PILOT-PROJEKT: Procjena ekološkog zdravlja urbanih potoka grada Zagreba – dobiveni su prvi rezultati!

ZAGREBAČKI POTOCI 2017 Bliznec - Maksimir pokraj Poljoprivrednog fakulteta, niđa rezol

Gradom Zagrebom protiče 30-ak lijepih potoka. U kakvom su stanju, jesu li u svom donjem toku i dalje lijepi i čisti?

Prošle godine započeo je pilot-projekt procjene ekološkog stanja urbanih potoka u gradu Zagrebu. Projekt provode biolozi zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Istraživanjem se razmatraju glavni fizikalno-kemijski i biološki pokazatelji izloženosti zagrebačkih potoka različitim pritiscima gradskih djelatnosti i infrastrukture, u svrhu procjene razmjera utjecaja tih pritisaka na potočne ekosustave.

Ispitivanje kvalitete vode u potocima Bliznecu i Črnomercu

Tokom 2016. uzeti su uzorci vode i bioloških pokazatelja (beskralježnjaka, među kojima su najbrojnije ličinke kukaca i račići) na istraživačkim postajama duž dva potoka izložena različitim urbanim utjecajima: Bliznecu i Črnomercu (Velikom potoku). Oba potoka izviru u Parku prirode Medvednica, podno Sljemena, te u gornjem toku teku kao planinski šumski potoci. U srednjem i donjem toku nastavljaju teći različitim dijelovima Zagreba, pri čemu je izražen rastući stupanj urbanizacije prema središtu grada. Na naseljenom gradskom području većim su dijelom regulirani (popločeni i kanalizirani) te povremeno zakopani ispod prometnica. U podsljemenskoj zoni teku uz kućanstva s okućnicama, a u središtu grada okruženi su zgradama, vrlo gustim prometom i sportsko-rekreacijskim sadržajima poput šetnica i igrališta. Bliznec na izlazu iz parka prirode teče uz poučnu šumsku stazu na dohvat izletnicima. Donji tok obilježava okruženje Parka Maksimir i poljoprivrednih dobara Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Črnomerec je više izložen utjecaju industrije. Središtem grada teče nadzemno u većem dijelu nego Bliznec, pri čemu prolazi i kroz tvornički okrug farmaceutskog istraživačkog instituta „Pliva Hrvatska d.o.o.“. Još jedno bitno obilježje ovog potoka jest da u gradskim naseljima uzvodno od Črnomerca tok nije reguliran i još ne postoji kanalizacijski kolektor, pa uslijed velike količine oborinske vode i septičkih ispusta potok izaziva snažnu eroziju obala koja ugrožava obližnja kućanstva. Sanacija klizišta i izgradnja kolektora čeka na realizaciju. Oba potoka završavaju svoj put u rijeci Savi: Črnomerec u blizini Gredica, a Bliznec putem odvodnog kanala na Žitnjaku.

Onečišćenja, ali ne i zabrinjavajuća!

Analiza uzoraka prikupljenih u istraživanju još nije dovršena, no prema prvim rezultatima, utjecaj gradske sredine je prisutan, iako ne već i zabrinjavajuć. Uočene su promjene u gotovo svim mjerenim pokazateljima na dijelovima toka izloženim pritiscima gradske sredine. One su bile veoma slične duž Blizneca i Črnomerca. Fizikalni (temperatura) i kemijski parametri vode (pH, količina kisika, nitriti, nitrati, fosfati, metali…) rasli su sa stupnjem urbanizacije. Ovakav porast tipičan je za urbane potoke, u koje se ispiru razne kemijske tvari s gradskih i poljoprivrednih površina, a povišena temperatura zraka i uklanjanje obalne vegetacije (čime se smanjuje zasjenjenost potoka) uzrokuju zagrijavanje vode i razvoj algi. Koncentracije mjerenih onečišćujućih tvari (nitrita, nitrata, fosfata, metala) nisu, međutim, prelazile dopuštene granice u vodi za piće, a nisu primijećeni niti drugi znakovi alarmantnog onečišćenja. Uz to, kao specifična značajka ovih tokova istaknula se velika nestabilnost i promjenjivost. Tijekom toplih ljetnih dana Črnomerec je u središtu grada potpuno presušio, dok je nakon kiša izuzetno bujao. Materijal erodiran bujicama dodatno doprinosi nestabilnosti korita, zatrpavajući prirodne meandre i taložeći se kao nestabilan sediment dna. Što se tiče bioloških pokazatelja, potoci su bujali životom na svim promatranim postajama što je dobar znak, no sastav vrsta se razlikovao u pojedinim dijelovima toka. Na urbanim dijelovima, crvolike životinjice koje podnose onečišćenje bile su brojnije, dok su vrste beskralježnjaka vrlo osjetljive na onečišćenje (pojedine vrste rakova i kukaca obalčara), poznate kao dobri pokazatelji kakvoće vode, bile pronađene u manjem broju ili su u potpunosti nestale.

Opći ugrožavajući činitelji na ekološko stanje zagrebačkih potoka

Rezultati za sad ukazuju na relativno dobro ekološko stanje promatranih potoka, no potencijal da ono u budućnosti bude još bolje, ali na žalost i lošije. U Zagrebu se, naime, neprestano gradi nova infrastruktura i gradski sadržaji, prenamiienjujući zelene površine u npr. „neophodne“ šoping centre, pa čak i umjetne „vodene oaze“ okružene betonskim stazicama. S obzirom da su  materijali poput betona vodonepropusni, takve površine utječu na vodni režim podzemnih i površinskih voda. Na samom potoku Črnomercu predloženo je natkrivanje dijela toka ispod nove prometnice ispod okretišta Črnomerec, što je još jedan korak unazad. Umjesto otkrivanja zatrpanih dijelova zagrebačkih potoka, koji bi svojom punom dužinom predstavljali prirodne koridore u obliku šetnica od Medvednice prema Savi te pružali nova staništa biljnim i životinjskim vrstama, potoci se još više „sakrivaju“. Navedene prakse, kao i činjenica da se onečišćujuće tvari u organizmima mogu nakupljati kroz vrijeme te u određenoj koncentraciji uzrokovati nepoželjne posljedice, prijetnja su ekološkom zdravlju potoka u budućnosti. Kako se takav scenarij ne bi ostvario, nužna je prevencija onečišćenja i neprimjerenih zahvata. Time će se zdravlje potoka održati na trenutnoj razini, a moglo bi se i dodatno poboljšati rješavanjem trenutnih nedostataka: izgradnjom kanalizacijskih sustava, primjerenim uređenjem dostupnih dijelova tokova i redovitim praćenjem ekološkog stanja.

Važnost očuvanja ekološkog zdravlja urbanih potoka

Vodotoci bitno doprinose kvaliteti života u gradu. U kontekstu vodotoka kao dijela veće prirodne cjeline, oni su poput žila u našem tijelu. Potok transportira tvari i hranjiva te njima opskrbljuje nizvodna obalna područja ili vodeno tijelo u koju se ulijeva. Također, on može „sanirati“ manje onečišćenje, sprječavajući da se onečišćivač koncentrira na jednom mjestu. Vodene površine uz to održavaju gradsku mikroklimu. Uz njih je ljetna žega manja, a zime toplije. Iznimno su važni za očuvanje biološke raznolikosti. Jedna od glavnim funkcija koja stoji na usluzi građanima je voda za piće i poljoprivredne djelatnosti. Također, radije ćemo prošetati ili istrčati jutarnji trening uz potok nego uz glasnu i zagušljivu prometnicu, a čista voda koja žubori niz kaskade je primamljiva opuštajuća oaza u gradskoj vrevi.  Znanstveno je dokazano da plave i zelene urbane površine pozitivno utječu na smanjenje stresa, poboljšanje raspoloženja te fizičkog i mentalnog zdravlja ljudi. Na posljetku, potoci su dio identiteta grada, posebice četvrti kroz koje prolaze.

Povećanjem broja gradskog stanovništva i širenjem urbanih zona, gradovi su postali najveći izvori onečišćenja. Uz problem buke, zagađenja zraka i tla te svjetlosnog zagađenja, najčešće se ističe upravo problem pitkih voda. Osim što se onečišćuju, urbani vodotoci često se reguliraju ili zatrpavaju, a već sama prisutnost gradske infrastrukture koja ih okružuje – nepregledne površine prekrivene vodonepropusnim betonom, mostovi, gradnja na samim obalama, promjena u mikroklimi svojstvena većim gradovima (poglavito povišenje temperature zraka) – znatno mijenja prirodni vodni režim i karakteristike tokova.

U nastojanju da zaštitimo okoliš, potaknemo održivi razvoj i stvorimo „zelene“ gradove, očuvanje zdravlja vodotoka ističe se kao jedan od prioriteta. Oni pomažu u promociji zdravog načina života i prevenciji bolesti. Očuvanjem njihovog prirodnog izgleda u najvećoj mogućoj mjeri, izgradnjom zadovoljavajućih kanalizacijskih i drugih sustava odvodnje, smanjenom „betonizacijom“ i upotrebom štetnih kemijskih sredstava koja izravnim unosom ili ispiranjem dospijevaju u vodu, kao i očuvanjem i primjerenim uređenjem obalne zone, pomažemo u ostvarenju navedenih ciljeva.

Marta Mikulčić

Osvrt za portal www.odgovorno.hr , na temelju diplomskog rada

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava