Odgovoran građanin u obilježavanju Svjetskog dana voda, 22. ožujka. Odnosno – postupci razboritog trošenja i štednje vode u mom slučaju.

drop-blue-background-world-water-day_1057-4153

Prosječna potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima po pojedincu iznosi oko 150 litara na dan. Možemo uštedjeti i 20%. Na Svjetski dan voda krenimo s prvih 30 litara!
Voda kojom se čovječanstvo svakodnevno koristi iznosi samo 0,01 posto od ukupne količine vode na Zemlji? Ako bi se vodom koristili razumno, ta bi količina bila čak triput dovoljna za cjelokupno svjetsko stanovništvo. No, ipak, milijarde ljudi pati  danas bez odgovarajuće opskrbljenosti vodom!

Svjetski dan zaštite voda obilježava se već 26 godina za redom, od 1993., pa tako i 22. ožujka 2019., s ciljem podizanja svijesti javnosti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost vode te promicanja održivog korištenja postojećih vodnih resursa.

KAKO OSOBNO POMOĆI ODRŽIVOJ PRIRODI I USPUT UŠTEDJETI SI NA RAČUNIMA?

Procjenjuje se da se može uštedjeti oko 30 litara po osobi dnevno, a ugradnjom štednih regulatora (senzora) potrošnja se može smanjiti i više od 50 posto. U slučaju zagrebačke obitelji s tri člana, kaja mjesečno troši na vodu oko 300 kuna, to bi moglo donijeti 1800 kuna uštede.

Mjere koje je moguće uvijek poduzeti su: sprečavanje curenja, kapanja i svakog neracionalnog korištenja vode.

  1. Prvo provjerite nepropusnost cijevi

Nevezano da li potrošnja značajno odstupa od nekog očekivanog prosjeka ili ne, otkrijte curi li vam negdje voda zbog poroznih cijevi.

Očitajte vodomjer, dva sata nemojte koristiti vodu i nakon toga ponovno očitajte stanje. Ako vodomjer pokazuje veću potrošnju, negdje postoji pukotina ili je cijev nagrižena hrđom. nekad se događa da probušimo cijev bušeći rupu u zidu za postaviti sliku ili element u kuhinji.

  1. Zamijenite dotrajale brtve

Ako slavina kapa brzinom od jedne kapi u sekundi, dnevno se izgubi oko 17 litara vode (osam kuna po slavini).

Među potezima koje trebate poduzeti kako biste zaustavili nepotrebnu potrošnju je i zamjena dotrajalih ventila (brtvi) zbog kojih često curi voda na slavinama. Svakako treba pažljivo utvrditi  i spriječiti svako daljnje sitno curenje vode u WC školjci  (sitni curak se jedna i vidi, ali on donosi puno više gubitaka nego curenje kap po kap.

  1. Koristite perilicu umjesto ručnog pranja posuđa uvijek kad je suđa više

Možda vam zvuči nelogično, ali perilica posuđa u pravilu je bolje rješenje nego pranje posuđa na ruke, osobito u kućanstvima s dvije i više osoba. Kod ručnog pranja suđa troši se i do 80 posto više vode nego kod strojnog.

     4. Nabavite štedljivi vodokotlić

Ugradnjom štednih vodokotlića i racionalnim korištenjem mogu se uštedjeti velike količine vode. Klasični vodokotlić ispušta devet litara po ispiranju. U slučaju jedne obitelji događa to se i 10 puta dnevno, što opet znači da ćete u 30 dana potrošiti 2700 litara pitke vode.

Ugradnjom vodokotlića s dvojnim ispustom vode potrošnju možete smanjiti za 30 posto i uštedjeti oko 15 kuna mjesečno

  1. Ručno pranje posuđa u sudoperu u nekom slučaju je preporučljivije

Da li je potrebno u perilici detaljno prati šalicu nakon svake upotrebe. Popili ste čaj, napili se vode i slično, u krugu svoje obitelji – u takvom slučaju ekonomičnije je na brzini isplahnuti takvu čaši ili šalicu, nego je gurati u perilicu.

Kada perete suđe u sudoperu, ne perite ga pod tekućim mlazom. Prvo napunite vodom neku veću posudu pa u njoj operite posuđe, a tek potom isperite ga pod tekućim mlazom.

Dok ispirete posudu ili čašu, možete ostaviti ispod u sudoperu pribor za jelo da voda po njemu pada (tako su radili otočani prije kad nije bilo vode iz vodovoda)

  1. Razumno, ne preveliko korištenje deterdženta pri ručnom pranju

Obratite pažnju i na štedljivo korištenje sredstava za pranje suđa – deterđenta. Što ga više nanesete i koristite, u količini većoj nego je mjera, bit će potrebno više vode za ispiranje.

Ako perete suđe u perilici, važno je da skupite dovoljno suđa da popuni perilicu.

  1. Kupanje ili tuširanje?

Najviše vode potroši se prilikom kupanja i tuširanja. Nastojite što više prakticirati tuširanje jer ćete potrošiti i do 50 posto manje vode nego kupanjem u kadi.

Pritom vodite računa o dužini tuširanja jer svaka dodatna minuta odnosi 20 do 40 litara vode. Optimalno vrijeme je pet do sedam minuta.

  1. Jutarnja higijena zubi

Kada perete ruke ili zube, nastojite zatvoriti vodu prije ispiranja. Na taj način možete uštedjeti i do pet litara vode po osobi dnevno. Poanta je izbjeći situacije u kojima će voda iz slavine nekontrolirano teći.

NEKOLIKO VAŽNIH ČINJENICA – DOBRO JE ZNATI

Oblici vode na Zemlji

97,5 posto zaliha vode na Zemlji nalazi se u obliku morske vode. Voda kojom se svakodnevno koristi čovječanstvo iznosi samo 0,01 posto zaliha vode na Zemlji. Preostali dio vode nalazi se u vidu snijega i leda.

Raspored slatke vode u svijetu

Zalihe slatke vode nisu ravnomjerno raspodijeljene – Azija je ima najviše, a Australija najmanje. U 20. stoljeću potrošnja vode povećala se deseterostruko, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1,1 milijarda ljudi nema pitku vodu, dok 2,4 milijarde nemaju dovoljno vode za održavanje osnovnih higijenskih potreba.

Što radimo i što jedemo utječe na potrošnju vode

Za uzgoj samo jednog kilograma rajčice potrebno je 1.000 litara vode, a riže 3.450 litara.

Za kilogram piletine potroši se 4.600 litara vode, a za kilogram govedine čak 42.500 litara!

Koliko je vode dostatno za dnevni život čovjeka?

Smatra se da je 50 litara po osobi dnevno dovoljno za zadovoljavanje potreba, no i 30 litara bilo bi zadovoljavajuće – pet litara za piće i kuhanje te 25 litara za higijenu.

Enormne razlike u potrošnji vode po stanovniku svijeta

U nekim državama jedna osoba dnevno potroši manje od nama nezamislivih 10 litara vode. Prva na toj crnoj listi je Gambija sa 4,5 litara po osobi dnevno, a slijede je Mali, Somalija, Mozambik, Uganda, Kambodža te Tanzanija sa 10,1 litru.
Prosječni američki građanin potroši 500 litara vode dnevno.

Bolesti zbog nedovoljne količine vode

Svake godine od ‘običnog’ proljeva umre 2,3 milijuna ljudi, što znači jedna osoba svakih 14 sekundi. A kad bi ti ljudi imali mogućnost oprati ruke u čistoj vodi, smrtnost bi se smanjila za čak 35 posto.

 

Korišteni izvori: tportal i drugo

DOBRA HRVATSKA

Ožujak 2019.

 

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava