo 1997. godine kada je osnovana organizacija sa sadašnjim statutom. Kao zaposlenica Kraša koji je u to vrijeme bio član HR PSOR-a, svjedočila sam počecima organizacije. Rekla bih da je to vrlo zanimljiv i vizionarski pristup, neočekivan i neuobičajen s obzirom na gospodarske okolnosti u Hrvatskoj. U to smo vrijeme bili zemlja koja je tek izašla iz rata. HR PSOR su osnovale velike i jake firme koje su preživjele turbulencije 90-ih godina, ojačane mladim konzultantskim firmama koje su se bavile zaštitom okoliša i koje su prepoznale da je odgovornost prema okolišu budućnost gospodarstva. Treba reći da je održivi razvoj u tim ranim godinama bio percipiran kroz odgovornost prema okolišu, dok su društvene teme došle tek kasnije.

Koja je bila vaša osobna motivacija za rad u HR PSOR-u?

Obrazovana sam za zaštitu okoliša i cijelu svoju dotadašnju karijeru razvijala sam u području zaštite okoliša tako da mi je bilo logično da iz implementacije prijeđem u ono što je zapravo korak ispred, a to je suradnja i odgovornost u kreiranju javnih politika. Jedna od osnovnih zadaća HR PSOR-a je da predstavlja glas gospodarstva u stvaranju javnih politika koje će biti poticajne za održivi razvoj. HR PSOR sudjeluje kao partner u pregovorima u kreiranju zakona, strategija i politika koje imaju veze u najširem smislu s održivim razvojem. U stvarnosti se to najčešće odnosi upravo na zaštitu okoliša.

Imate 40-ak članova. Jesu li to samo velike tvrtke ili ima i malih?

Naše članstvo čini trećina malih, trećina srednjih i trećina velikih tvrtki. Male tvrtke su uglavnom konzultantske tvrtke koje pružaju usluge iz područja održivog razvoja, IT-a, zaštite okoliša, dok su srednje i velike uglavnom proizvođači, dakle tvrtke koje primjenjuju ta načela u proizvodnim procesima.

Koji su oblici djelovanja HR PSOR-a?

Mi smo organizacija koja okuplja struku, možemo se nazvati i ‘think tankom’ (oblik neprofitne organizacije čiji se članovi bave istraživačkim i obrazovnim radom, op.a.), okupljamo znanje i pružamo informacije, odnosno zagovaramo društvene promjene. To je prvi dio naših aktivnosti koji je orijentiran prema kreatorima javnih politika, dakle, prema državnim institucijama kod kojih  predstavljamo glas gospodarstva. S druge strane, imamo i edukativnu ulogu. Kroz okupljanje, dijeljenje znanja, rasprave i stručne skupove i publikacije učimo jedni od drugih, prenosimo znanje onih koji su napredniji u nekom području onima koji imaju više prostora za napredovanje. Bilo bi pretenciozno reći da mi educiramo gospodarstvo; mi zapravo učimo od gospodarstva i prenosimo znanje drugima i jačamo kapacitete za primjenu održivog razvoja. Kroz okupljanja članovi se dobro upoznaju, stvaraju se i bliska poznanstva, pa se lakše ugovaraju i poslovi, iako to naravno nije naša primarna misija.

Što vam donosi članstvo u svjetskoj mreži za održivi razvoj?

Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (WBCSD) nastao je inicijativom nekolicine poslovnih lidera koji su promovirati tu ideju. Svjetski poslovni savjet ima 200-tinjak članica multinacionalnih korporacija  koje su izravni članovi, a putem nacionalnih organizacija, kakva je i HR PSOR, zapravo umrežuje nekoliko tisuća kompanija. Cijela mreža sudjeluje u kreiranju  politika, u stvaranju novih mogućnosti s naglaskom na razvoju inovacija, stvaranju novih ideja i implementaciji naprednih rješenja kako bismo svi zajedno usmjerili gospodarstvo prema održivom razvoju. To što je HR PSOR član Svjetskog poslovnog savjeta pruža nam mogućnost da preuzmemo znanje, učimo i prenosimo trendove i nova dostignuća u hrvatsko gospodarstvo te da prenosimo važne dokumente i publikacije.

Mi smo i član CSR Europe (poslovne mreže za društveno odgovorno poslovanje). CSR prati rad Europske komisije i donošenje direktiva dok su još u procesu, što i nama osigurava rane informacije o budućim europskim direktivama te sudjelovanje kroz konzultativni proces u njihovoj izradi. Tako smo unazad nekoliko godina bili uključeni u proces donošenja Direktive o nefinancijskom izvještavanju, koja je danas prenesena i u hrvatsko zakonodavstvo i predstavlja obvezu za neke naše članice. Kroz CSR Europe možemo sudjelovati i u mnogo projekata koje financira Europska komisija. Trenutačno smo uključeni u tri takva projekta u kojima smo mi jedan od partnera.

Koja su to tri projekta?

Jedan je Povelja o raznolikosti (Diversity Charter), koju ćemo ove jeseni predstaviti našoj javnosti jer se još izrađuje. Imamo radnu skupinu, planirana je i javna rasprava te druge aktivnosti kako bi taj dokument bio proizvod zajedničkog promišljanja svih zainteresiranih dionika. Drugi projekt je Europski sporazum za mlade (European Pact for Youth), u sklopu kojeg ćemo izraditi prijedlog aktivnosti za poboljšanje podrške poslovnog sektora obrazovanju mladih s ciljem bolje prilagodbe mladih tržištu rada za vrijeme procesa obrazovanja. Treći je projekt STEM, odnosno podrška uključivanju žena u zanimanja koja obuhvaćaju znanost, tehnologiju i matematiku. Taj je projekt zapravo već počeo, ali naš dio aktivnosti započet ćemo tek iduće godine.

Vaš je vjerojatno najpoznatiji projekt nagrada Indeks društveno odgovornog poslovanja, koji ste pokrenuli 2008. Je li on danas prepoznat u gospodarstvu i kao stvar prestiža?

Zapravo on i jest prestiž, ali u užem krugu rukovodećih kompanija koje su prepoznale društveno odgovorno poslovanje. Vjerujem da će posvećenost DOP aktivnostima u narednim godinama uistinu biti pitanje prestiža. Inicijativu za osnivanje Indeksa DOP-a pokrenuli smo još 2006. godine. Ona je nastala povezivanjem promišljanja Zajednice za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) i HR PSOR-a o potrebi razvijanja kriterija koji će evaluirati kompanije ne samo po financijskom kriteriju, kako je to Komora tada radila, nego i po nefinancijskim pokazateljima. HR PSOR su u ovome motivirale dvije stvari. Prvo, DOP se u javnosti uglavnom poistovjećivalo s doniranjem, dakle s filantropijom. Željeli smo razbiti tu predrasudu i „raskrinkati“ kompanije koje su donacijama sebe pozicionirale u medijima kao društveno odgovorne, jer smo smatrali da je to štetno. Shvatili smo, naime, da su se iza te navodne društvene odgovornosti znale kriti i razne neodgovorne prakse. Željeli smo da status društveno odgovorne kompanije bude zaista rezultat promišljanja te kompanije o svojim nefinancijskim utjecajima kroz sve aspekte, a ne samo kroz doniranje potrebitih u zajednici ili ulaganje u okoliš. Uz pomoć donacije Akademije za obrazovni razvoj (Academy for Educational Development) okupili smo grupu stručnjaka iz svih područja održivog razvoja kako bismo na temelju metodologije britanske organizacije BITC (Business in the Community) razvili vlastitu razrađenu metodologiju kao online upitnik koji kompanije same popunjavaju. Nismo jednostavno prenijeli britansku metodologiju – svaki smo kriterij promišljali u odnosu na primjenjivost u hrvatskim uvjetima, a postavili smo niže zahtjeve od britanskih.

Koliko se kompanija odazvalo prve godine?

Prvi smo put proveli evaluaciju 2008. i prijavilo se 32 kompanije. Nagrade smo tada dodijelili svima koji su imali više od 70 posto ostvarenih bodova. Želim napomenuti da mi ne objavljujemo rang-listu prema broju bodova nego najbolje kompanije dobivaju nagradu, a sve ostale sudionike objavljujemo abecednim redom i tako ih štitimo u slučaju loših rezultata. Smatramo, naime, da već samo sudjelovanje ima svoju vrijednost jer može poslužiti kompanijama da provjere koliko su dobre u društveno odgovornom poslovanju i što mogu popraviti. Po nama, sve kompanije koje ispunjavaju ovaj upitnik predstavljaju lidere u DOP-u. Hrabrost da se uđe u ispunjavanje jednog tako kompleksnog upitnika predstavlja odgovornost samu po sebi. Upitnik je zahtjevan, ima 119 pitanja za velike i srednje kompanije, nešto je kraći za male kompanije, a napravili smo i verziju za javna poduzeća.

U koliko se kategorija dodjeljuju nagrade?

Dodjeljujemo nagrade za velika, srednja, mala i javna poduzeća, a s vremenom smo dodali i neke sektorske nagrade jer smo htjeli istaknuti odgovornost prema okolišu, radnoj okolini i lokalnoj zajednici. Postoji i nagrada za najveći napredak, kojim nagrađujemo tvrtku koja je u odnosu na prošlu godinu ostvarila veliki napredak.Indeks DOP-a ove godine ćemo dodijeliti deseti put. No, ne radi se samo o procesu nagrađivanja nego mi s kompanijama radimo tijekom cijele godine, nudimo im podršku u evaluaciji ispunjenog upitnika, komunikaciji o tome što trebaju poboljšati, organiziramo radionice za Indeks DOP-a i pokušavamo kroz cijeli proces poboljšati nefinancijski utjecaj kompanija. Željeli bismo da i potrošači iskoriste podatke koje nudi Indeks DOP-a pri odabiru odgovornih poduzeća od kojih žele kupiti proizvode. No, do toga još nismo došli, ali i to je jedan od naših ciljeva.

Kada će biti raspisan ovogodišnji natječaj za Indeks DOP-a?

Budući da se Indeks DOP-a temelji na financijskim rezultatima za proteklu godinu, tek sada sastavljamo popis onih kompanija kojima ćemo poslati poziv za sudjelovanje. Dakako, ne šaljemo poziv na svih 70.000 poslovnih subjekata koji su registrirani u Hrvatskoj, nego samo najuspješnijima po financijskim rezultatima. Ali, i sve druge kompanije se mogu prijaviti na natječaj za Indeks DOP-a, koji će biti raspisan u rujnu. Uvjet je da su pozitivno poslovali u protekloj godini za koju se evaluiraju podaci i dodjeljuje nagrada. Smatramo, naime, da je ekonomska odgovornost dakle da je kompanija poslovala pozitivno,primarna odgovornost svakog poslovnog subjekta.

Hoće li ove godine biti kakvih novosti u dodjeli Indeksa DOP-a?

Da, ove godine dodat ćemo novo poglavlje, poglavlje o ljudskim pravima. Još smo prošle godine eksperimentalno dodijelili posebnu nagradu za ljudska prava, a ove ćemo godine ubaciti i set pitanja o ljudskim pravima kao posebno poglavlje u Indeksu DOP-a. Odabrali smo formu posebnog poglavlja kako ne bismo remetili kontinuitet praćenja Indeksa DOP-a koji nam otkriva trendove. Na temelju naših saznanja iz međunarodnih organizacija uviđamo da odnos poslovnog sektora prema ljudskim pravima postaje veoma važno pitanje u Europskoj uniji, koja čak potiče zemlje članice na izradu nacionalnih akcijskih planova o provedbi Smjernica o poslovnom sektoru i ljudskim pravima.

Koliko je kompanija prošle godine sudjelovalo u Indeksu DOP-a?

Tijekom svih ovih godina iskristaliziralo se 200-tinjak kompanija koje nas prate. Doduše, ne sudjeluju svake godine. Taj broj odgovara i nekim istraživanjima o tome koliko kompanija u Hrvatskoj prepoznaju i rade na društvenoj odgovornosti. Puno smo kompanija izgubili u vrijeme recesije zbog financijske nelikvidnosti, ali uočavamo trend rasta i tome se veselimo. Inače, prošle je godine sudjelovalo 71 kompanija. Maksimalan broj kompanija koji je sudjelovao u jednoj godini bio je 105.

Ove je godine na snagu stupio zakon koji velike kompanije obvezuje na nefinancijsko izvještavanje. Obraćaju li vam se tvrtke za pomoć?

HR PSOR već više od deset godina potiče nefinancijsko izvještavanje, a preveli smo i Smjernice Globalne inicijative za izvještavanje. Zakon obuhvaća relativno ograničen broj poduzeća, 70-ak kompanija koje su obvezne raditi nefinancijske izvještaje, no mogu ih raditi i ostale kompanije. HR PSOR pruža edukaciju i tehničku podršku u pripremi i razumijevanju smjernica. Osobito nam je važno da kompanije shvate da je ovo strateški alat. Promišljanje nefinancijskih utjecaja mora biti dio strateškog promišljanja, inače cijela stvar gubi smisao.

Čini se da su Ciljevi održivog razvoja dali vjetar u leđa održivosti i rješavanju gorućih društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova, zar ne?

Najveći utjecaji na održivost u ekološkom smislu zaista se događaju u onom dijelu ciklusa koji pripada poslovnom sektoru, jer poslovni sektor uzima resurse iz prirode, prerađuje ih i nudi ih kao proizvod. Ipak, ne treba zanemariti da i potrošači imaju golemu odgovornost jer smo mi ti koji odabirom proizvoda možemo utjecati na to što će i kako će gospodarstvo proizvoditi. S druge strane, poslovni lideri smatraju da je ostvarenje ciljeva održivosti posao država, odnosno vlada. Zapravo je istina i s jedne i s druge strane. Jer, vlade država ne mogu propisati stroge standarde ako gospodarstvo inovacijama ne razvija nove, napredne tehnologije koje imaju manji utjecaj na okoliš. To je zatvoreni krug  i rješenja treba tražiti u međusobnom dijalogu i kompromisu. Uostalom, cilj 17 i jest partnerstvo za razvoj.

Ipak, i dalje se događa da su najveće svjetske kompanije i najveća opasnost za održivi razvoj, dok istodobno pišu formalna izvješća, uključuju se u akcije doniranja i slično. Kako to komentirate?

Kreatori politika i zakona moraju razumjeti praksu, odnosno što gospodarstvo može i koliko se visoko mogu postaviti ciljevi. Jer, ako su ciljevi previsoki, svi će pokušati loviti u mutnom. Gospodarstvo krši standarde onda kada ih ne može ostvariti. To najbolje pokazuje primjer Volkswagena i skandal s varanjem na emisijama CO2. Radi se o nemogućnosti Volkswagena i drugih proizvođača konvencionalnih vozila da postignu tako niske emisije CO2 s postojećim motorima. Od gospodarstva se, naime, očekuje dramatično smanjenje emisija, a tehnologije su takve da to ne mogu omogućiti. I u takvim se slučajevima pokušava varati. Očito, došli smo do trenutka preokreta kada treba razmišljati o drastično novim tehnologijama. A da bi gospodarstvo u to krenulo, mora imati siguran i jasan signal države da će mu se to u konačnici isplatiti. Jer, ako neka tvrtka uloži milijarde u promjenu tehnologija i napuštanje fosilnih goriva, a na koncu ispadne da i one kompanije koje posluju na stari način nitko ne sankcionira, onda je kompanija koja je uložila u nove tehnologije u stvari gubitnik.Dramatične promjene u smislu smanjenja utjecaja na okoliš moguće su samo kroz čvrste i bliske pregovore između gospodarstva i zakonodavca za što su potrebni i veliki preokreti u tehnološkim procesima.

Kojie su manijestacije otpora i nerazumijevanja koristi i nužnosti društveno odgovornog poslovanja? Nailazite li i vi na otpor i nerazumijevanje?

Ne bih rekla da nailazimo na otpor, jer se oko HR PSOR-a okupljaju napredne kompanije koje su prepoznale da je to pravi put. Predsjednik Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj mi je baš prošli mjesec rekao da se vodi rat između onih koji žele napredak i onih koji mu se opiru, ali na kraju je ustvrdio da ćemo mi koji želimo napredak pobijediti. I oni iz suprotnog tabora su toga svjesni, ali kupuju vrijeme, jer se ne znaju prilagoditi pa pokušavaju što dulje održati stari način ponašanja i poslovanja.

Koliko činite kako bi mladi, kao nositelji budućnosti, razvili svijest o nužnosti održivog razvoja?

Moram priznati da se HR PSOR kao organizacija nije puno bavila mladima, ali uočavamo da je uključivanje mladih u održivi razvoj trend koji dolazi. U tom smislu pokušavamo promicati osnivanje kolegija, pa čak i obrazovnih smjerova i specijalističkih studija koji se bave pitanjem društveno odgovornog poslovanja, odnosno održivog razvoja. Takve studije imaju gotovo sva europska sveučilišta i visoke škole. Zasad su naši napori rezultirali uvođenjem u neke poslovne škole kolegija o DOP-u, ali nismo uspjeli uvesti specijalistički studij održivog razvoja. Doduše, u Hrvatskoj imamo stručnjake za održivi razvoj, ali unutar pojedinih struka, npr. strojarstva, ekonomije, biologije i slično. Po mom mišljenju, obrazovanje za održivi razvoj mora ujediniti sve struke kroz multisektorski pristup. Tek onda ćemo imati vrijednosni pomak.

Koji su planovi HR PSOR-a u ovoj i idućoj godini?

Trudit ćemo se i dalje se baviti vrućim temama i temama koje predstavljaju trend u društvu. I dalje ćemo ulagati napore u nova znanja, koja ćemo dijeliti s gospodarstvom. Ujesen ćemo objaviti i Povelju o raznolikosti, koja se bavi ravnopravnošću prvenstveno na radnom mjestu, jednakim mogućnostima žena i drugih manjina koje su na tržištu rada često zanemarene zbog svojih specifičnih obilježja. Druga velika tema kojom ćemo se baviti su ljudska prava kao odgovornost koju kompanije imaju ne samo unutar svog procesa, nego i unutar cijelog dobavljačkog lanca. Bavit ćemo se i nadalje izvještavanjem te biti na izvoru svih novih relevantnih informacija.

Intervju vodila Mirela Drkulec Miletić

Dobra Hrvatska, travnja 2017.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava