KAKO TO RADI FINSKA? Veoma poučan raport 2016. o napretku zemlje prema ciljevima održivog razvoja 2030.

bfb62cdf8d42454c1ae6c1a193770c698a70af19_work-abroad-finland-1

Prema jednom od prvih globalnih izvještaja o ostvarivanju COR-ova,  SDG Index (2016:16) četiri najuspješnije zemlje u tome na svijetu su Švedska, Danska, Norveška i Finska.

Pažljiva analiza Izvještaja ukazuje na to da se njihov uspjeh temelji na konvencionalnom modelu razvoja.  To znači da se njihov visok dosadašnji učinak u ostvarivanju ekonomskih i društvenih ciljeva zasniva na (pre)velikoj potrošnji prirodnih resursa.
U svjetlu ove činjenice nužno je promatrati naš izbor Finske i njihovog izvještaja o ostvarivanju COR-ova kao „studiju slučaja“ . U izvještaju  Government Report on the implementation of the 2030 Agenda for Sustainable Development in Finland (2016) se navodi kako se implementacija COR-ova u Finskoj fokusira na dva područja

  1. a) ugljično neutralna i resursno mudra Finska;
  2. b) ne-diskriminirajuća , ravnopravna i kompetentna Finska.

Da bi do 2030. postala „ugljično neutralna i resursno mudra“, Finska mora poduzeti niz odlučnih i ambicioznih akcija kao što su implementacija strategije energetske tranzicije prema čistim i obnovljivim izvorima energije; izrada i implementacija srednjoročne politike ublažavanja klimatskih promjena; implementacija strategije razvoja kružnog gospodarstva s posebnim naglaskom na sistem održive proizvodnje hrane, te transport i logistiku, ubrzanje tranzicije javne nabave u institucijama središnjih i lokalnih vlasti prema proizvodima i uslugama temeljenim na čistim tehnologijama; implementacija nacionalnog programa održivog urbanog razvoja…

„Ne-diskriminirajuća, ravnopravna i kompetentna Finska“  proizlazi iz usvojenog sustava vrijednosti prema kojem je svaka osoba vrijedan i ravnopravan član finskog društva. Svatko stoga ima jednake mogućnosti za dobrobit i dobar život, zdravlje, obrazovanje i zapošljavanje kao i pravo sudjelovati u društvu na smislen način. Sukladno ovim načelima vlada je preuzela obvezu poduzimanja niza društvenih reformi. Primjerice, cilj opsežne reforme zdravstvenih i socijalnih usluga je smanjenje nejednakosti u tim područjima, poboljšanje jednakosti dostupnosti i pristupa uslugama, te kontrola troškova. Dramatične strukturne promjene na tržištu rada (što je dobrim dijelom vezano uz Četvrtu industrijsku revoluciju) rezultiraju zahtjevima za unapređenje vještina i kompetencija radne snage, kao i za transformaciju načina djelovanja institucija tržišta rada (npr. ureda za zapošljavanje). Na rastuće izazove imigranata i prijetnje populističkih stranaka, vlada je odgovorila izradom akcijskog plana “Smislen život u Finskoj” (Meaningful life in Finland) koji bi trebao spriječiti govor mržnje i rasizam te promicati socijalnu uključenost. Prema autorima tog plana „dugoročni cilj vlade je da Finska do 2025. bude zemlja u kojoj se svi mogu osjećati kao kod kuće“ (2016:3). Prema Izvještaju (Government report, 2016.:35) strategija unutarnje sigurnosti zasniva se na jačanju stabilnosti i dobrobiti društva.

Agenda 2030 je dugoročno usmjerena: odluke i akcije sadašnjih generacija moraju sačuvati temelje dobrog života budućih generacija. Stoga je prvo načelo politika održivog razvoja, dugoročni pristup i transformacija. Oblikovanje politike održivoga razvoja je u domeni odlučivanja Finskog nacionalnog povjerenstva za održivi razvoj. Povjerenstvo je osnovano 1993. godine. Mandat povjerenstva namjerno je definiran na način da se preklapa s izbornim ciklusima čime se želi osigurati dugoročni pristup i kontinuitet politika.

Naredno načelo odnosi se na usklađenost politika. Sveobuhvatna implementacija Agende 2030 i promicanje održivog razvoja zahtijeva sistematsku integraciju COR-ova u ključne političke i administrativne procese, kao što su na primjer program rada Vlade, zakonodavna rješenja,  izrada proračuna, upravljanje učinkom te upravljanje ljudskim resursima. Radi  ostvarivanja sistematičnog pristupa i unapređenja koherentnosti politika, odgovornost za koordinaciju nacionalne politike održivog razvoj početkom 2016-te prenijeta je iz Ministarstva za zaštitu okoliša u ured Predsjednika Vlade.

Sljedeće načelo odnosi se na participaciju i vlasništvo. U odnosu na pitanja održivog razvoja finsko društvo ima snažnu tradiciju uključivanja organizacija civilnog društva, poslovne zajednice, sindikata i drugih aktera. Sukladno tome naglašava se kako bi svu komunikaciju vezano za Agendu 2030 trebalo shvaćati kao dijalog, a ne kao jednosmjerno prenošenje informacija. Sudjelovanje širokog kruga aktera u javnim raspravama i dijalogu o pitanjima održivog razvoja presudno je za građenje osjećaja vlasništva i posvećenosti ostvarivanju usvojenih politika.

Analiza Izvještaja pokazuje da su na napori finskog društva usmjereni na dva ključna izazova: ekološke i društvene. U Izvještaju se, kao odgovor na te izazove, ukazuje na nužnost kreiranja i implementacije „strategija“ i „reformi“. Analiza predloženih pristupa u kontekstu teorijskog modela tri vrste promjena, sugerira kako oni ostaju unutar postojećeg načina razmišljanja. No, s obzirom na kvalitetu obrazovnog sistema, kao i povezanost vlade s istraživačkim institucijama (npr. na mrežnoj stranici Vlade nalaze se poveznice s National Foresight Network, tj.  nacionalnom mrežom istraživačkih institucija usmjerenih na istraživanje budućnosti) smatramo kako Finska posjeduje potencijal za razvoj nacionalnog transformacijskog sistema, te implementaciju COR-ova.

Miljenko Cimeša, Društvo za organizacijsko učenje Hrvatske,Zaostroška 1, Zagreb , miljenko.cimesa@solcroatia.org       i

Andreja Pavlović, Hauska & Partner d.o.o., Ilica 246a , Zagreb, andreja.pavlovic@hauska.com

(Članak je izvadak iz rada pod naslovom „Provedba ciljeva održivog razvoja kao dio procesa razvoja regenerativnog društva“, izloženog na 10. Konferenciji o društveno odgovornom poslovanju, HRPSPR i HGK, studenog 2018.)

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava