Mr. sc. Ljudmila Bratko Gašpić: „Tvrtke budućnosti će održivost smatrati svojim glavnim prioritetom. Mi nastojimo raditi to danas.“

heineken - Ljudmila Bratko Gaspic

Tvrtka Heineken Hrvatska d.o.o. primila je prije nekoliko dana nagradu Indeks DOP-a 2019. za područje: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini. Niz nagrada i priznanja okupljenih u vitrinama HEINEKENA Hrvatska, osobito u posljednje vrijeme, otkriva vidljivost, zapaženost i javno prihvaćanje takve politike i prakse. Ono što ovu tvrtku čini posebno zanimljivom, u smislu dobrog primjera – predvodnika, jest sustavnost u radu, jasna profiliranost programa i ciljeva te uključenost i „spoznortsvo“ vodstva nad svime što se radi.

Ljudmila Bratko Gašpić, na poziciji menadžerice korporativnih poslova, sukreatorica je i prva izvršiteljica svega što se na planu zalaganja za održivost u HEINEKENU Hrvatska događa. Javna istupanja i zalaganja otkrivaju nam još i više njezin poslovni i osobni entuzijazam, što nas je dodatno potaklo na ovaj razgovor.

NAČELA I STRATEGIJE

Koliko poslovni planovi i korporacijska kultura tvrtke HEINEKEN Hrvatska odražavaju filozofiju društveno odgovorenog poslovanja i zalaganje za održivost. Kojim se motivima i načelima vodi vodstvo?

Održivost za nas nije tek prazna priča, nego načelo duboko usađeno u vrijednosti naše kompanije i poslovanje. Predvodnici smo na tom području u poslovnom sektoru u Hrvatskoj, a standarde održivog poslovanja kreiramo i poštujemo kroz cijelu organizacijsku strukturu, ali i kroz suradnju s partnerima i lokalnom zajednicom. Visoko na listi prioriteta nam je briga o zaštiti okoliša i energetska učinkovitost jer želimo smanjivati utjecaj na prirodu i stvoriti zdravije okruženje za nadolazeće generacije. Zbog budućih generacija i kvalitete našeg društva konkretnim se projektima  borimo protiv maloljetničke konzumacije te zagovaramo i komuniciramo nužnost odgovorne i umjerene konzumacije naših proizvoda.

Kakva će općenito biti tvrtka budućnosti? Može li biti uspješna ako nije i dobra prema svijetu. Mogu li se miriti zarada i održivost?

Tvrtke budućnosti će održivost smatrati svojim glavnim prioritetom. Mi to radimo i danas. I tu ne mislim samo na održivost poslovanja i profit, već i na održivost u odnosima sa svim svojim dionicima, uključujući zajednicu u kojoj djeluju i svojim ljudima, svojim zaposlenicima. Jednako važno je i promijeniti odnos prema okolišu, voditi računa o klimatskim promjenama jer planet imamo samo jedan.

Heinekenova strategija STVARAMO BOLJI SVIJET prožima i usklađuje mnoge aspekte poslovanja poduzeća prema unutra i vani. U Hrvatskoj se rijetko vidi da tvrtke imaju imenovanu strategiju održivog razvoja. Koji su moduli – ključna područja strategije STVARAMO BOLJI SVIJET?

Naša globalna strategija održivosti koju ste spomenuli temelj je poslovanja svih operativnih kompanija diljem svijeta te ujedno ujedinjuje sve naše brendove – globalne i lokalne. Sastoji se od 6 ključnih područja koja „pokrivaju“ zaštitu okoliša i društvenu odgovornost, a to su: zaštita izvora vode, smanjenje emisije CO2, održiva nabava, suradnja s lokalnom zajednicom, zagovaranje odgovorne konzumacije te promicanje zdravlja i sigurnosti na radu. U svakom od tih područja provodimo određene aktivnosti.

Planirate li strategiju proširiti nekim novim područjima koja se promiču, planiraju i prate s vrha tvrtke.

Rekla bih da ovu strategiju zapravo neprestano unapređujmo i dodajemo nove detalje u postojeći okvir. Primjerice, naše napore na spomenutim područjima usklađujemo s UN-ovim ciljevima održivog razvoja ili ih razvijamo u posebne programe. Tako naš program „Drop the C“ ima za cilj sustavno i opsežno smanjiti emisije ugljikovog dioksida duž našeg cijelog lanca opskrbe: od polja do bara.

Koliko impulsa dobivate s razine korporacije, a koliko sami planirate i poduzimate, birate područja, projekte i akcije? Dio javnosti, naime, smatra da hrvatske podružnice internacionalnih korporacija tek provode tzv. politiku odozgo, iz centrala.

Spomenula sam već da je strategija održivosti zajednička svim HEINEKENOVIM pivovarama, no ipak sami definiramo vlastite prioritete i načine provedbe aktivnosti. Jedan primjer je projekt „Za odgovorno odrastanje mladih“, kojeg smo prije šest godina pokrenuli u suradnji s Psihološkim centrom Tesa, a kasnije nam se u suradnji priključila i Policijska uprava karlovačka. Cilj projekta su edukacija roditelja i djece o štetnim posljedicama maloljetničke konzumacije alkohola te pružanje podrške u uspostavljanju dobre komunikacije između roditelja i djece. Projekt se prvotno provodio samo na lokalnoj razini, u gradu Karlovcu, a od ove se godine provodi na nacionalnoj razini uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.

heineken1

ZALAGANJA I PODRUČJA

Većini uspješnih tvrtki pa i vama važna tema su prirodni resursi koji ulaze u poslovni ciklus – energija, voda, sirovine. Imate li rezultate za zadovoljstvo, što se,  kako i od kada događa?

Samo u zadnjih par godina učinili smo nekoliko značajnih pomaka i investirali jako puno u povećanje svoje energetske učinkovitosti. Uz korištenje HEP-ove električne energije iz obnovljivih izvora ZelEn i sâmi smo na krov našeg energetski učinkovitog, 2,5 milijuna eura vrijednog zelenog skladišta ugradili 1.380 solarnih panela te tako počeli koristiti sunčevu energiju u proizvodnji piva. Zahvaljujući samo tome, smanjili smo ugljični otisak za 118,5 tona. Također, zamijenili smo halogenu rasvjetu u pivovari učinkovitijom LED rasvjetom. Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora ostvarujemo korištenjem bioplina u proizvodnji i u manjoj mjeri za grijanje. On nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih voda. Kad smo kod vode, 43% je manje trošimo za proizvodnju jedne litre piva u usporedbi s 2008. godinom, a 5% manje nego godinu prije – ponajviše zbog nove linije za punjenje koja zahtijeva manje vode te poboljšanja u samom procesu.

Kako se nosite s onim nepoželjnim što ostaje na izlazu iza vašeg poslovanja, poglavito u Karlovačkoj tvornici – emisije, otpadne vode, plastika, ostalo? Kakav ekološki trag ukupno ostavlja Heineken u Hrvatskoj? Trend?

Naš ekološki trag sve je zeleniji i trendovi su uistinu pozitivni. Nastavno na raniji odgovor, ponosimo se i na činjenicu da  smo emisiju CO2 smanjili za 25% u odnosu na prethodnu godinu, a ona je čak 67% manja u usporedbi s 2008. To smo ostvarili neprestanim tehnološkim unapređenjima i prelaskom na energiju dobivenu iz obnovljivih izvora. Naglasak stavljamo na staklenu ambalažu. Dokaz tomu je i naša nova, moderna kombinirana linija za punjenje piva u staklene boce. Njenim uvođenjem unaprijedili smo proces punjenja, povećali sigurnosne standarde, ali istodobno i smanjili potrošnju struje, vode i toplinske energije.

Važan aspekt održivog poslovanja kompanije uključuje i nabavu sirovina iz domaćeg podrijetla. Hrvatski ječam u karlovačku tvornicu!  Samo hrvatske mandarine ! Vidimo to kao jaku potporu razvoju hrvatskog gospodarstva i to onom „malom“. Pojasnite motive, mjere iz programa te rezultate.

U Hrvatskoj je vertikalna povezanost poljoprivredne i prerađivačke industrije izrazito manjkava. Često smo svjedoci da se u domaćim prehrambenim proizvodima koristi strano voće ili povrće, dok hrvatski primarni proizvođači naglašavaju kako nemaju kome prodati plodove svoga rada. Takva neusklađenost jedan je od uzroka problema u domaćoj poljoprivredi. Zato smo 2014. pokrenuli projekt nabave domaćeg pivarskog ječma za svoje najpopularnije pivo – Karlovačko. Uz to, rezultati istraživanja reputacije koje svake godine provodimo govore da naši dionici od nas očekuju djelovanje na području doprinosa domaćem gospodarstvu.

Imate li u vidu još neke skore nove slične projekte?

Ne mogu komentirati/odavati konkretne poslovne planove, ali zasigurno ćemo nastaviti doprinositi hrvatskom gospodarstvu putem različitih projekata i poslovnih poteza.

U travnju ove godine održali ste u krugu tvornice u Karlovcu rijetku svečanost: „1000 dana bez nesreće“, što je tada značilo – dvije i pol godine, a sad će uskoro tome biti i pune tri. Zašto se odlučili za takav da tako kažemo društveni događaj? Što je ostalo za pamćenje?

Naših 1000 dana bez nesreće u krugu pivovare poklopilo se s obilježavanjem Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu. Bio je to povod da na internom događanju, uz tortu i bezalkoholno pivo, zaposlenici proslave ovo važno postignuće, ali i podsjete se na činjenicu da inzistiranje na sigurnosti na poslu nije još jedna u nizu politika tvrtke, već nešto što svatko mora shvatiti osobno. Vjerujem da svi prisutni kolege još pamte da je svoj doprinos dao i sâm predsjednik Uprave podijelivši svoju osobnu priču o tome kako je jedna prometna nesreća promijenila njegov stav prema sigurnosti.

Kako ste postigli toliku sigurnost i zaštitu zdravlja, kojim mjerama?

Naši zaposlenici upoznati s time da je dio naše strategije održivosti između ostalog i inzistiranje na najvišim standardima zaštite na radu te sigurnosti na radnom mjestu općenito. Osim što se zaposlenici pridržavaju 12 osnovnih kompanijskih pravila – Pravila koja spašavaju živote – i kompanija ulaže velike napore i sredstva kako bi pomoću njih osigurala radno okruženje koje je sigurno te doprinosi dobrobiti zaposlenika.

U kojoj su interakciji zaposlenici s programom sigurnosti i zdravlja? Što ako netko nekom nepažnjom ili slučajem dovede do nesreće i „brojčanik 1200“ vrati na nulu? Prihvaćaju li, predlažu li? Brinu li o sebi i zajedničkom cilju: nula nesreća?

Među svima nama postoji visoka razina svjesnosti da sigurnost uvijek mora biti na prvom mjestu te će se na taj način izbjeći nesreće bilo koje vrste. Nula nesreća je zajednički cilj i nema veze s brojčanikom, a ostvariti ga se može ako se krene od samog sebe. Sigurnost i na radnom mjestu zapravo treba shvaćati osobno jer uvijek postoji netko tko vas čeka i nada se vašem sigurnom povratku kući. Smatram da se i najstroža pravila ponašanja (poput onih vezanih za sigurnost i zaštitu na radu) puno lakše prihvaćaju i poštuju uz humaniji pristup i ako im se da osobnija dimenzija.

Koliko ste dobar susjed? Upravljate li i sa tim poslovnim aspektom?

Pozitivan doprinos lokalnoj zajednici važan je dio naše korporativne društvene odgovornosti. U zajednicu ulažemo putem sponzorstava nekih od najvažnijih lokalnih događaja (Dani piva, Dan grada, Ivanjski krijes, Riječno kino uz Karlovačko i brojni drugi) te donacijama kroz koje podržavamo projekte i aktivnosti koji doprinose boljoj kvaliteti života u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. Svakako bih izdvojila i suradnju s Gradom Karlovcem na projektu KAkvart u sklopu kojeg je dosad podržano četrdesetak projekata u sinergiji Grada, privatnog sektora (nas u HEINEKENU Hrvatska) te volontera.

Kroz svoje kampanje pozivate svoje potrošače na odgovornu konzumaciju alkohola. Ako je proizvođačima prvenstveno važno da se njihovi proizvodi kupuju čim više, zašto to činite,? Koliki je doseg vašeg zalaganja? Imate li u vidu pojačanja zalaganja ili neke novosti na tom području?

Beskompromisno zagovaranje odgovorne konzumacije jedan je od stupova naše strategije. Snaga brenda Heineken globalno se koristi za promociju umjerenosti i nastojanja da potrošači shvate da je to „cool“. Koliko to ozbiljno shvaćamo govori i činjenica da 10% godišnjeg oglašivačkog budžeta brenda usmjeravamo za promociju odgovorne konzumacije (trenutno s fokusom na poruku „nikad ne pij kad voziš“). U konačnici, i na ovaj način stvaramo dobar odnos s potrošačima, imamo brend kojem vjeruju. Zloupotreba alkohola je kompleksan društveni problem i nema jednostavnog, sveobuhvatnog rješenja. Za nas kao proizvođače piva to je središnje pitanje naše društvene odgovornosti. Odgovorna konzumacija te inzistiranje na kvaliteti, a ne kvantiteti, jamči održivost našeg poslovanja.

Kakav je status i položaj zaposlenih, plaće, radni uvjeti, korporativno ozračje, vertikalno prihvaćanje u oba smjera i dr. To se nekako manje ističe u vašim osvrtima i izvješćima, infografikama…

U našoj kompaniji veliku pažnju pridajemo razvoju zaposlenika i brizi o njihovoj dobrobiti. Zaposlenike se na vrijeme informira o poslovnim ciljevima i aktivnostima te oni dobro razumiju na koji način doprinose strategiji. Interna komunikacija je dvosmjerna i uključuje sve razine organizacije i različite kanale, od onih tradicionalnih pa sve do internih društvenih mreža. Svi su uključeni u sustav procjene radne uspješnosti koji je transparentan i pošten te povezan s poslovnom strategijom, obrazovanjem i nagrađivanjem. Organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika redovito se ispituju, a traže se i njihove sugestije za poboljšanje svih procesa. Niska stopa fluktuacije, kao i činjenica da je 91% zaposlenika ponosno što rade za HEINEKEN Hrvatska, potvrda su nam se sav trud i ulaganja isplate. To pokazuje i certifikat Poslodavac Partner unutar kojeg stalno dobivamo sve veći postotak bodova – trenutno smo na 96%

Tijekom pripreme za razgovor vidjeli smo i vaša godišnja izvješća za 2016., 2017., 2018.  o održivosti. Kako se ostvaruju planovi za ovu 2019. – što ćete napisati kad ista mine?

Preliminarni podaci su ohrabrujući, no morat ćemo se svi skupa još malo strpjeti do kraja prikupljanja svih relevantnih informacija i službene objave za koji mjesec.

heineken2

KOMUNICIRANJE I ŽIVLJENJE DOP-A

U 2017. tvrtka je primila „Nagradu SJAJ za vidljivost prakse i afirmaciju DOP-a na svojim komunikacijim kanalima“, koju dodjeljuje Poslovna inicijativa DOBRA HRVATSKA i portal www.odgovorno.hr .  Vaše internetske stranice, čim ih otvorimo, odaju posvećenost održivosti. I drugim kanalima obavještavate javnost o sebi. Koliko su vidljivost zalaganja i dobre prakse važne poslovno načelo za hrvatsku perspektivu?

Važne su kako bismo vlastitim primjerom pokazali našim dionicima, drugim kompanijama, ali i puno šire, da se ulaganje značajnih financijskih sredstava i angažmana u svim područjima održivosti isplati na dugi rok te da je to istinski zalog za budućnost i uspjeh u poslovanju.

Neke kompanije koriste svoje aktivnosti humanitarnog i sličnog sadržaja u marketinške svrhe, sračunato izlaze u javnost. S druge, pak, neke druge ne žele govoriti o DOP dostignućima da im se ne bi zamjerilo da ih koriste za stvaranje „zelenog imidža“? Kako naći ravnotežu? Kako ste vi to riješili?

Slažem se da treba pronaći ravnotežu i pažljivo odabrati ciljnu publiku. Svi naši potezi i projekti na različitim područjima održivosti integralan su dio našeg poslovanja i ne pokrećemo ih samo kako bismo ih koristili u marketinške svrhe. No, to ne znači da ne biramo različite prikladne kanale i alate kojima komuniciramo ta naša dostignuća jer nam je ipak stalo da naši dionici budu upoznati s uspjesima i naporima kojima nastojimo utjecati na povećanje kvalitete njihovih života, života zajednice i budućnosti našeg planeta.

Dobili ste mnoga priznanja, naročito zadnjih godina. Upoznajte nas sa sadržajem Heinekenove vitrine.

Ako izuzmemo priznanja koje se odnose na kvalitetu naših proizvoda, recentne vrijedne nagrade za društveno odgovorno poslovanje uključuju Index DOP-a za Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem dvije godine zaredom, veliku HUP-ovu nagrada za održivo poslovanje 2018., ali i nagradu HUOJ-a za projekt Hrvatski ječam za Karlovačko pivo. Vjerujemo da tu nije kraj ovog popisa jer smo baš neki dan dobili i Indeks DOP-a u kategoriji Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini.

I Vi osobno često nastupate na skupovima i tumačite suvremenu održivu strategiju tvrtke. Kako se osjećate?

Prije svega osjećam ponos što radim u kompaniji koja je u tolikoj mjeri usmjerena na održivo poslovanje i društvenu odgovornost. Drago mi je kad dobijem priliku (uključujući i ovaj intervju) upoznati javnosti s bar dijelom onog što svi mi u HEINEKENU Hrvatska živimo i radimo svaki dan.

Koliko sebe i tvrtku kojoj pripadate smatrate dokazanim promicateljem DOP-a i održivosti i zašto? Kako ga živite na poslu, a kako privatno?

Kroz svoj posao i svoju funkciju, ali i privatno nastojim se držati načela održivosti i obazrivosti prema okolišu. A želim i inspirirati svoju obitelj i okolinu na isto. U mojoj je torbi uvijek platnena vrećica za kupovinu, izbjegavam kupovati i koristiti plastičnu ambalažu, a smanjujem i količinu odjeće. Stare stvari se trudim popraviti koliko god je moguće, umjesto da ih odmah zamjenjujem novima. Ponekad se čini da su to male stvari, ali ako svaki pojedinac čini maksimalno koliko može, rezultati će se u konačnici itekako primijetiti.

DOBRA HRVATSKA

Studeni, 2019.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava