NAŠ OSVRT: Uz donošenje Plana gospodarenja otpadom u RH

otpad_ilustracija

Kada ćemo uistinu zagospodariti otpadom; kojim ćemo tempom mijenjati svoj život sada kad imamo Plan gospodarenja otpadom? Kako krenuti s točke „20-ak posto“? Zaželimo si sreće, jer prevažno je ovo pitanje. A oslonimo se prvenstveno i čim prije na rad i sustavnost, zajedništvo! Ovo je tek prvi korak na dugom putu koji nas dijeli od trenutka kada ćemo uistinu zagospodariti otpadom. Pri tome će nam, naravno, dobro doći i financijska injekcija od 475 milijuna eura iz europskih fondova. Ali taj novac, sam po sebi, nije dostatan – najvažnije je kolektivno mijenjati svijest i početi raditi ono što doista svi trebamo raditi – građani u svom domu, komunalne organizacije u svojim mjestima, političke strukture i institucije vlasti tamo gdje se odlučuje, planira, nadzire…

Stanje Hrvatske i ciljevi – obveze prema EU

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), u 2015. godini proizveli smo 1.653.918 tona komunalnog otpada ili 386 kilograma po stanovniku. Od toga je odvojeno sakupljeno tek 24 posto. Iako smo 2016. imali 84 reciklažna dvorišta i 46 mobilnih jedinica, 2015. smo ponovno iskoristili i reciklirali (stručnjaci koriste termin „oporabili“) tek 18 posto komunalnog otpada dok je 80 posto završilo na odlagalištima. Do 2018. godine Hrvatska kao članica EU trebala bi zatvoriti sva svoja odlagališta, a do 2020. godine otpadabi trebalo biti upola manje.

Primjeri kod nas

Primjeri da se može puno više i puno bolje posvuda su oko nas – impresionira primjer slovenske Ljubljane, talijanskog Trevisa, ali i hrvatskog Preloga. Taj međimurski gradić već je dosegao i premašio zahtjevne europske kriterije o odvojenom sakupljanju otpada. Preloški komunalac, GKP Pre-kom, već je odavna uveo selektivno prikupljanje korisnog otpada na kućnom pragu, a stanovnici su naviknuli da u crne kante bacaju miješani komunalni otpad, biorazgradivi otpad u smeđe kante, a papir, staklo, tetrapak, PET i plastiku te metalnu ambalažu u posebne kante u bojama. Grad već gotovo dvije godine ima i svoju kompostanu i proširenu sortirnicu.Tako Preložani, čineći dobro i sebi, i svom gospodarstvu i okolišu,uspijevaju razvrstati 60 posto otpada, a obraditi 48,5 posto čime su osjetno smanjili količine otpada koji završi na odlagalištu.

Pa, što to oni čine tako dobro, a drugi ne mogu? Spretni Međimurci ne otkrivaju tajnu zato što tajne ni nema. Stvar je samo u predanosti, viziji, dobroj organizaciji, edukaciji i stimulativnoj naplati po principu: „Manje bacaš, manje plaćaš“. Zato su upravo ovih dana, ponovno smanjili cijene usluge odvoza otpada, a cijenu su rušili i prošle godine.

I dok u Međimurju sve štima, Zagreb grca u smeću. Već desetljećima glavni hrvatski grad nije riješio pitanje odlagališta na Jakuševcu. U Zagrebu se kao najbolje rješenje zagovarala izgradnja spalionice. Kanti za odvojeno razvrstavanje nema dovoljno, onih za metal i bio-otpad još manje, kontejneri su prepuni, računi i dalje previsoki… Jesmo li umjesto malo umjetnog snijega u središtu Zagreba, pa makar i na uštrb nekoliko dana veselja za najmlađe i turiste, mogli uložiti u nabavku kanti ili edukativna predavanja i skupove na lokalnoj razini? Možda može i jedno i drugo, ako se negdje na trećoj proračunskog stavci može lako (lakše) novac otpustiti. Želimo samo ukazati kako mi građani, vjerujemo većina, osjećamo prioritete!

Osvještenost građana, ali i organiziranost zajednice, od općine do države

Sjećam se kad me je prije podosta godina u jednom, posve običnom hotelu u Njemačkoj, u hotelskoj sobi dočekala kanta za smeće s nekoliko pretinaca, za različite vrste otpada. Kod nas je odovojeno sakupljanje otpada tada još bilo u povojima, pa me to iznenadilo. Ali, dostupnost i jednostavnost te kante s pretincima ponukala me je da pripazim što bacam u koji pretinac. Upravo dostupnost i jednostavnost razvrstavanja otpada na samom kućnom pragu (u kućanstvima nastaje najviše, čak 31 posto otpada) ključna je zacijeli koncept takozvanog kružnog gospodarstva. Malo će tko u stanu ili kući razvrstavati otpad i onda ga nositi u kilometre udaljene reciklažne centre ili „zelene otoke“. Ali, ako su u ulici u kojoj stanuje ili nekoj od susjednih raspoređene kante za različite vrste otpada, vjerujemo da će to činiti redovito. Još ako može utjecati na to da smanji račun za odvoz smeća time što će ga bacati manje – a bacat će ga manje jer će sve upotrebljivo odlagati u odvojene kante – onda će mnogi otpad razvrstavati s još više volje.

Razvrstavanje otpada je kao pranje zuba, nešto što se usvaja od malih nogu i obavlja ne zato što je osobito zabavno, nego prije svega zato što je dobro i korisno. Već u vrtićima, a potom i u školama trebale bi biti postavljene kante za odvojeno bacanje otpada kako bi djeci i mladima to postala navika. Naš bi javni prostor trebale osvojiti dopadljive reklame koje će razvrstavanje otpada promovirati, pojasniti, osvijestiti… Na malim bismo ekranima trebali vidjeti poznate osobe kako odvojeno bacaju staklo, metal i papir i nose fensi torbice od recikliranog materijala… jer odvojeno skupljanje otpada i recikliranje je baš super.

Veseli nas koncept kružnog gospodarstva i njega želimo u Hrvatskoj graditi

Ekonomija otpada u razvijenim zemljama sve je veći biznis, biznis na kojem se zarađuje mnogo novca. Otpad nije smeće; otpad pruža obilje sirovine za industriju i poljoprivredu, pruža ogroman potencijal za proizvodnju energije, a da i ne spominjemo koliko bi se novih radnih mjesta moglo otvoriti u svim djelatnostima povezanim s iskorištavanjem otpada. Znamo da otpad neće u potpunosti nestati, ali cilj je da ga bude što manje, a onaj koji nastaje, da se ponovno iskoristi, reciklira, kompostira. Zato veseli što netom usvojeni Plan gospodarenja otpadom 2017.-2022. mijenja dosadašnji koncept i okreće se kružnom, održivom gospodarstvu koje je prihvaćeno u Europi i razvijenom svijetu. Dakako, treba još dobro razraditi sve detalje tog plana, korisno upotrijebiti novac iz europskih fondova, privoliti (ako treba, i prisiliti) lokalne vlastodršce da se priklone razumnom postupanju s otpadom… Možda će biti još lutanja i krivih poteza, ali – temelji su postavljeni.

DH/ MDM

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava