LONDONSKA MAGLA 1952.: Od negacije do borbe protiv zagađenja zraka

londonska-magla

Zapadne razvijene zemlje prošle su dug put od početne negacije pojave zagađenja zraka do borbe da se ono što više smanji. Jedan je događaj bio prekretnica u pristupu ovom problemu. Tzv. Londonska magla 1952.

London 1952.

U prosincu 1952. u Londonu je došlo do velikog zagađenja, uglavnom zbog uporabe ugljena za grijanje stanova i industrijske pogone. No, u isto se vrijeme dogodila i prirodna pojava niskog tlaka bez vjetra koji nije dopuštao smogu da se vine u zrak, već ga je poput poklopca pritiskao uz tlo. A u dodiru s hladnim, vlažnim zrakom na dnu smog se pretvarao u otrovni sumporni dioksid. Posljedice su bile kobne – u samo nekoliko dana 4000 ljudi umrlo je od posljedica zagađenja, a neke procjene govore i o 12.000 umrlih. Još 100.000 ljudi oboljelo je od plućnih bolesti. Iako je i ranije bilo zagađenja, vlasti su ga prikrivale ili, u najboljem slučaju, ignorirale. No, 1952. godine zagađenje u Londonu bilo je tako jako, a posljedice toliko tragične da vlasti više nisu mogle ne činiti ništa.

Londonska magla 1952. bio je događaj koji je potaknuo donošenje prvih zakonskih propisa o ograničavanju zagađenja i pojavu prvih pokreta za zaštitu okoliša.

Svijet 2016. – 2017.

Naš svijet je tek u 2016. uspio sklopiti obećavajući sporazum o ograničenju emisije, kao i sporazum o ograničenju rasta temperature zraka na najviše 2 stupnja naspram predindustrijskog vremena

No, najveći svjetski zagađivač – Kina – izgleda još nije dosegnula svoju nultu točku. Što nas sve mora zabrinjavati i uznemiravati! Koje će biti posljedice? Koja će godina postati „kineska 1952.“?

Čak ni smrt milijun i pol ljudi zbog zagađenja na godinu (a to je svakoga dana više nego u Londonu za velikoga smoga! – vidite drugi članak na ovu temu: Londonska magla za otrežnjenje) nisu potaknule kineske vlasti da učine nešto vjerodostojno i učinkovito za zaštitu okoliša, svih stanovnika i planeta Zemlje!

Upravo Kina prednjači na svim top-ljestvicama najvećih zagađivača na svijetu.

U globalnoj emisiji stakleničkih plinova udjeli najvećih zemalja zagađivača su:

  • Kina sa 25,36 posto.
  • SAD sa 14,4 posto,
  • EU-28 sa 10,16 posto,
  • Indija sa 6,96 posto i
  • Rusija sa 5,36 posto
  • Ostali , svi – 37, 76 posto.

Među top-10 zagađivača, koji su zajedno odgovorni za ukupno 72 posto globalne emisije stakleničkih plinova, su i Japan, Brazil, Indonezija, Meksiko i Iran.

Hrvatska ima zanemariv učinak na globalno zagađenje. Prema posljednjem raspoloživom podatku iz 2014. godine, emisija svih stakleničkih plinova Hrvatske iznosi 22.898,88 kt CO2 ekvivalent. U Europskoj uniji najveći je zagađivač Njemačka na koju otpada preko 22 posto emisije stakleničkih plinova u EU.

Za učenje lekcija o životu u Svemiru, na Zemlji, tih 65 godina od Londona do danas nije neko dugo vrijeme u povijesnim razmjerima.  I tek smo, mi Zemljani ušli u klupe prvašića. Dotle, naš Svemir postoji milijardama godina. No, nevjerojatno je čovjek uspio napraviti svom domu, koliko štete napraviti, ugroziti i sebe sama u šansi za opstanak, i to u samo 300-injak godina industrijskog, „suvremenog“ života.

Ipak, nešto veseli. Brzina i odlučnost kojom je Svijet prihvatio sporazum iz Pariza 2016. ! Možda taj događaj predstavlja i prvi nagovještaj neke bolje prakse i stvarne promjene ponašanja od nas Zemljana.

Prethodni sporazum iz Kyota 1997., a koji je stupio na snagu 2005., jedva je značio nešto više od neiskrenih obećanja.

DMH&GT

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava