ŽALOSNO PREKOMJERNO BACANJE HRANE U EUROPI I SVIJETU

Bacanje-hrane-midi1

Europa u jednoj godini baci toliko hrane koliko bi dostajalo da se glad u Africi dvaput riješi. Hrvatska baci oko 400.000 tona. Svijet baci toliko mnogo da zazivati GMO proizvodnju radi rješavanja tzv „dostatne proizvodnje hrane za sve Zemljane“ nije umjesno.

Hrana kao otpad! Još jedan od apsurda suvremenog društva! Dok jedni gladuju, drugi bacaju. Apsurd – jer u svijetu se godišnje baci milijarda i 300 milijuna tona hrane što čini trećinu proizvedene hrane, dok istodobno 842 milijuna ljudi kronično gladuje. Glad najviše pogađa djecu tako da više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana – od gladi.

Brojke su to od kojih se zavrti u glavi. Normalan ljudski um mora se zapitati: „Pa zar se ne može tu ogromnu količinu hrane preusmjeriti do gladnih?“ No, ima i drugih posljedica.

Utjecaj proizvodnje i bacanja hrane na ekologiju

Bacanje hrane osim što je izrazito neetično i financijski pogubno ima i drugih negativnosti. Bacati hranu znači i uzaludno rasipati resurse potrebne za njezinu proizvodnju – od vode, tla, struje i goriva do ljudskog rada.

Utjecaj proizvodnje hrane na okoliš je ogroman što se vidi i iz sljedećih podataka: za proizvodnju hrane iskorištava se 25 posto ukupne naseljive površine Zemlje te 70 posto ukupne potrošnje pitke vode. K tome, proizvodnja hrane i razgradnja bačene hrane uzrok je čak 30 posto emisija stakleničkih plinova i dovodi do 80 posto ukupnog krčenja šuma.

Tko koliko baca u Europi

Nastavljajući nizati ove bolne brojke, recimo da u Europskoj uniji oko 100 milijuna tona hrane završi na otpadu. Ne učini li se nešto da se bacanje hrane smanji, do 2020. godine mogli bismo govoriti o još većim brojkama – 126 milijuna tona bačene hrane na godinu. Istodobno 55 milijuna ljudi u Europi živi u siromaštvu i ne može si priuštiti pristojan obrok ni svaki drugi dan.

Istraživanje provedeno u EU ukazuje tko od nas baca najviše:

  • kućanstva – 53 posto.
  • prerađivači hrane -19 posto
  • ugostiteljstvo, restorani (svi mogući) – 12 posto,
  • primarna proizvodnja poput poljoprivrede – 10 posto
  • trgovinski sektor – 5 posto.

Planovi Europe do 2030.: smanjiti bacanje za 50%! Ali kako?

Dobra je vijest da je do političkih čelnika, u ovom slučaju europskih, doprla spoznaja o ovoj velikoj i nepravednoj raspodjeli dobara.

„Situacija u kojoj se 20 posto hrane proizvedene u EU baci ili ne iskoristi, uz štetu od 143 milijarde eura godišnje, nemoralna je i neodrživa!“, izjavio je povjerenik Europske komisija za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis na stručnom skupu na temu bacanja i sigurnosti hrane, koji je u Europskom parlamentu 30. studenoga 2016. organizirala hrvatska zastupnica Biljana Borzan.

Europska unija planira do 2030. godine smanjiti bacanje hrane za 50 posto. Kako bi se taj plan i ostvario, Andriukaitis je najavio da će biti potrebno promijeniti ili bitno doraditi neke sadašnje propise. A trenutačno na bacanje hrane, na negativan ili pozitivan način, utječu čak 52 europska propisa, izjavila je Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za pitanja bacanja i sigurnosti hrane.

Izvještaj Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane trebao bi biti dovršen i izglasan do ljeta 2017. Nakon toga će Europska komisija, kao izvršno tijelo Unije, početi realizirati mjere koje će Parlament predložiti.

Krenimo i sami ususret tome, krenimo od sebe. Razmislimo što možemo, a možemo, promijeniti u svojim stanovima, na radnim mjestima, na putovanjima.

Mirela Drkulec Miletić

P.S.: Pogledajte i naša druga dva teksta o bacanju hrane!

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava