Sto i trideset godina zalaganja National Geographica za održivi svijet

earth

Priča o danas možda najvećoj medijskoj i znanstvenoj ustanovi na svijetu, organizaciji National Geographic Society, započela je 27. siječnja 1888. godine u Washingtonu s jasnom misijom: znanje iz geografije približiti što širem krugu ljudi. Čak trideset i tri osnivača – geografa, geologa, biologa, meteorologa, kartografa, pravnika, financijaša i profesora – dijelili su strast prema znanosti i planeti, ali i mišljenje kako u vremenu novih otkrića, vrijednih izuma i početka masovne komunikacije, Amerikanci postaju znatiželjniji o svijetu oko sebe. S ovime na umu, napisana je prva verzija statuta udruge koja će promijeniti razumijevanje povezanosti čovjeka i prirode.

Devet mjeseci nakon pokretanja, udruga je objavila prvi broj časopisa National Geographic. Ipak, unatoč dobrim namjerama, javnost jednostavno nije bila zainteresirana. Prvi predsjednik udruge, filantrop Gardiner Greene Hubbard, podnio je stoga ostavku te ga je zamijenio Gilbert H. Grosvenor – novi urednik koji je u samo nekoliko mjeseci uspio privući pažnju gotovo dva milijuna čitatelja. Kako? Njegovo je rješenje zapravo jednostavno, a čija je primjena jednako važna i danas. Odbacio je nerazumljive tehničke i znanstvene teme, uveo se jednostavan jezik – kao i priče – te ono što je obilježilo cijelu povijest National Geographica: nevjerojatne, spektakularne fotografije flore i faune popraćene uzbudljivim, brižljivo istraženim i objektivnim reportažama. Zapravo, ono što je Grosvenor, kao tadašnji menadžer redakcije učinio jest, zahtijevao prvenstveno estetske i jezične izmjene – akademski žargon se eliminirao, a zadržale su se kratke i dovitljive rečenice ispripovijedane u prvom licu reportera. Fotografije, iako su trebale biti u službi teksta, ono su što danas ovaj časopis čini prepoznatljivim – i to je upravo njegova zasluga. Grosvenor je uveo model ‘jedan naziv = jedan logotip’, kao i žuti okvir časopisa koji je već 130 godina stalan.

Velika se promjena dogodila 1904. kada je zbog pogreške prosinački broj trebao biti objavljen s 11 praznih stranica. Odlučio je ispuniti ih fotografijama Lhase, glavnog grada Tibeta. Iako je kasnije izjavio da je očekivao da će zbog ovoga dobiti otkaz – taj je trenutak označio budućnost National Geographica kao pionira u novinskom korištenju fotografije. Časopis je prvi u povijesti čovječanstva objavio fotografiju u boji – i to 1910., kao i fotografije neba, mora te Južnog i Sjevernog pola u boji.

U siječnju 1896. National Geographic Magazine postao je mjesečnik, a danas ga čita čak oko 50 milijuna čitatelja – na svakom kontinentu. Godine 1995. iz tiska je izašlo prvo izdanje koje nije na engleskom jeziku, a krajem 2003. izašlo je i hrvatsko izdanje. U ranijim je godinama Hrvatska bila, u odnosu na broj stanovnika, s gotovo 5000 pretplatnika rekorder pretplate na američko izdanje. Danas, časopis na hrvatskom tržištu ima nakladu oko 50.000 primjeraka, gotovo 12.000 pretplatnika i oko 150.000 čitatelja.

Od samih početaka rada udruge, dio se zarade ulagao, te se nastavlja ulagati u različite ekspedicije i istraživačke projekte – također je jedna od Grosvenorovih povijesnih odluka. Ovime se omogućila provedba brojnih nevjerojatnih istraživačkih pothvata, ali i kontinuirano proučavanje prirodnih fenomena. Do danas, udruga je omogućila više od 1.400 pothvata, uključujući putovanje Roberta Pearyja na Sjeverni pol, putovanje Richarda Byrda na Južni pol, istraživanja mora Jacquesa Cousteaua te rad Jane Goodall sa čimpanzama. I danas Nat Geo istraživanja pomiču granice – jedan od najuspješnijih je projekt Pristine Seas koji je omogućio zaštitu 5,2 milijuna kilometara netaknute površine u oceanima.

National Geographic smatra se zaštitnikom prirodnih resursa planeta, nastoji proširiti svoj doseg te educirati čitatelje i gledatelje o jedinstvenoj povezanosti ljudi i planete. Razvojem tehnologije, od 1959. postoji i National Geographic Channel koji koncepcijski prati svoje tiskano izdanje. Iako u početku samo na engleskom jeziku, u međuvremenu je emitiranje prihvaćeno na cijelom nizu nacionalnih TV mreža. Internet je dodatno omogućio širenje znanja o budućnosti planeta: ono čemu je danas udruga posvećena su djeca i obrazovanje, kao i pružanje alata kako bi se u očuvanje planeta uključili svi – od učitelja do političara. Grosvenoru također možemo zahvaliti što je pravovremeno prepoznao važnost televizije u edukaciji, ali i digitalnih medija.

National Geographic danas

Časopis National Geographic danas se prodaje u tri i pol milijuna primjeraka na engleskom jeziku te tri milijuna primjeraka na drugim jezicima. Na svojem se vrhuncu prodavao u čak 12 milijuna primjeraka samo na engleskom jeziku. Prema posljednjem izvještaju za medije, Nat Geo prati publika od gotovo 30,9 milijuna ljudi diljem svijeta putem svih njihovih komunikacijskih kanala zajedno. Impresivno, zar ne?

Osim što je namijenjen ljubiteljima prirode, povijesti i kulturne raznolikosti, National Geographic progovara svima onima koji žele učiti ne samo o čovječanstvu i ljepoti dalekih krajeva, nego i onima koji vide poveznice između svih kultura i prirodnih bogatstva, te se i u tome smislu uključiti u njihovu zaštitu. Pripovijedajući o svijetu koji nas okružuje, Nat Geo ne samo da prikazuje Zemljina bogatstva, već i snažno upozorava na kršenje kako ljudskih, tako i prava prirode. Na objektivan i pristupačan način, Nat Geo, osobito koristeći snagu digitalnih platforma, upozorava na klimatske promjene te prvenstveno nastoji obrazovati javnost o štetnosti fosilnih goriva, industrije temeljene na neobnovljivim izvorima energije te njihovih kobnih posljedica na floru, faunu i zdravlje čovjeka.

Godine 2015. National Geographic Society prestao je biti neprofitnom organizacijom kada ga je kupio 21st Century Fox. Naime, riječ je o suradnji koja nije nova – ove su dvije organizacije, zapravo, još 1997. osnovale zajednički televizijskih kanal koji se u kasnijim godinama razvio u manje kanale, a čiji se profit mjeri u iznosima od nekoliko stotina milijuna dolara godišnje.

Od recentnijih događaja, valja istaknuti nedavni istup glavnog uredničkog kolegija koji je priznao rasističku povijest časopisa. Naime, kroz dvadeseto je stoljeće časopis znao zastupati imperijalističku politiku u smislu uzdizanja bijelog čovjeka nad domoridačkim stanovništvima, a i katkada su se i namjerno zanemarivale teme narušavanja prava brojnih domorodaca. Deseta urednica časopisa, ujedno prva žena na toj poziciji, Susan Goldberg priznala je kako godinama naslovnica časopisa bila rasistička i da bi se izdigli iznad takve prošlosti, moraju je priznati.

Ovom je porukom Nat Geo ponovno dao do znanja kako je otvoren prema budućnosti i kako, da bi se krenulo prema naprijed, svojim pogreškama moramo pogledati u oči. Ova se konstatacija osobito odnosi na zaštitu okoliša o kojim ovisi – sve što imamo.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava