Putujete? Izuzetan rast svjetskog turizma ima (i) negativan utjecaj na Zemlju i zemljane?

erwan-hesry-Q34YB7yjAxA-unsplash

Nikad tako! U 2018. godini ostvareno je 1,4 milijarde turističkih posjeta! Rast jeftinog međunarodnog avio-prijevoza, Internet i sl. učinili su putovanja pristupačnim i sve raširenijim. Ali, koliko sve to utječe na naš planet i život? Izuzetno, i dobro i negativno. Preostaje nam da se brzo okrenemo održivom pogledu (i) na turizam.

Turizam u svijetu je u porastu, i u 2018. godine – po podacima Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization, UNTWO) – zabilježen je rekord od 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, što je porast od šest posto u odnosu na 2017, piše londonski list “The Guardijan”.

 

  1. RAST I ZNAČAJKE SVJETSKOG TURIZMA DANAS

Turizam igra sve važniju ulogu u globalnoj ekonomiji te je 2018.  donio oko 1,7 milijardi dolara, ili oko dva posto globalnog BDP-a.

Broj međunarodnih turističkih posjeta u svijetu kretao se ovako:

  • 1950 – 25 milijuna
  • 1970 – 166 milijuna
  • 1990 – 435 milijuna
  • 2018 – 1,4 milijarde

Rast jeftinog međunarodnog avio-prijevoza učinio je putovanje pristupačnijim, recimo od Londona do srednje Njemačke cijena avionske karte je čak niža od cijene dnevne karte za londonski gradski prijevoz.

Izvanredni profesor ekonomije na Sveučilišnom koledžu London (UCL) N. Sumilon rekao je za “The Guardian” da je rast globalne turističke industrije dijelom posljedica rasta digitalnih usluga – “on-line recenzija” i on-line rezervacija koje su smanjile cijene, te više ljudi češće putuje.

 

Francuska najposjećenija destinacija, pa Španjolska, SAD…

Odgovor na pitanje koja su najpopularnija odredišta, po UNWTO-u, je:

  • četiri petine turista putuje unutar šire regije u kojoj živi.
  • dugoročni je trend da Evropa prednjači po prekomorskim posjetama, te je samo prošle godine primila 713 miliona posjetilaca.

 

U svijetu prednjači Francuska, a slijede Španjolska, SAD, Kina i Italija. Velika Britanija je sedma najposjećenija zemlja svijeta.

Francuska je 2017. godine dočekala 90 milijuna posjetilaca, od čega gotovo 70 milijuna iz drugih evropskih zemalja.

Drugoplasirana Španjolska imala je 82 mil. na turista, SAD su na trećem mjestu sa 77 mil., slijede Italija sa 58, Meksiko i Velika Britanija sa po 39, Njemačka sa 37, Tajland sa 36, Turska sa 32 mil. gostiju.

Prošle godine putovanja u Sjevernu Afriku porasla su za 10 posto, a turizam u podsaharskoj Africi i na Bliskom istoku raste također, jer raste potražnja za “nekonvencionalnim destinacijama”.

 

Što uberovci najviše posjećuju

Globalna kompanija za lokalni prijevoz “Uber” je 2018. godine rangirala najposjećenija mjesta svjeta. Neboder Empire State Building u New Yorku zauzeo je prvo mjesto, a slijede gradski Toranj slobode i Toranj CN, oba u – Torontu. Tek poslije njih su se plasirali Trijumfalna kapija i Eiffelov toranj u Parizu, među pet najboljih.

Bakingemska palača, jedina britanska atrakcija među “Top 15”, tek je sedma, i to ispred Berlinskog zida, Vatikana, DisneyLanda i – egipatskih piramida.

 

Ogroman rast broja kineskih turista. Odakle dolazi najviše turista u svijetu

Broj turista koje daje neka zemlja rezultat je visine prihoda i veličine stanovništva, bilježi “The Guardian”.

Porast bogatstva Kine rezultirao je ogromnim rastom odlazaka Kineza u inozemstvu, što ih je pretvorilo u najveće svjetske turiste. Kineski turisti su 2017. godine ostvarili 143 milijuna putovanja u inostranstvo, a slijede ih Nijemci (92), državljani SAD (87.8) i Britanci (74.2).

Turizam ubrzano raste i u Rusiji, čiji je broj turista porastao za 16 posto prošle godine. Francuska i Australija su sve važniji igrači, s rastom od 10 odnosno devet posto.

 

  1. B) VIŠESTRUK, POJAČANO NEGATIVAN UTJECAJ TURIZMA I TURISTA NA OKOLIŠ I LOKALNE LJUDSKE ZAJEDNICE

Kako mase turista uništavaju lokalne destinacije

Ipak, horde turista iz neprekidnog niza prepunih aviona mračna su strana turizma koja masovno uništava i znamenita mjesta i tamošnje ljudske zajednice.

  • Turisti su odgovorni za velike količine plastike za jednokratnu upotrebu koja zagađuje obale i ugrožava divlje životinje.
  • Lovci na suvenire razbijaju koralje i druge prirodne znamenitosti, a ponegdje i spomenike, da bi koji komad odnijeli za uspomenu.
  • Dok su zagušen saobraćaj i prenatrpanost dobro dokumentirani propratni loši efekti turizma, Sumilon ukazuje i na intenzivan pritisak turista na lokalne bolnice i javni prijevoz, a čak su ponegdje javne službe nesposobne da snabdijevaju lokalno stanovništvo.
  • Profesor Sumilon naglašava poguban uticaj kuća za odmor na lokalne zajednice: prazne tokom većeg dijela godine, one smanjuju ponudu i poskupljuju stanove za lokalno stanovništvo, ograničavaju ekonomski rast i vode stalnom poskupljenju nekretnina.

“Kada govorimo o putovanjima i turizmu, razmišljamo o plažama, odmaralištima i znamenitim pejzažima”, rekla je za “The Guardian” profesorica turizma i međunarodnog razvoja na Sveučilištu u Braytonu Marina Noveli.

“Ali obično ne razmišljamo o politici korištenja javnog prostora, o socijalnoj pravdi, o ravnopravnosti spolova, smanjenju siromaštva, o upravljanju životnom sredinom ili o utjecaju koji epidemije ili sukobi mogu izazvati u turističkim odredištima”, rekla je dodatno.

 

Gradovi se od mjesta za život pretvaraju u turističke destinacije, ugrožena je lokalna zajednica

Prekomjerni turizam je djelimično posljedica općeg rasta mobilnosti. Povećana međunarodna putovanja dovela su do porasta broja stranih studenata, radnika-migranata, građana koji su vlasnici po dva sezonska doma. On je naglasio i ulogu neoliberalizma, za koji kaže da gradove “pretvara od mjesta života u turističke destinacije”.

Također je za nekontrolirani rast turizma okrivljen porast broja aplikacije za kratkoročno iznajmljivanje stanova i kuća. Prošlog mjeseca, deset evropskih gradova je poslalo zajedničko pismo EU tražeći borbu protiv sajta “Airbnb”. Ta kompanija je već dugo kritizirana jer pridonosi nestašici stanova na tržištu, poskupljenju nekretnina i raseljavanju lokalnih stanovnika.

Prošlog mjeseca, živopisni belgijski grad Briž je najavio da će zabraniti oglašavanje dnevnih izleta, ograničit će broj dolazaka turističkih brodova-hotela i promijeniti režim njihovog pristajanja da bi smanjio gužvu tokom vikenda.

Taj grad koji je na Listi svjetske baštine organizacije UNESCO, doživeo je rast turizma u protekle dve godine od čak 28 posto pa njihov gradonačelnik sumnja u sposobnost grada da se dalje nosi s rastućim brojem turista. “Moramo više ograničiti priljev turista da Briž ne bi sasvim postao Disneyland”, rekao je on.

Prošle godine je još jedan svjetski spomenik UNESCO, Dubrovnik, najavio ograničenje dolazaka brodova za krstarenje. Pošto su drevne uličice postale prenatrpane, ograničen je broj turista u starom gradu, kao i broj stolova i stolica ugostiteljskih radnji i suzbijena je ulična prodaja suvenira koja je privlačila turiste.

Slijedeći poteze popularne Mallorce, Rim – koji godišnje ugosti 15,2 milijuna turista – nedavno je najavio borbu protiv neuviđavnosti turista, protiv pijanstva i razuzdanog ponašanja te zabranu šetnje gradom u kupaćim gaćama.

Pariz je počeo da skida bezbrojne “zavjetne” katance koje su parovi zaljubljenih turista kačili na ograde mostova jer su njihovom težinom ograde oštećene, a estetika mostova pokvarena.

Međutim, takve ciljane mjere možda nisu dovoljne.

Za smislenu promjenu turističke industrije najprije potrebno promijeniti način shvaćanja turizma.

“Turizam se uglavnom mjeri samo po broju međunarodnih dolazaka, ali potrebni su novi pokazatelji. Da li ima rodne ravnopravnosti u turističkoj industriji? Zašto su menadžeri u turizmu uglavnom muškarci? Da li su svi poslovi u turizmu etični, humani i kulturni? Šta je sa životom lokalnih stanovnika? To kako definiramo i razumijemo turizam, prvorazredno je pitanje, pa i političko”

 

Korišteni izvor: The Guardian

 

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava