REGENERACIJA: Prikaz o održivom gospodarenju tekstilnim otpadom u Hrvatskoj i europi, 2015.

reg10

Održivo gospodarenje tekstilnim otpadom u RH zadnjih godina stabilno napreduje, postavljena je vizija kojoj se i približavamo. Gospodarski subjekti su prepoznali svoju ulogu i priliku u tome. Aktivnijiom ulogom institucija države i zakonskom regulativom, koja se očekuje i traži, stvorit će se preduvjeti za kompletno podržavanje cirkularne ekonomije, sa stalnim mogućnosti kontinuiranog poboljšanja.

1 – SUVREMENI,  ODRŽIVI PRISTUP GOSPODARENJA OTPADOM

Gospodarenje otpadom na ekološki način podrazumijeva provođenje različitih povezanih mjera kojima se prvo nastoji smanjiti količina stvarnog otpada i njegova „problematičnost“, potom se nastoji maksimalno ponovno upotrijebiti, odnosno reciklirati otpad koji je ipak nastao, a tek se na kraju ono što se nikako nije moglo ni spriječiti, ni upotrijebiti, obrađuje ili odlaže na najmanje škodljiv način prema okolišu.

reg1

Djelatnost zbrinjavanja otpada postala je unosan posao, usluga sa zajamčenom potražnjom, naročito kada stanje postane kritično, te joj, kao i svakoj gospodarskoj grani odgovara što veće tržište i „što masovnija proizvodnja“, znači „što veća količina otpada“. Zbog toga razvoj ove gospodarske grane mora biti dobro promišljen i kontroliran s ciljem postizanja balansa između općeg interesa (održivog razvoja,  brige za zdravlje i okoliš)  te poduzetničke inicijative.

Dobro je poznato kako je nagli prodor konzumerističkog i potrošačkog društva u srednju i istočnu Europu prouzročio krizu u pogledu zbrinjavanja otpada za koju su vlade većinom bile nepripremljene te do sada nisu poduzele odgovarajuće korake kako bi riješile taj problem. Divlja (nelegalna) i legalna odlagališta bila su do sada najrašireniji način zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. Osim što ružno izgledaju i ispuštaju neugodne mirise, odlagališta mogu izazvati i zagađenja podzemnih voda, tla i zraka. Čak i odlagališta koja su već sanirana i imaju zaštitne slojeve mogu početi propuštati onečišćene otpadne vode nakon nekog vremena.

Činjenica je da tekstilna komponenta čini relativno mali udio u sastavu komunalnog otpada (2-3%), ali u apsolutnoj količini radi se o cca. 15 000 tona tekstilnog otpada u godini u Republici Hrvatskoj.  Važno je naglasiti da se radi o materijalu koji ima visoki stupanj mogućnosti ponovnog recikliranja i široke ponovne primjene.

Skupljanje, ponovna upotreba i recikliranje tekstila imaju pozitivne ekološke i ekonomske utjecaje (smanjuje se volumen te vrste materijala na  odlagalištima otpada i štetne emisije koje su posljedica truljenja prirodnih materijala prilikom čega se razvija metan i dugog roka razgradnje sintetičkih materijala). Osim toga, ponovnom upotrebom tekstilnih materijala štedi se energija, voda i smanjuje količina pesticida koji se koriste kod proizvodnje novih sirovina.

Izvori tekstilnog otpada su industrija i domaćinstvo. Iskorištenje industrijskog otpada je puno jednostavnije, tehnološki i organizacijski, ali zbog ukupnog stanja tekstilne industrije u Republici Hrvatskoj količine su gotovo zanemarive. Najveći dio otpada stvara se u domaćinstvima. Tehnologija reciklaže te vrste otpada je složenija i skuplja, a ključni problem je nepostojanje navika, zakonske regulative i izgrađene infrastrukture za sustavno i organizirano prikupljanje.

Skupljanje tih materijala kompatibilno je sustavu prikupljanja otpada uz pomoć više kanti (organski otpad, suhi otpad za reciklažu, ostali otpad…). Uz to uspješno mogu biti organizirane i akcije skupljanja robe od domaćinstava gdje se građane poziva da staru odjeću i obuću (ona koja više nije iskoristiva za doniranje putem humanitarnih organizacija) donesu na određeno mjesto.

U Europi i širom svijeta već postoje određeni sustavi koji se bave daljnjom preradom, odnosno recikliranjem tekstilnog otpada. U Hrvatskoj se  sustavno prikupljanjem i reciklažom tekstilnog otpada bavila jedino Regeneracija i to isključivo prikupljanjem i reciklažom industrijskog otpada. Zbog smanjenja ukupnog volumena tekstilne proizvodnje u Republici Hrvatskoj i nepostojanja zakonske regulative za prikupljanje otpada iz domaćinstava aktivnosti u tom području su svedene na minimum.

Većina sirovine koju poduzeće upotrebljava u svojoj proizvodnji je tekstilni regenerat, te bi jednom dijelom svoje potrebe za sirovinom mogla zadovoljavati kao sakupljač i prerađivač tekstilnog otpada. Zbog nepostojanja učinkovitog sistema zbrinjavanja tekstilnog otpada, Regeneracija je prisiljena tekstilni regenerat nabavljati na zapadno-europskom tržištu, te potom te proizvode opet u najvećem dijelu plasirati na tržišta Europske unije. Tamo već dugi niz godina postoje poduzeća koja se uvelike bave preradom industrijskog tekstilnog otpada i istog takvog otpada nastalog u domaćinstvima.

Mišljenja smo da bi približavanjem i samim ulaskom u Europsku uniju trebali kao kompanija težiti onim uzorima koji su na jedan vrlo kvalitetan način ukomponirali svoju djelatnost u zajednicu te uz osiguranje vlastite egzistencije pružaju kvalitetan i korektan servis svojoj okolini.

reg2

2 – TEHNOLOGIJA RECIKLIRANJA TEKSTILNIH MATERIJALA

Korišteni tekstilni materijali (odjeća, kućni tekstil i industrijski otpad) imaju velike mogućnosti ponovne upotrebe. Postoje mnogi načini ponovnog korištenja čija organizirana provedba znatno smanjuje štetne utjecaje na okoliš. Važnost ponovne upotrebe iz godine u godinu je sve značajnija zbog ekonomskih i ekoloških razloga.

Na samom početku tekstilna i odjevna industrija bazirala se isključivo na preradi i upotrebi prirodnih vlakana. Porast stanovništva, rast standarda, podizanje modnih zahtjeva te posljedično ograničena dostupnost količine prirodnih vlakana i njihova visoka cijena, rezultirala je otkrićem i rastom primjene sintetičkih tekstilnih vlakana. Ta vrsta vlakana i njihova upotreba znatno je pridonijela povećanju ukupne svjetske potrošnje vlakana kroz razvoj mode i širenje područja primjene.

Razvoj tekstilne industrije općenito i porast prerađenih količina vlakana  znatno je povećao apsolutne količine otpada u industriji već sredinom prošlog stoljeća i to je u mnogim tekstilnim tvrtkama prepoznato kao ekonomski problem i prilika za smanjenje troškova.

Tekstilna tehnologija u dijelu postupanja s otpadom se razvijala u dva smjera. Prvi je stalna težnja da se primjenom novih znanja i tehnologija u osnovnim tehnološkim procesima (predenje, tkanje, pletenje, netkani tekstil i konfekcija) poveća stupanj iskorištenja sirovina , a drugi je razvoj tehnologija za recikliranje otpadnih materijala iz tih proizvodnji.

Pojednostavljeno može se reći da je recikliranje tekstilnih otpada u industriji davno prepoznato i to prvenstveno iz ekonomskih, a ne ekoloških razloga.

Razvoj industrije netkanog tekstila, kao najbrže rastućeg segmenta tekstilne industrije, doprinio je zbog svoje tehnologije koja omogućava korištenje sekundarnih sirovina za proizvode različitih tehničkih namjena znatnom povećanju udjela sekundarnih (regeneriranih) vlakana u ukupnoj svjetskoj potrošnji vlakana (oko 16%).

Globalizacijski procesi rezultirali su masovnom dislokacijom tekstilne industrije u manje razvijene zemlje, ali to nije nimalo smanjilo problem tekstilnog otpada u Europi. Naime, smanjio se industrijski otpad, ali zbog niže cijene tekstilnih proizvoda i velike kupovne moći europskog stanovništva najveći dio tekstilnih proizvoda završava na našim tržištima i nakon korištenja (čije je vrijeme sve kraće) postaje otpad. Isto tako opći porast cijena svih sirovina i nedostatak prirodnih i proizvodnih resursa u Europi recikliranje tekstila nameću kao top prioritet.

Tehnološke i tržišne mogućnosti industrije netkanog tekstila su osnova i temelj masovne upotrebe regeneriranih tekstilnih materijala, ali ne isključuju ostale mogućnosti korištenja (Re-Wear, Re-Use) već se nadopunjuju. Isto tako neizostavni dijelovi procesa su spalionice i deponiji, ali u znatno manjoj mjeri nego je to danas slučaj u Republici Hrvatskoj.

RABLJENA ODJEĆA(SECOND HAND SHOP)

reg3

U Hrvatskoj postoje ili su postojale tvrtke (komunalne, sakupljači, trgaone, proizvođač netkanog tekstila, cementare, spalionice) koje se vrlo selektivno i ograničeno bave tim poslovima, ali je osnovni problem što ne postoji organizirani i transparentni sustav gospodarenja tekstilnim otpadom. Osnovna uloga državnih institucija je da regulatornim mjerama uspostavi izbalansiran sustav koji će zadovoljiti javni interes (ekologija, zdravlje i održivi razvoj) bez gušenja privatnih poduzetničkih inicijativa. Osim toga nužno je uspostaviti učinkovit sustav nadzora koji će onemogućiti «preseljenje otpada» i zloupotrebe nekih od sudionika u lancu gospodarenja tekstilnim otpadom. Profitabilnost svih sudionika u lancu gospodarenja tekstilnim otpadom mora bit ostvarena kroz efikasnost i volumen njihove proizvodnje, a nikako ne na štetu ostalih sudionika u lancu ili ugrožavanjem javnog interesa.

3 – REGENERACIJI DANAS – LIDER U ODRŽIVOJ UPOTREBI TEKSTILNOG OTPADA

Regeneracija d.d. je osnovana 1954. godine kao razvrstaona tekstilnog otpada. Osnovni zadatak bio je prikupljanje tekstilnog otpada i njegovo razvrstavanje prema vrsti i kvaliteti kao priprema za ponovnu upotrebu u proizvodnji tkanina

Godine 1955. novoosnovano poduzeće dobilo je ime Regeneracija i počelo se baviti trganjem tekstilnih materijala sa ciljem proširenja mogućnosti njihovog ponovnog korištenja. Godine 1968. nastao je logotip koji je u upotrebi još i danas – dva vuka koja trgaju krpu – simbol prvog stroja za trganje stare tkanine („WOLFER“).

reg4

Slika 1: Prvi strojevi za trganje

Prva linija netkanog tekstila instalirana je 1964. godine i to je bila jedna od prekretnica u razvoju poduzeća, jer je omogućila korištenje regeneriranih tekstilnih  vlakana kao osnovne sirovine za proizvodnju netkanih tekstila različitih namjena.

reg5

Slika 2: logotip Regeneracije

Raspad bivše države, rat i društveno-političke promjene krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća  postavili su pred tvrtku velike izazove i potrebu za promjenama na koje nije odgovoreno na adekvatan način, što je ugrozilo i sam opstanak tvrtke.

Opća deindustrijalizacija koja je započela devedesetih godina prošlog stoljeća uzrokovala je gubitak tradicionalnih regionalnih prodajnih tržišta, ali isto tako zbog zatvaranja ili smanjenja proizvodnog volumena preživjelih tekstilnih tvrtki došlo je do drastičnog smanjenja raspoloživih količina industrijskog tekstilnog otpada, a time i do udaljavanja Regeneracije od temeljnih ideja osnivača.

Nažalost, teškoće u poslovanju i borba za opstanak u Regeneraciji su koincidirale s vremenom intenzivnog rasta i razvoja industrije netkanog tekstila u Europi i svijetu i dovele do tehnološkog zaostanka u odnosu na zapadnoeuropske konkurente.

Posljedica toga je da su se mnoge tvrtke naše veličine pozicionirale u profitabilnijim tržišnim segmentima netkanog tekstila (medicina, higijena i sl.).

Međutim, time je otvoren veliki tržišni potencijal na području netkanih tekstila tehničke namjene  proizvedenih iz regeneriranih tekstilnih materijala koji smo na vrijeme prepoznali i vrlo uspješno koristimo, te smo postali jedan od najvećih europskih proizvođača u toj tržišnoj niši.

Za naše buduće poslovanje ključno je, osim povećanja ukupnih proizvodnih kapaciteta budući da potražnja bitno nadmašuje naše proizvodne mogućnosti, osigurati dovoljne količine takve sirovine čija se dostupnost sve više smanjuje. Naime, potražnja za regeneriranim tekstilnim vlaknima kontinuirano raste zbog širenja područja primjene, a koje je uzrokovano rastom cijena prirodnih i sintetičkih materijala.

Temeljne odrednice budućeg uspjeha tvrtke leže u efikasnosti, inovativnosti i postizanju čim većeg udjela recikliranih materijala iz vlastite proizvodnje.

4.0 PRIMJERI POSLOVNIH MODELA RECIKLIRANJA TEKSTILNOG OTPADA  U EUROPSKOJ UNIJI

reg6

Slika 4,5,6: Procotex proizvodnja

4.1 SOEX GRUPA

SOEX je već 25 godina vodeća kompanija na području reciklaže tekstila. Soex Group je jedna od svjetski najvećih, naijiskusnijih i najinovativnijih tvrtki koje se bave reciklažom tekstila. Cilj im je dostići ideal Zero Waste.

reg7

Slika 3: logotip Soex-a

Danas se reciklira 98 % od 136 tisuća tona odjevnih predmeta koji prođu kroz njihove tvornice i gotovo da su dostigli taj cilj. Soex stalno razvija nove ideje, proizvode, tehnologije i tržišta koji će im omogućiti dostizanje ideala -Zero Waste .

Zadani cilj postižu po modelu  Re-Wear, Re-Use i Re-Cycle. Svaki od tih temeljnih blokova funkcionira samostalno u sustavu Zero Waste, a u suradnji sa ostalima omogućava kompaniji postizanje svog ideala.

SOEX grupa ima svoje ispostave u 14 zemalja svijeta na 4 kontinenta, najsofisticiraniju tehnologiju i kompleksni sustav sortiranja i gradiranja.

Dio prikupljene rabljene odjeće  prolazi kroz sustav Re-Wear te se prodaje zemljama u razvoju kao moderna i funkcionalna odjeća, drugi dio se kroz sustav Re-Cycle konvertira u nov industrijski proizvod, a treći se kroz sustav Re-Used u svojoj originalnoj formi upotrebljava na potpuno nov način.

Ni jedna druga tvrtka koja se bavi recikliranjem tekstila nije uspjela smanjiti količinu otpada na manje od 20-30 % ukupno prikupljene robe, Soex uspijeva to svesti na manje od 2 %.

Isto tako, prisutnost Soexa u određenoj okolini uvelike ima svoj utjecaj na istu. Npr., Soex otkupljuje staru odjeću, na taj način stvara prihod dobrotvornim organizacijama koje onda raspolažu tim novcem umjesto stare odjeće koju eventualno ne mogu upotrijebiti, a moraju negdje zbrinuti. Proces dostizanja Zero Waste ideala stvara radna mjesta, Soex danas ima preko 2500 zaposlenika u svijetu, te povećava lokalnu poreznu bazu, pomaže pri očuvanju prirodnih resursa.

U Wolfenu (Njemačka) je 1998. godine otvorena  najmodernija tvornica  za recikliranje tekstila. U tvornici je zaposleno oko 550 radnika koji uz jedan od najinovativnijih sustava logistike, sortiranja i recikliranja procesuiraju dnevno oko 300 tona rabljene odjeće. Iako je primarni posao tvrtke Soex sortiranje i ponovna prodaja rabljene odjeće (Re-Wear) , ovdje se reciklira bez gubitaka i onaj tekstilni otpad koji se više ne može upotrijebiti kao odjevni predmet. Taj otpad postaje primarna sirovina za kompjutorizirani sustav trganja tekstilnog otpada i jedinstvene proizvodnje vlakana za industriju netkanog tekstila. Mješavine vlakana proizvedene u SOEX-u se upotrebljavaju u automobilskoj te građevinarskoj industriji.

Tvrtka Soex je dugi niz godina dobavljač Regeneracije kod kojeg nabavljamo cca. 20% potrebnih  količina sirovina.

4.2 PROCOTEX

Procotex je belgijska kompanija koja svoje korijene vuče iz lanarstva. Osnovana je 1970. godine i bila je  specijalizirana za kupnju i prodaju lana te njegovih derivativa. Globalizacijske promjene su usmjerile kompaniju prema otvaranju proizvodnog pogona u Litvi u kojem se godišnje preradi oko 4000 tona lana, te je na taj način jedan od najvećih nezavisnih prerađivača lana u svijetu.

Od 1979. godine kompanija je aktivna i na tržištu recikliranih materijala, odnosno tekstilnog otpada. Ova aktivnost je bazirana na skupljanju i preradi industrijskog tekstilnog otpada za primjenu u različitim tekstilnim  industrijama.

Procotex prvenstveno reciklira različiti industrijski  otpad (iz proizvodnje tepiha, ekstruzijskih procesa, proizvodnje madraca, filčeva) budući da u okruženju postoji brojna i izuzetno razvijena tekstilna industrija.

Kompanija danas zapošljava 50 ljudi, reciklira 30,000 tona tekstilnog otpada godišnje i ostvaruje godišnje prihode u visini 29,5 mil eura.

Procotex je dugogodišnji dobavljač Regeneracije od kojeg nabavljamo cca. 10%  potrebnih  količina sirovina.

4.3 FIORAVANTI

Tvrtka Fioravanti je iz Prata u Italiji i bavi se  recikliranjem tekstilnih materijala već više  od 40 godina. Posebnost poslovnog modela Fioravantija je u tome što recikliraju tekstilni otpad iz industrije i domaćinstava. U poduzeću je zaposleno 20-ak ljudi.

Tvrtka Fioravanti je zadnjih nekoliko godina glavni dobavljač sirovine za Regeneraciju kod kojeg nabavljamo  60 % potrebnih količina i to prvenstveno zbog blizine, i najnižih troškova transporta koji čine važan udio u ukupnim troškovima.

5.0 «EKO-EKO» – RECIKLIRANJE TEKSTILNOG OTPADA U  REGENERACIJI

Projekt recikliranja tekstilnih materijala ima ekonomski i ekološki značaj i kao takav nazvan je «EKO-EKO» i vodimo ga u dvije razvojne faze.

Prva faza – EKOnomija

Cilj ove razvojne faze je osiguranje čim veće količine sekundarne sirovine za vlastitu proizvodnju (do 5000 tona godišnje), a posljedica je smanjenje vlastite emisije otpada u okoliš  i otpada drugih tekstilnih industrija.

U realizaciji ove faze uređen je prostor površine 4000 m2  sa svom potrebnom infrastrukturom i instaliranom jednom proizvodnom linijom za trganje tekstilnog otpada  kapaciteta cca. 2500 tona godišnje i 10 zaposlenih radnika.

Ukupna potrebna financijska sredstva za realizaciju ovog dijela projekta su cca. 1.5 milijuna eura, od čega je do sada realizirano približno 80%.

Preostali dio ulaganja planiramo realizirati u slijedećih godinu dana i time podignuti proizvodne kapacitete na željenu razinu, te zaposliti još 10 radnika na tim poslovima.

reg8

Slika 7 i 8: Stroj za trganje u Regeneraciji

Druga faza – EKOlogija

Cilj ove razvojne faze je prerada ukupne količine tekstilnog otpada u Republici Hrvatskoj (15 000 tona godišnje).

Potrebna sredstva za realizaciju ovog cilja procjenjujemo na iznos cca. 1 milijun eura za proširenje kapaciteta nabavom najnovije linije za trganje koja omogućava realizaciju željenog volumena prerade uz povećanje iskorištenja materijala.

Potreban broj zaposlenika u punom obimu realizacije projekta je cca. 30.

Važno je istaknuti dvije činjenice:

  1. Podjela projekta na ekonomsku i ekološku razvojnu fazu je samo uvjetna jer je jasno da su u obje faze one nezaobilazne i međusobno se ne isključuju.
  2. Regeneracija ne može samostalno i vlastitim snagama realizirati ovaj projekt. Naime,  procjenjujemo da u neorganiziranom sustavu gospodarenja tekstilnim otpadom u Republici Hrvatskoj možemo prikupiti cca. 2000 tona godišnje, a za razliku je potrebna zakonska regulativa od strane države. Takva regulativa bi osim osiguranja navedenih količina otvorila nove mogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije za potrebne investicije u iznosu od cca. 1 milijun eura (europski fondovi, Fond zaštite okoliša i Ministarstvo zaštite okoliša i banke).

reg9

Slika 9: Stroj za trganje novije generacije

6.0 ZAKLJUČAK

Regeneracija ima , od svojih početaka 1954. godine, ideju recikliranja i ekologije (iako pod drugim terminima) ugrađenu u svoj genetski kod. Osim što smo osnovani s tim ciljevima, oni se danas nameću kao nužnost i uvjet opstanka.

Izvoz čini 80% naših prihoda, a 90% sirovina i usluga nabavljamo iz uvoza i u svakodnevnom smo kontaktu s tvrtkama u kojima je ekologija, efikasnost, profitabilnost i odgovorno ponašanje prema društvu i okolišu jedini način rada.

Tradicija, znanje i iskustvo daju nam pravo i obvezu da predložimo budući model postupanja s tekstilnim otpadom u Republici Hrvatskoj, da sudjelujemo u njegovoj implementaciji i koristima koje on donosi.

Potpuna realizacija projekta daleko nadilazi naše organizacijske, logističke, tehničke i financijske mogućnosti i zato je nužno sudjelovanje mnogih tvrtki (vertikalno, horizontalno i teritorijalno) te državni institucija . Neizmjerno važnom procjenjujemo ulogu nevladinih ekoloških udruga koje su do sada dale veliki doprinos u senzibilizaciji javnosti i podizanja opće razine ekološke svijesti, a u budućnosti ih vidimo kao važnog korektora cjelokupnog procesa.

Ključnu odgovornost u organizaciji sustava ima Vlada Republike Hrvatske i to kao regulator (zakoni, pravilnici, itd.) i kontrolor provedbe sustava gospodarenja otpadom.

Na današnjem stupnju razvoja tehnologije, nivoa znanja i dostignute razine ekološke svijesti  ne postoji ni jedan objektivni razlog da tekstilni otpad bude problem. Problem su neznanje i nepoznavanje uhodanih modela postupanja s vrijednom sirovinom (tekstilni otpad), volja da se poznato u svijetu primjeni kod nas i sitni parcijalni interesi. Naši osnovni ciljevi su da se realizacijom ovog projekta pozicioniramo kao jedinstvena i najveća tvrtka u toj tržišnoj niši u Europi,  osiguranje dugoročnog profitabilnog poslovanja Regeneracije, uz davanje snažnog doprinosa očuvanju okoliša što smatramo za Hrvatsku kao zemlju s izuzetnim poljoprivrednim i turističkim potencijalom neizmjerno važnim.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava