ZAKLADA ZAMAH I 10 TVRTKI RAZVIJAJU STRATEŠKU FILANTROPIJU

ZAMAH-logo

Strateška korporativna filantropija, sustavna i planska, uz snažnu podršku uprave tvrtke, itekako je više od davanja novca i darova. Takve modele strateške filantropije i odgovornog investiranja u zajednicu krenuli su zajednički afirmirati tijekom 2016./2017. dvije Zaklade – Zamah i Slagalica, a u suradnji sa 10 hrvatskih tvrtki i primjeniti ih u konkretnoj praksi.

Strateška korporativna filantropija, može u sinergijsko djelovanje okupiti više službi u organizaciji, mnoge  zaposlenike, dionike izvan svog kruga – druge tvrtke, udruge i zaklade, ustanove te razne skupine krajnjih korisnika – osoba. Takve su akcije dragovoljne, maštovite, na teret vlastitih resursa davatelja (novac, rad, marketing…), planirane, vremensk, sadržajno i financijski na godišnjoj razini, mogu biti veoma zahtjevne i kompleksne po organizaciji. Veći broj zaposlenika može sudjelovati u izvedbi, na desetke osoba čine strožer za višemjesečne pripreme projekata.

Cilj je naučiti se razmišljati i provoditi filantropske projekte na strateški način.

Očekuju se da će desetak raznolikih, motivirajućih projekata u praksi saživjeti do ljeta i jeseni 2017.

Ovo je prvi sustavni projekt promicanja korporativne filantripije u RH. A još jedna od dobrih stvari koja se dogodila u zadnjih par godina jest donošenje novog Zakona o volonterstvu, važnog također za rad i razvoj filantropije u nas.

Zašto je filantropija važna za poslovni sektor

Za neke  lidere i vlasnike korporativno davanje i/ili filantropija može izgledati  kao nešto „extra” ili nešto što se radi samo kad se ima dovoljno – i vremena i novca. Znamo to da je svaka tvrtka u poslu zbog  novca – financijska stabilnost i razvoj nužan su preduvjet poslovnog postojanja. Ali – da li je to dovoljno, pogotovo u današnje vrijeme? Nije. Imati viziju i dužnost koja nadilazi osnovnu svrhu profita i tržišne stabilnosti daje tvrtkama puno širi osjećaj svrhe.

Nema boljeg osjećaja i nema većeg zadovoljstva od spoznaje da imate pozitivan utjecaj u društvu.  Za poslovni sektor davanje natrag u zajednicu nije samo dobro djelo, već je dobro  i za posao. Dobro je i za zaposlenike; raste njihovo zadovoljstvo i poštivanje tvrtke kojoj pripadaju. Ako je ulaganje kvalitetno i dobro povezano sa zajednicom, to dodatno potiče na angažman zaposlenika izvan tvrtke. Pokušajte  razmisliti o svemu tome.  Filantropija je  također način za dodatno razvijanje odnosa s klijentima i potencijalnim klijentima. Činjenica je da je poslovni sektor dio zajednice. Ne kaže se tek tako: „Ne posluje tvrtka u vakumu svemira, već u društvu, ovdje na Zemlji.“  Tvrtka dijeli sa zajednicom sve, dijeli sve dobro i loše unutar užeg društva (države), ali i najšire svjetske zajednice pa se očekuje da je osjetljiva na potrebe društva

Filantropsko ponašanje poslovnog sektora ima utjecaj na  reputaciju tvrtke, daje dobar osjećaj da ste učinili nešto korisno,  potiče  partnerske odnose, volontiranje u zajednici, razvoj novih vještina i  zajedničke projekte. Promjenom ponašanja otvaraju se  mogućnosti poslovnom sektoru na kvalitetniji društveni i ekonomski doprinos  unutar zajednice.

Vodeće tvrtke ulažu milijune kuna u marketing, inovacije proizvoda i tehnologiju proizvodnje. Ono što nije uvijek očito rukovoditeljima  i/ili vlasnicima  jest da je  filantropija danas odlično područje i za promociju vrednota tvrtke. Filantropija pomaže u izgradnji i podržava vašu misiju i vaš brand.

Poslovni sektor  svoj odnos prema zajednici promiče na način  društveno odgovornog poslovanja (DOP), kojeg je korporativna filantropija jedan važan dio. Ovdje valja naglasiti da kod jednog dijela poslovnog sektora volontiranje u zajednici jest društveno odgovorno poslovanje, ali začudo to nije filantropija. Još je učestalo viđenje u našem poslovnom sektoru kako filantropija jest – samo – puko davanje novca. Drugim riječima vraćamo dug prema društvu samo zato jer smo vlasnici kapitala, tvrtki i koristimo različite resurse koje nam je društvo dalo na raspolaganje a ne vraćamo jednakom mjerom!? Zapravo nije tako!

POSTOJE ČETIRI VRSTE ODGOVORNOSTI:

Ekonomska odgovornost

Tvrtka se prvenstveno bavi i usmjerena je stvaranju dobiti. Jednostavna činjenica je ako tvrtka ne zaradi novac, neće opstati, zaposlenici će izgubiti posao i tvrtka neće ni moći razmišljati o brizi u području društvene odgovornosti.

Zakonska odgovornost

Pravna odgovornost svake  tvrtke su zahtjevi koji su prema njoj  postavljeni zakonskim odredbama. Pored profitabilnosti tvrtke, valja osigurati da se tvrtka pridržava svih zakona. Pravne odgovornosti mogu se kretati od propisa o vrijednosnim papirima do radnog prava, okolišnog prava, pa čak i kaznenog prava.

Etička odgovornost

Etičke odgovornosti su odgovornosti koje tvrtka (najčešće vlasnik/ici i/ili dioničari) razvijaju radi osobnih uvjerenja i vjeruju da je to ispravna stvar – ne zato što imaju obvezu da to učine. Etičke odgovornosti danas  uključuju područja kao što su; zaštita okoliša, pravedno plaćanje rada, poštivanja ljudskih prava i/ili odbijanje bilo kakvih poslova koje imaju izrabljivačke namjere.

Filantropska odgovornost

Ako se tvrtka pridržava svih navedenih odgovornosti, tada je zrela i   može početi ispunjavati filantropske odgovornosti. Filantropska odgovornost je podizanje ljestvice više; radi se o odgovornosti koja ide iznad i izvan onoga što je jednostavno potrebno ili što tvrtka vjeruje da je nužno napraviti. Najčešće je to zakonski minimum. Oni koji razumiju potrebe društva i složenost modernog društva uključeni su u razvoj zajednice, rješavanje društvenih problema različitim oblicima pomoći – na primjer; pomoć ranjivim skupinama , stipendiranje, partnerstvo sa udrugama; aktivni su u projektima zaštite okoliša,  zalažu se za prva žena, bave se humanitarnim radom i volontiranjem…

Projekt razvoja strateške filantropije – 10 tvrtki i Zaklada Zamah u akciji!

Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah u listopadu 2015. započela s provedbom projekta pod nazivom „Stvaranje filantropske kulture u Hrvatskoj“. Projekt je financiran iz EU programa. Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju individualnog davanja te razvoju strateške korporativne filantropije u Hrvatskoj. Specifični ciljevi su povećati prisutnost i broj modela strateške korporativne filantropije davanja u Hrvatskoj, te razviti inovativne individualne modele davanja u Hrvatskoj u kojima su glavni akteri promjena djeca i mladi. U sklopu projekta razvili smo pet novih modela strateške korporativne filantropije[1] kroz rad sa deset odabranih malih i srednjih tvrtki.

Tvrtke su stekle nova znanja o mogućnosti implementiranja strateške filantropije koja za tvrtku i zajednicu donosi puno više koristi od nasumičnih akcija darivanja koje nisu usmjerena na trajne rezultate. Osim modela strateške filantropije, radimo na razvoju mjernih alata za praćenje i vrednovanje investicija koji bi pomogli tvrtkama da znaju gdje, kako i zašto su investirali svoj novac, vrijeme i znanje u zajednicu.

Nerazvijena svijest, neznanje, kao prepreke razvoju korporativne filantropije u RH

Ozbiljno nerazumijevanje, neznanje i krive predodžbe dodatni su uteg u sporom razvoju organizirane filantropije.  Još uvijek najveći dio poslovnog sektora  nije upoznat s činjenicom da je Člankom 5. stavka 15.,  Zakona o porezu na dobit propisano da se u rashode poreznog razdoblja priznaju i darovanja u naravi ili novcu doznačena na žiro račun, a u kulturne, znanstvene, odgojno obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge svrhe, udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Porezno priznatim rashodom smatraju se sva davanja u novcu ili naravi do visine 2% od ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, osim u slučaju kada su ti rashodi nastali prema posebnim programima i rješenju nadležnog ministarstva, te tada mogu biti i veći. Moramo se zapitati zašto je rijetkima stalo da se ova olakšica jače promovira u javnosti.

Jedan od problema kojeg vidimo u poslovnom sektoru jest nedostatak povjerenja u osobe koje dolaze iz civilnog društva, pa se tako i ne prepoznaju kapaciteti postojećih zaklada, ne koriste dobra iskustva i resursi.

Zaklade kao jedan od ozbiljnih izraza strateške filantropije i jedan od modela za poticanje istog u Europi i kod nas

Nažalost, u Hrvatskoj  još nema dovoljno inicijativa u poslovnom sektoru za osnivanjem zaklada koje će podupirati filantropij. Svega nekoliko korporativnih zaklada registrirano je u posljednjih desetak godina.

Zaklade su izraz organizirane filantropije. Worldwide Initiative for Grantmaker Support (WINGS) navodi da su zaklade “nezavisno konstituirane, neprofitne organizacije s uspostavljenim vlastitim i pouzdanim izvorom prihoda (obično, ali ne isključivo) od temeljnih sredstava ili kapitala”. Organizacije imaju vlastita upravljačka tijela i distribuiraju financijska sredstva za obrazovne, kulturne, vjerske, društvene ili druge općekorisne svrhe putem potpore udrugama, dobročinstvima, obrazovnim institucijama, pojedincima ili kroz vlastite programe.

Prema podacima iz European Foundation Centra,  u Europskoj uniji djeluje približno oko 110.000  zaklada koje djeluju za opće dobro, što u prosjeku predstavlja 4 zaklade na svakih 10.000 stanovnika u Europskoj uniji. Približno 45% zaklada pokrenuto je u ranim 90-im. Jedan dio upućenijih osoba iz ovog područja smatra da je novi val zaklada pokrenut zbog raspada komunizma u istočnom bloku te raspadom i ratom na tlu bivše Jugoslavije. Kada govorimo o održivosti u zapošljavanju, prema tvrdnjama EFC-a zaklade u EU zapošljavaju između 750.000 i 1 milijun osoba.

Jačanje i razvoj  civilnog društva, strukture socijalnih i društvenih zahtjeva, u današnje su vrijeme doprinijele sve većoj potrebi za jačanjem uloge filantropije (općeg dobra) te razvoju institucija kao što su zaklade.  Prema  svojoj naravi zaklade bi trebale promicati vrijednosti općeg dobra.

Zaklade se osnivaju od strane pojedinaca, grupe građana, država i državnih institucija te korporacija. Razlozi za osnivanjem mogu biti osobne prirode, pomoć razvoju lokalnih zajednica, pomoć u rješavanju ozbiljnijih zdravstvenih problema, dugotrajna zaštita kulturne ili umjetničke baštine, pomoć u obrazovanju i slično.

Hrvatska u usporedbi s EU, trenutačno ima nešto više od 200 registriranih zaklada koje većim dijelom dolaze iz javnog sektora (osnovane od strane državnih institucija/jedinica lokalne i regionalne samouprave, fakulteta i /ili drugih javnih ustanova). Ovdje se postavlja pitanja jesu li uvijek opravdani razlozi osnivanja javnih zaklada, te opravdanost raspolaganja novcem poreznih obveznika.

Mišljenja sam da slaba razvijenost filantropije, gospodarsko-socijalna kriza,  visok stupanj korupcije i nepovjerenje građana imaju vrlo negativan utjecaj na filantropsko ponašanje pojedinaca i društva u cjelini. Tim više što je  društvena solidarnost na vrlo niskoj razini, a osjeća se porast društvene apatije. Valja naglasiti da loša socijalno ekonomska struktura stanovništva te slaba srednja klasa u Hrvatskoj nosi i gubitak za kvalitetnijom potporom i razvojem zakladništva.

Ne treba zaboraviti da je filantropija značajna za razvoj civilnog društva pa tako i za razvoj udruga u Hrvatskoj kojih je danas preko 55.000.

Svaki  pomak u razvoju filantropije i zakladništva u Hrvatskoj je danas značajan pomak u razvoju društvene svijesti o potrebi  za jačanjem solidarnosti prema pojedincima te prema svim ranjivim skupinama u društvu.  Iz istih razloga važno je uvidjeti nužnost da razvijamo vlastite ljudske i financijske resurse,  kako bismo mogli bolje odgovoriti na potrebe i rješavanje društvenih problema. Radi toga nužno je veće razumijevanje filantropije kod pojedinaca, države, poslovnog sektora  te bolja percepcija u javnosti. Za početak mogli bi modernizirati zakon o zakladništvu. Više od 15 godina negdje u ladicama ministarstva kiseli se zadnji prijedlog za izmjenu postojećeg zakona o zakladama. Možda se čeka njegova punoljetnost.

Primjeri kao poticaj – filantropi i osnivači poznatih zaklada iz poslovnog svijeta:

  • Njemački IT poduzetnik Dietmar Hopp je predsjednik suosnivač i bivši i direktor tvrtke SAP, multinacionalna tvrtka koja prodaje aplikacije i softverske usluge vezane za poduzeća širom svijeta – Prije dvadeset godina osnovana zaklada Dietmar Hopp / dao 1 milijardu dolara- http://www.wealthx.com/articles/2015/dietmar-hopp/
  • Iransko-američki državljanin Pierre Omidyar je suosnivač i trenutni predsjednik eBaya. 1998, zajedno sa ženom osnovao je Omidyar Foundation, organizacija koja sada uključuje Omidyar Network, HopeLab. U kolovozu 2015., Omidyar je navodno prodao 10% svojih dionica u eBay i darovao u dobrotvorne svrhe – u vrijednosti od gotovo 270 milijuna $- http://www.wealthx.com/articles/2015/pierre-omidyar/
  • Godine 1980. osnovana je Li Ka-Shing Zaklada (1.4 milijarde dolara) za potporu obrazovanju, zdravstvu, kulturi i pomoć zajednici. Najveći projekt Zaklade do sada je financiranje Shantou University, jedinog privatnog javno sveučilišta u Kini. Osobno je donirao Kinesku zakladu za osobe s invaliditetom i  žrtve poplava. http://www.wealthx.com/articles/2015/ka-shing-li/
  • Michael Dell je predsjednik i izvršni direktor Dell računale tvrtke. Od 1999. godine, bio je direktor Michael i Susan Dell Foundation. Zaklada prvenstveno pomaže u obrazovanju, socijalnom području, području kulture i umjetnosti, te razvoju zajednice – donacija 1.1 milijarda dolara- http://www.wealthx.com/articles/2015/michael-dell/
  • George Kaiser, predsjednik je financijske korporacije BOK. Utemeljitelj je George Kaiser Family Foundation, koja je usmjerena na pružanje potpore za obrazovne, zdravstvene, vjerske i socijalne svhe te za razvoj zajednice. Potporu pruža i kroz  Tulsa Community  College Foundation, Oklahoma City educare,  Tulsa Community Foundation i Sveučilište u Tulsi. U 2010. godini, George Kaiser pridružio se inicijativi Giving Pledge, te na taj način prisegnuo da će pola svog bogatstva donirati u dobrotvorne svrhe. http://www.wealthx.com/articles/2015/george-kaiser/
  • Osim kao predsjednik indijske tvrtke za savjetovanje i IT, tvrtka Wipro, Azim Premji je osnivač i predsjednik zaklade Azim Premji Foundation, kojoj je misija reforma školstva u Indiji i reforma sustava za polaganje državnih ispita. Ukupna donacija je 8 milijardi dolara
  • Zaklada je začetnik inicijative kao što je računalno potpomognuto učenje. Program pruža računalnu edukaciju  kroz 18 jezika. Neprofitno sveučilište Azim Premji dodjeljuje svjedodžbe za obrazovanje nastavnika. http://www.wealthx.com/articles/2015/azim-premji/

Više Zakladi ZAMAH,  možete pronaći na mrežnim stranicama: www.zamah.hr.

Javite se i za potreban savjet.

Drago Vručić, Upravitelj Zaklade Zamah

[1]Strateška filantropija je jedinstveni i kvalitetan način kombiniranja marketinških i osnovnih ciljeva vaše tvrtke s vašom željom za strukturiranim doprinosom pomoći i  dobrobiti u zajednici.

 

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava