ODGOVORAN GRAĐANIN: Održivim načinom smanjiti bacanje hrane kod kuće

STOL S HRANOM

Dok europski političari smišljaju kako će do 2030. prepoloviti bacanje hrane, svatko od nas može učiniti barem mali pomak u svome domaćinstvu. Prisjetite se: koliko ste hrane bacili u smeće u zadnjih tjedan dana. Stari kruh, nagnjilo povrće i voće, sir zaboravljen u hladnjaku… U svakoj našoj kanti za smeće nađe se barem nešto od toga. Praćenje kaže da na taj način u Hrvatskoj u smeću godišnje završi oko 380 – 400 tisuća tona hrane ili od 70 do 90 kilograma po osobi.

Postupci kod kupnje hrane, pripreme u domu, uporabe trenutačnog ili konačnog viška…

Prisjetimo se nekoliko jednostavnih koraka koje možemo poduzeti tijekom svih faza – od planiranja obroka do odlaganja stvarnog viška u otpad:

  1. planiranje tjednih obroka
  2. planiranje kupnje namirnica
  3. kupnja namirnica
  4. priprema i konzumacija
  5. iskorištavanje ostatka hrane sutradan i kasnije
  6. doniranje viškova hrane,
  7. odvojeno odlaganje neupotrebljivog dijela.

Dakle, unaprijed odredite tjedni jelovnik i sačinite popis namirnica koje su vam za to potrebne. Prije kupnje pregledajte ormariće i hladnjak da ne biste kupovali ono što već imate kod kuće. Osobito budite pažljivi s kvarljivom hranom poput mesa, mlijeka, ribe, jaja, svježeg povrća i voća. Provjeravajte oznake valjanosti namirnica i redovito preslagujte hranu u ormarićima i hladnjaku tako da u prednji dio stavite onu hranu koja ima kraći rok trajanja.

Kupujte planski, uz popis, a ne stihijski. Ne gomilajte veće zalihe, osobito onih namirnica koje ne mogu dugo stajati. Stručnjaci koji se bave ponašanjem potrošača ustvrdili su kako bacanju hrane potpomažu i marketinški trikovi u cilju povećanja prodaje. Primjerice, akcija „2+1 gratis“ vabi na kupnju više hrane nego što je potrebno i često se taj gratis ne utroši. Ne bacajte mahinalno robu u košaricu (Kupite li previše, bacili ste novac!)

Pri kupnji vodite računa o datumu upotrebljivosti namirnica. Pazeći na oznake na ambalaži, smanjuje se bacanje hrane. Nažalost, jedno istraživanje je pokazalo: polovica Europljana ne razlikuje najvažnije oznake o tome! Oznaka „upotrijebiti do“ označava minimalni rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo kvarljiva, a nakon označenog datuma smatra se nesigurnom za konzumiranje. Oznake „najbolje upotrijebiti do“ ili „najbolje upotrijebiti do kraja“ označava datum do kojeg hrana zadržava svoja najbolja svojstva kod pravilnog čuvanja, ali ju je moguće sigurno konzumirati i nakon navedenog roka.

  • , “upotrijebiti do 15. 6. 2017.“ u slučaju hrane koja je podložna većoj kvarljivosti predstavlja zadnji datum sigurnosti hrane; nakon toga hrana se ne smatra sigurnom.
  • A „najbolje upotrijebiti do 15. 6. 2017.“ znači kako hrana do tog datuma zadržava svoja posebna svojstva (ako se čuva na pravilan način). To je zadnji dan kvalitete, ali je i iza toga hranu moguće konzumirati, uz očekivano slabljenje nekih svojstava.

Servirajte na tanjur manje količine hrane, uvijek možete uzeti još! Trenutačno preostalu količinu nakon obroka nemojte odmah baciti. Uvijek ju možete pojesti uz naredni obrok ili sutradan, uz malo dorade i maštovitosti. Ako je voće/povrće počelo venuti, možete ga još iskoristiti za povrtne pasirane juhe ili voćne smoothije. Neku količinu možete i zamrznuti -dobro dođe imati pričuvu.

Kruh je namirnica koja najčešće završi u smeću. Ne kupujte ga previše, a ako ga ne pojedete, višak zamrznite ili sasušite i sameljite u krušne mrvice.

Višak hrane možete donirati socijalnim udrugama ili osobi za koju znate da je u potrebi.

Dio hrane koji doista preostane kao neupotrebljivi višak nastojte odložiti u odgovarajuću posudu za komunalni otpad ili kompostanu u vlastitom vrtu.

Neizbježan je dopronos građana zajedničkom cilju EU 2030.!

Održivim ponašanjem prema hrani možemo i moramo i sami pridonijeti da se ostvari zajednički cilj Europe: do 2030. smanjiti bacanje hrane na pola. Jer domaćinstva bacaju 53 posto od sveukupne godišnje bačene količine. Ne radi se ovdje samo o štednji – iako je, naravno, i to važno – već o građanskoj svijesti prema očuvanju Zemlje i solidarnosti s onima koji nemaju. O reafirmaciji one narodne, kojoj bi i djecu trebalo učiti:

„Bacanje hrane je grijeh.“

Mirela Drkulec Miletić i Milna Tudor Kalit

P.S.: Pogledajte i naša druga dva teksta o bacanju hrane!

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava