Dan planeta Zemlje 2026.: Naša moć, naš planet

Objavio
Odgovorno
-

Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja. Cilj ove globalne manifestacije je podizanje svijesti o zaštiti okoliša i poticanje na konkretne akcije za očuvanje našeg planeta. Procjenjuje se da više od milijardu ljudi u preko 190 zemalja svake godine sudjeluje u aktivnostima povodom ovog dana, što ga čini najvećim sekularnim događajem na svijetu.

Od prvog Dana planeta Zemlje, 1970. godine, građanske akcije pomogle su u uspostavljanju i jačanju institucija, zakona i međunarodnih normi zaštite okoliša. Te su mjere povezane sa smanjenjem bolesti povezanih sa onečišćenjem, poboljšanim pristupom čistoj vodi te dugoročnim koristima za javno zdravlje i gospodarstvo u mnogim dijelovima svijeta.

Iako je glavni dan obilježavanja 22. travnja, brojne aktivnosti počinju u subotu, 18. travnja, i nastavljaju se tijekom cijelog tjedna. EARTHDAY.ORG i druge organizacije pozivaju na akciju kroz razne aktivnosti:

  • Veliko globalno čišćenje: Sudjelovanje u lokalnim akcijama čišćenja parkova, plaža i ulica.
  • Sadnja drveća: Sudjelovanje u projektima poput Canopy Project za obnovu šumskih pokrova.
  • Obrazovni programi: Organiziranje predavanja u školama i zajednicama o klimatskoj pismenosti.
  • Zagovaranje politika: Sudjelovanje u mirnim demonstracijama, potpisivanje peticija i dijalog s lokalnim vlastima o održivoj energiji.

Dan planeta Zemlje 2026Naša moć, naš planet

Tema Dana planeta Zemlje 2026. je Naša snaga, naš planet. Odnosi se na ulogu ljudi i zajednica diljem svijeta u održavanju zaštite okoliša koja utječe na troškove života, javno zdravlje, pouzdanost infrastrukture i dugoročnu stabilnost. Uvjeti okoliša utječu na prehrambene sustave, dostupnost vode, pristup energiji, rizik od katastrofa i ekonomsku otpornost u svim regijama. Sudjelovanje zajednice povijesno je oblikovalo te ishode u različitim zemljama i političkim sustavima.

Zaštita okoliša suočava se s pritiskom diljem svijeta zbog ekonomskog stresa, sukoba, klimatskih utjecaja i promjenjivih političkih prioriteta. U mnogim zemljama, regulatorni okviri koji reguliraju kvalitetu zraka, sigurnost vode, korištenje zemljišta i energetske sustave su u fazi preispitivanja ili revizije.

Politike zaštite okoliša utječu na troškove koje snose kućanstva, lokalne samouprave i nacionalna gospodarstva. Promjene tih politika utječu na cijene komunalnih usluga, poljoprivrednu produktivnost, dostupnost osiguranja, troškove oporavka od katastrofa i javnozdravstvene sustave. Uključivanje zajednice pruža mehanizam za održavanje kontinuiteta i odgovornosti kada institucionalni kapacitet varira.

„Naša moć. Naš planet.“ odražava dokumentiranu ulogu kolektivnog djelovanja u oblikovanju okolišnih ishoda izvan samih formalnih struktura upravljanja. U svim regijama, sudjelovanje javnosti utjecalo je na standarde, provedbu i lokalnu provedbu tamo gdje se utjecaji najizravnije osjećaju.

Dan planeta Zemlje 2026. poziva pojedince i zajednice diljem svijeta da poduzmu akcije tijekom Tjedna planeta Zemlje. Da podrže čist zrak, čistu vodu, čistu energiju, zaštićene prirodne resurse i klimatsku stabilnost. Svaka osoba ima moć stvoriti promjenu. Pridružite se čišćenju zajednice, sadnji drveća ili mirnim demonstracijama. Kontaktirajte izabrane dužnosnike. Poučavajte druge. Svakodnevno donosite održive odluke. Otkrijte 50 načina za djelovanje.

Izvor: earthday.org

Svjetski dan zdravlja 2026.: Zajedno za zdravlje. Stanite uz znanost

Objavio
Odgovorno
-
Svjetski dan zdravlja 2026.: Zajedno za zdravlje. Stanite uz znanost
Foto: WHO

Svjetski dan zdravlja godišnja je globalna proslava koja se svake godine održava 7. travnja. Datum je izabran u spomen na osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine. Svjetska zdravstvena organizacija ovo obilježavanje koristi kako bi svake godine skrenula pozornost na specifičan problem javnog zdravstva od globalnog značaja.

Kroz fokus na učinkovitost zdravstvenog sustava i pristup zdravstvenoj skrbi Svjetski dan zdravlja usko je povezan s Ciljevima održivog razvoja. Univerzalna zdravstvena pokrivenost izričito je ugrađena u okvir Ciljeva održivog razvoja.

  • Cilj održivog razvoja 3: Dobro zdravlje i blagostanje – Svjetski dan zdravlja 2026. usklađen je s ciljem održivog razvoja 3.8, koji se usredotočuje na postizanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti i pristupa kvalitetnim osnovnim zdravstvenim uslugama.
  • Cilj održivog razvoja 1: Ne siromaštvo – Smanjenje financijskih teškoća uzrokovanih medicinskim troškovima podržava napore za smanjenje siromaštva.
  • Cilj održivog razvoja 10: Smanjene nejednakosti – Proširenje pristupa zdravstvenim uslugama doprinosi smanjenju razlika među stanovništvom.

Znate li da je dr. Andrija Štampar bio među utemeljiteljima i prvi predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije?

Zajedno za zdravlje. Stanite uz znanost

Ove 2026. godine WHO ujedinjuje i mobilizira svijet pod temom „Zajedno za zdravlje. Stanite uz znanost“. Ovogodišnje obilježavanje pokreće cjelogodišnju kampanju koja slavi moć znanstvene suradnje u zaštiti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i planeta. Kampanja ističe i znanstvena postignuća i multilateralnu suradnju potrebnu za pretvaranje dokaza u djela – kroz snažan naglasak na pristupu „Jedno zdravlje“.

U središtu kampanje za 2026. su dva važna globalna događaja: Međunarodni summit o jednom zdravlju (7. travnja), kojeg je organizirala francuska vlada pod francuskim predsjedanjem G7, i prvi Globalni forum suradničkih centara WHO-a (7. – 9. travnja), koji je okupio gotovo 800 znanstvenih institucija iz preko 80 zemalja. Zajedno, ovi događaji čine najveću znanstvenu mrežu ikada okupljenu oko agencije Ujedinjenih naroda, naglašavajući kako znanstveno utemeljena partnerstva mogu izgraditi zdraviju i sigurniju budućnost za sve.

Kampanja poziva ljude diljem svijeta da sudjeluju – slavljenjem znanstvenih postignuća, bavljenjem dokazima, dijeljenjem osobnih priča o tome kako znanost poboljšava živote i pridruživanjem globalnoj raspravi putem #StandWithScience i #WorldHealthDay.

Kampanja poziva vlade, znanstvenike, zdravstvene radnike, partnere i javnost da:

  • stanu uz znanost koristeći dokaze, činjenice i znanstveno utemeljene smjernice za zaštitu zdravlja;
  • obnove povjerenje u znanost i javno zdravstvo; i
  • podrže znanstveno utemeljena rješenja za zdraviju budućnost.

Znanost služi svima, svugdje

WHO i njegovi partneri rade danonoćno kako bi generirali znanstvene spoznaje o ključnim zdravstvenim prioritetima, od zdrave prehrane do vode, sanitacije, cjepiva i lijekova, infekcija, kroničnih stanja i mentalnog zdravlja; dijeleći dokaze, jačajući istraživačke kapacitete i sustave zemalja za pravedniji pristup zdravstvenoj skrbi.

Naše se zdravlje znatno poboljšalo u posljednjih 100 godina – zahvaljujući znanstvenim inovacijama. Budućnost će se oblikovati na temelju načina na koji razvijamo i primjenjujemo znanstveno utemeljene pristupe za zdravlje svih – ne samo ljudi, već i životinja, biljaka, ekosustava i cijelog planeta – kroz pristup „Jedno zdravlje“. Ovog Svjetskog dana zdravlja 2026., francusko predsjedništvo G7 bit će domaćin Međunarodnog summita „Jedno zdravlje“.

Napredak u javnom zdravstvu temelji se na globalnoj solidarnosti i suradnji. Sposobnost WHO-a da poveže znanost sa stvarnom praksom u zajednicama i zemljama diljem svijeta pokreće se kroz njegovu mrežu od 800 suradničkih centara. To su nacionalne institucije koje rade u specijaliziranim područjima kao što su zračenje, gripa, sestrinstvo, bioetika i medicina rada, među mnogim drugima.

Izvor: WHO

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2026.: Izgradnja mostova, rušenje barijera

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2026
Foto: freepik

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir obilježava se svake godine 6. travnja, od kada ga je UN utemeljio u kolovozu 2013. Obilježavanjem se ističe uloga sporta u poticanju društvenih promjena i razvoja zajednice te u poticanju mira i međusobnog razumijevanja.

Datum obilježavanja, 6. travnja poveznica je s obljetnicom otvaranja prvih modernih Olimpijskih igara u Ateni u Grčkoj 1896. godine. Međunarodni olimpijski odbor, kao institucija koja je dugo promicala društvene i osobne koristi sporta, odigrao je važnu ulogu u proglašenju tog dana od strane UN-a. Korištenje sporta za promicanje razvoja i mira u središtu je misije MOO-a od njegova osnutka 1894. godine. Pierre de Coubertin, osnivač MOO-a, bio je eksplicitan u svojoj želji da koristi olimpizam kao sredstvo za promicanje sklada među pojedincima i narodima na svim razinama, od povremenog vježbanja do natjecateljskog sporta.

Zbog svog širokog dosega, neusporedive popularnosti i utemeljenosti na pozitivnim vrijednostima, sport je idealan za osnaživanje ciljeva Ujedinjenih naroda usmjerenih na razvoj i mir.

Sport kao pokretač održivog razvoja

Godine 2015., u povijesnom trenutku za sport i olimpijski pokret, sport je službeno prepoznat kao „važan pokretač“ održivog razvoja i uvršten u Ciljeve održivog razvoja UN-a.

Godine 2024. rezolucija pod nazivom „Sport kao pokretač održivog razvoja“ odobrena je konsenzusom svih 193 država članica UN-a. Između ostalog, rezolucija UN-a „prepoznaje da sport, uključujući sport za osobe s invaliditetom i osobe koje žive s rijetkim bolestima, ima važnu ulogu u promicanju mira i razvoja, fizičkog i mentalnog zdravlja, ravnopravnosti spolova, osnaživanju žena i djevojčica, poštivanju ljudskih prava te borbi protiv rasizma i rasne diskriminacije“.

Dana 25. srpnja 2024., uoči Olimpijskih igara u Parizu 2024., organiziran je do tada neviđeni samit na poticaj francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i tadašnjeg predsjednika MOO-a Thomasa Bacha. Prvi summit o sportu za održivi razvoj (#Sport4SD) bio je najveći sastanak ikad organiziran na ovu temu, a mnoge organizacije pokrenule su neviđeni pokret za ubrzanje doprinosa sporta ciljevima održivog razvoja UN-a do 2030. godine.

U lipnju 2025., „Summit Olympism365: Sport za bolji svijet“ u Lausannei u Švicarskoj okupio je više od 250 predstavnika iz 100 organizacija diljem olimpijskog pokreta, agencija Ujedinjenih naroda, razvojnih i financijskih institucija, civilnog društva, poslovnih subjekata i zajednice za siguran sport, kao i mladih vođa MOO-a. Pružio je jedinstvenu platformu za poboljšanje suradnje, mobilizaciju zajedničkih ulaganja i pokretanje zajedničkih akcija, što je kulminiralo daljnjim kolektivnim obvezama i konkretnim akcijama za unapređenje održivog razvoja kroz sport.

U tom kontekstu, Međunarodni dan sporta za razvoj i mir pruža važnu platformu za zagovaranje većih ulaganja u sigurno, održivo i uključivo sudjelovanje u sportu i srodnu infrastrukturu.

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2026.: Izgradnja mostova, rušenje barijera

Sport: Izgradnja mostova, rušenje barijera

Međunarodni dan sporta za razvoj i mir 2026. godine obilježit će se temom „Sport: Izgradnja mostova, rušenje barijera“. Temom se naglašava jedinstvena sposobnost sporta da potiče povezanost, uključivost i mir u sve fragmentiranijem svijetu.

Kao univerzalni jezik koji nadilazi kulturne i društvene granice, sport služi kao snažan katalizator društvene transformacije. Sport povezuje zajednice preko granica i generacija. Smanjuje izolaciju među marginaliziranim skupinama i otvara prostor za dijalog, solidarnost i međusobno poštovanje.

Ovogodišnja tema istaknut će pristupe utemeljene na dokazima i najbolje prakse koje pokazuju kako sport doprinosi Agendi za održivi razvoj. Posebno u unapređenju zdravlja, rodne ravnopravnosti, smanjenju nejednakosti i mirnim, uključivim društvima. Kroz dijalog, partnerstva i zajednička iskustva, potvrditi će ulogu sporta kao strateškog alata za izgradnju mostova među ljudima i rušenje prepreka uključivosti, ne ostavljajući nikoga iza sebe.

Izvor: UN

Rekordan broj šumskih požara u 2025. godini potaknuo je snažnije djelovanje EU-a

Objavio
Odgovorno
-
Prethodno izvješće o šumskim požarima u Europi, Bliskom istoku i Sjevernoj Africi 2025.
Foto: Prethodno izvješće o šumskim požarima u Europi, Bliskom istoku i Sjevernoj Africi 2025.

Europska unija je 2025. godine doživjela svoju najrazorniju sezonu šumskih požara u povijesti. Zabilježeno je više od milijun hektara izgorjelog zemljišta – područje otprilike veličine Cipra. Podaci su to Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima (EFFIS), kojim upravlja Zajednički istraživački centar Europske komisije. Satelitsko praćenje EFFIS-a otkrilo je da je 7.783 šumskih požara zahvatilo 25 zemalja EU. 

Sezona 2025. je započela neuobičajeno rano, s više od 100.000 hektara uništenih do kraja ožujka. Situacija se dramatično pogoršala tijekom ljeta, posebno na Mediteranu, gdje je dugotrajni toplinski val u kolovozu izazvao 22 velika požara samo u Portugalu i Španjolskoj, u kojima je spaljeno 460.585 hektara – gotovo polovica ukupne opožarene površine EU.

Izvan EU-a, šumski požari opustošili su 2,2 milijuna hektara diljem Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, a Ukrajina je pretrpjela najteže posljedice, čineći 30% ukupne opožarene površine i 39% svih požara koje prati EFFIS.

U Hrvatskoj je 2025. godine mapirano 69 požara, u kojima je izgorjelo ukupno 3.823 ha. Bila je to blaga godina što se tiče opožarene površine. Ukupna površina u 2025. godini bila je niža od prosjeka. Gotovo polovica štete dogodila se u ožujku, kada se jedini požar veći od 500 ha dogodio u općini Vrlika. Od ukupnog broja, 1 952 ha (51 % ukupnog broja) dogodilo se na Natura 2000 područjima, što čini 0,06 % zaštićenih područja u zemlji.

Novi obrasci šumskih požara

Sezona šumskih požara 2025. godine istaknula je zabrinjavajuće nove obrasce:

  • ranije i dulje sezone požara, s požarima koji počinju već u ožujku
  • češći i intenzivniji toplinski valovi, što potiče ekstremno ponašanje požara, i
  • šumski požari šire se na veće geografske širine, pogađajući regije koje su se prije smatrale niskorizičnima.

Šumski požari postaju sve učestaliji i rašireniji zbog klimatskih promjena

Nova EU strategija za suočavanje s rastućom prijetnjom šumskih požara

Ova rekordna sezona nije iznimka, već poziv na snažniji i koordiniraniji europski odgovor. Dana 25. ožujka 2026. Europska komisija usvojila je novu strategiju za suočavanje s rastućom prijetnjom šumskih požara koja obuhvaća cijeli ciklus rizika od katastrofa – prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak – te utvrđuje konkretne akcije na razini EU-a i na nacionalnoj razini. 

Strategija promiče krajolike otporne na požare održivim upravljanjem zemljištem i obnovom prirode, jača rano upozoravanje i praćenje putem EFFIS-a i Copernicusa te povećava kapacitete za gašenje požara flotom zrakoplova za gašenje požara EU-a, prethodnim pozicioniranjem vatrogasaca i novim europskim središtem za gašenje požara na Cipru. 

Također se bavi pripremom stanovništva, oporavkom nakon požara i integracijom rizika od šumskih požara u okvire financiranja EU-a. Ovom strategijom Europa se prilagođava riziku od šumskih požara koji više nije sezonski, već strukturni.

Izvor: Europska komisija

Europljani sve više kupuju solarne panele i toplinske pumpe zbog rastućih računa za energiju

Objavio
Odgovorno
-
Europljani sve više kupuju solarne panele
Foto: senivpetro / Freepik

Rat u Iranu postao je katalizator za zelenu tehnologiju, dok Europljani ubrzano kupuju solarne panele, toplinske pumpe i električna vozila, pokušavaju pronaći manje nestabilne alternative nafti i plinu. 

Argumenti za zelenu energiju čine se jačima nego ikad, jer rat protiv Irana i dalje naglašava široko rasprostranjene rizike ovisnosti o fosilnim gorivima. Cijena nafte porasla je za više od 50 posto od početka sukoba na Bliskom istoku, dosegnuvši 116 dolara (oko 100,92 eura) po barelu u ranom trgovanju krajem ožujka.

Velik dio volatilnosti pripisuje se zatvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvećih svjetskih prometnih čvorišta fosilnih goriva kroz koje se prenosi oko petina globalnih zaliha nafte. To je oko 20 milijuna barela koji se blokiraju svaki dan.

Europa već osjeća posljedice, s referentnom cijenom prirodnog plina na nizozemskom TTF-u koja je porasla za oko 70 posto – što ožujak 2026. dovodi na put da bude najveći mjesečni porast cijena plina u Europi od rujna 2021.

Dok rastuće cijene energije prijete pogoditi Europljane koji se bore s problemima, nekoliko je zemalja svjedočilo primjetnom prelasku na zelenu tehnologiju. Npr. Španjolska je od 2019. godine udvostručila svoje kapacitete vjetra i sunca, dodajući više od 40 GW svom energetskom miksu. Radi bolje perspektive, elektrana kapaciteta 1 GW može napajati otprilike 876.000 kućanstava tijekom jedne godine, ako troše prosječno 10.000 kWh električne energije godišnje.

Raste potražnja za solarnim panelima i toplinskim pumpama

Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je povijesno imalo jednu od najgorih prodaja u Europi, zabilježilo je porast prodaje toplinskih pumpi u prva tri tjedna ožujka za 51 posto u usporedbi s istim razdobljem mjesec dana ranije – prema podacima energetske tvrtke Octopus Energy.

Prodaja solarnih panela također je porasla za 54 posto, jer vlasnici kuća “super-dimenzioniraju” sustave s 12 panela umjesto uobičajenih 10, dok je prodaja punjača za električna vozila (EV) porasla za 20 posto.

Njemačka tvrtka za obnovljivu energiju Enpal BV izjavila je za Bloomberg da su upiti za solarne panele i toplinske pumpe porasli za oko 30 posto od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, dok je tvrtka za solarnu energiju 1KOMMA5° GmbH također izvijestila o gotovo udvostručenom interesu za solarnu energiju.

Solarna energija uštedjela je Europi 3 milijarde eura na uvozu fosilnih goriva u ožujku

Nova analiza tvrtke SolarPower Europe otkriva da je iskorištavanje sunčeve svjetlosti za energiju uštedjelo Europi više od 100 milijuna eura dnevno od 1. ožujka, što je rezultiralo ukupnom uštedom od više od 3 milijarde eura. Ako cijene plina ostanu visoke, stručnjaci kažu da bi ukupna ušteda u 2026. mogla doseći čak 67,5 milijardi eura. Prema analitičarima, solarna energija smanjila je ukupne troškove zadovoljavanja energetskih potreba EU za gotovo trećinu.

Unatoč suočavanju s „valom dezinformacija“, utvrđeno je da su toplinske pumpe uštedjele 20 milijardi eura u 2025. godini, a očekuje se da će uštedjeti 5,3 milijarde eura između siječnja i travnja ove godine.

Koja zemlja EU prednjači u utrci za obnovljive izvore energije?

U 2025. godini, vjetar i sunce prvi put su u EU proizveli više električne energije nego fosilna goriva, što je ono što su stručnjaci opisali kao „važnu prekretnicu“ u prijelazu na čistu energiju. Izvješće tvrtke Ember pokazalo je da energija vjetra i sunca čini rekordnih 30 posto električne energije u EU, nadmašujući fosilna goriva za samo jedan posto.

  • Austrija je 2024. godine prednjačila kao zemlja s najvećom stopom korištenja zelene električne energije (90 posto) – predvođena sa svojih 16 hidroelektrana.
  • Švedska je bila druga s 88 posto, uglavnom napajana vjetrom i vodom, dok je Danska bila treća s 80 posto energije koja dolazi iz obnovljivih izvora.
  • Slijede Gruzija (68,4 posto), Portugal (65,8 posto), Španjolska (69,7 posto) i Hrvatska (58 posto). Malta je posljednja, sa samo 10,7 posto korištenja obnovljivih izvora energije.

Europska energetska mreža ne može pratiti procvat obnovljivih izvora energije

Uska grla uzrokovana zastarjelom europskom energetskom mrežom dovode u opasnost više od 120 GW očekivanih obnovljivih izvora energije. Planirani projekti čiste energije koji se koriste za napajanje milijuna kućanstava u 20 zemalja EU mogli bi “zastati”, upozorava novo izvješće energetskog think tanka Ember. Analiza je pokazala da svaki drugi operator mreže ima „nedovoljan kapacitet mreže“ za spajanje budućih projekata vjetroelektrana i solarnih panela na mrežu – uključujući solarne panele na krovovima.

Izvješće je pokazalo da se najteža ograničenja nalaze u Austriji, Bugarskoj, Latviji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj. Međutim, vrijedi napomenuti da nekoliko velikih elektroenergetskih sustava poput Njemačke i Italije ne objavljuje podatke o kapacitetu mreže, što znači da bi problem mogao biti puno veći nego što se analitičari boje.

Izvješće upozorava da barijere u mreži utječu i na velike projekte obnovljivih izvora energije i na instalacije u kućanstvima. U 17 zemalja koje prijavljuju svoje mrežne kapacitete, više od dvije trećine novih vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana planiranih do 2030. trenutno je u opasnosti.

Ubrzavanje prelaska na električna vozila

Podaci Europske komisije pokazuju da je prosječna cijena benzina porasla u cijeloj EU za 12 posto na 1,84 eura po litri od 23. veljače do 16. ožujka. To je izazvalo ogroman interes za električna vozila (EV), a francuski online trgovac rabljenim automobilima Aramisauto zabilježio je gotovo dvostruki porast prodaje električnih vozila između sredine veljače i 9. ožujka.

Prema Reutersu, Olx sa sjedištem u Amsterdamu kaže da su upiti kupaca za električna vozila porasli na njihovim tržištima u Francuskoj, Rumunjskoj, Portugalu i Poljskoj, a rast se “dosljedno ubrzava iz tjedna u tjedan na svim tržištima”.

U Norveškoj, Finn.no – najvećem tržištu rabljenih automobila u zemlji – električna vozila su zapravo pretekla dizelske modele kao najprodavanija vrsta goriva na stranici.

Izvor: Euronews.Earth

EU smjernice o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu

Objavio
Odgovorno
-
EU smjernice o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu
Foto: freepik

Europska komisija danas je objavila smjernice o provedbi Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR). Cilj je olakšati ujednačenu primjenu novih pravila o ambalaži diljem EU-a i pojednostaviti usklađenost za gospodarske subjekte i države članice. Potpuna primjena ovog zakona doprinijet će održivijem i konkurentnijem sektoru ambalaže diljem EU-a te jačanju jedinstvenog tržišta ambalaže putem zajedničkih pravila.

Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu stupila je na snagu 11. veljače 2025. Cilj joj je riješiti hitne ekološke izazove uzrokovane ambalažnim otpadom, uskladiti pravila za poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu i stvoriti prilike za poduzeća koja se bave recikliranjem i održivim rješenjima za ambalažu.

Prema Eurostatu je 2023. godine svaki Europljanin prosječno generirao 178 kg ambalažnog otpada. Bez intervencije, ukupni ambalažni otpad mogao bi se dodatno povećati za 19 % do 2030. u odnosu na 2018. Dok bi se plastični otpad mogao povećati za čak 46%. Istodobno, industrija ambalaže suočava se sa značajnim administrativnim opterećenjima kao rezultat različitih nacionalnih pravila o ambalaži u državama članicama.

Smjernice koje je danas predstavila Komisija pojašnjavaju pravila u kojima je potrebno daljnje tumačenje PPWR-a i područja u kojima su dionici zatražili pomoć. Na primjer, pojašnjava kada se tvrtka smatra proizvođačem ili ponuđačem, kao i koji se artikli smatraju ambalažom prema PPWR-u. Ovaj dokument također detaljno opisuje ograničenja za ambalažu za jednokratnu upotrebu, provedbu ograničenja za PFAS (perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari) u ambalaži za kontakt s hranom i primjenu ciljeva ponovne upotrebe. Osim toga, pruža smjernice o tome kako primijeniti proširenu odgovornost proizvođača za ambalažu i o obvezi uspostave sustava pologa i povrata.

Prije nego što budu formalno usvojene smjernice će biti prevedene na sve službene jezike EU-a.

Komisija će nastaviti pratiti i olakšavati provedbu PPWR-a kako bi osigurala nesmetano i učinkovito uvođenje novih pravila.

U pripremi je nekoliko delegiranih i provedbenih akata. Između ostalog o usklađenim obrascima registracije i izvješćivanja za proširenu odgovornost proizvođača, označavanju za sortiranje otpada od strane potrošača, recikliranom sadržaju u plastičnoj ambalaži i kriterijima recikliranja. Oni se pripremaju u bliskoj suradnji s državama članicama, dionicima i trgovinskim partnerima.

Izvor: Europska komisija

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina 2026.: Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje

Objavio
Odgovorno
-
Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina
UN - Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina 2026.: Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina obilježava se od 2006. svake godine 4. travnja. UN teži svijetu bez nagaznih mina i eksplozivnih ostataka rata, gdje pojedinci i zajednice žive u sigurnom okruženju koje pogoduje razvoju i gdje su zadovoljene potrebe žrtava. 

Diljem svijeta, civili i dalje snose razorne posljedice tekućih sukoba – sukoba koji prečesto uključuju upotrebu nagaznih mina i drugog eksplozivnog oružja. Svakodnevno oko 15 ljudi pogine ili bude ozlijeđeno od nagaznih mina i neeksplodiranih bombi. U prosjeku, jedna osoba bude ubijena ili ozlijeđena takvim eksplozivnim napravama svakog sata. Prečesto je upravo dječji korak ono što izaziva eksploziju.

Jer čak i kada sukob završi, patnja se nastavlja. Zagađeno zemljište sprječava obitelji da se bave poljoprivredom i ribolovom, prisiljava zajednice da napuste svoje domove i prekida pristup školama, bolnicama i osnovnoj infrastrukturi. Tek kada se zemlja osigura, kada se mine uklone iz bunara, rijeka i cesta, zajednice se mogu početi oporavljati. Ljudi se mogu obnoviti. Obitelji mogu živjeti bez straha.

Iako se globalna pozornost često preusmjerava na nove krize, protuminsko djelovanje ipak napreduje. Posljednjih godina milijuni četvornih metara zemljišta osigurani su i vraćeni zajednicama za poljoprivredu, ribolov i gradnju. No, razmjeri krize i dalje ostaju golemi. Na mjestima poput Libanona, Mjanmara, Južnog Sudana, Ukrajine i šire, nagazne mine i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje ugrožavaju živote, ometaju oporavak i sprječavaju ljude da se vrate kući.

Ovogodišnja tema obilježavanja “Uložite u mir, uložite u protuminsko djelovanje” stoga ističe temeljnu važnost čišćenja zemljišta od eksplozivnih prijetnji.

Protuminsko djelovanje spašava živote, pruža sigurnost, vraća dostojanstvo, oslobađa zemljište za produktivnu upotrebu i stvara uvjete za dugoročnu stabilnost. Ono pretvara opasno zemljište u sigurna, produktivna područja. Omogućuje humanitarni pristup, olakšava razvoj, podržava napore stabilizacije i postavlja temelje za trajni mir. Ulaganje u protuminsko djelovanje stoga nije samo tehnička nužnost – to je strateško ulaganje u izgradnju mira, oporavak i održivi razvoj.

Hrvatska je nakon 30 godina napokon slobodna od mina

Hrvatska je u ožujku 2026., nakon gotovo 30 godina, službeno postala zemlja slobodna od mina, ispunivši obveze iz Ottawske konvencije. Završetkom razminiranja posljednjih sumnjivih područja, uklonjene su oznake “Oprez, mine”. Time je završen dugotrajan proces sigurne obnove i povratka zemljišta u uporabu.

Razminiranje je počelo odmah nakon rata. U proteka tri desetljeća u minskim nesrećama stradalo je više od 650 osoba, a život je izgubilo 208 građana i 41 pirotehničar. Na razminiranje je potrošeno oko milijardu i 200 milijuna eura. Posljednja minski sumnjiva područja nalazila su se u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Posljednja mina je uklonjena početkom ove godine u Ličko-senjskoj županiji.

Hrvatska je u međunarodnom kontekstu postala primjer zemlje koja je izgradila sigurnost vlastitim snagama. Primjer je uspješne humanitarne i sigurnosne politike u Europi. Hrvatska iskustva i stručnost sada mogu pomoći drugim državama koje se suočavaju s istim izazovom.

Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina podsjeća nas na važnost edukacije, opreza i sjećanja na one koji su stradali.

Izvor: UN i HRT

Utjecaji klimatske tranzicije na javne financije

Objavio
Odgovorno
-
Utjecaji klimatske tranzicije na javne financije
Foto: freepik

Krajem ožujka ove godine objavljena je nova studija koja procjenjuje utjecaj klimatske i energetske tranzicije na javne financije. Naručila ju je Glavna uprava za klimatske akcije Komisije (DG CLIMA). Studija procjenjuje izravne utjecaje prijelaza na prihode, rashode i proračunske salde, uzimajući u obzir i neizravne učinke.

Klimatska i energetska tranzicija zahtijevat će značajna sredstva i podršku javnog sektora kako bi se potaknule i unaprijedile tehnologije s niskim udjelom ugljika te postigle promjene u ponašanju. Istodobno, odmak od fosilnih izvora energije znatno će utjecati na izvore javnih prihoda iz postojeće porezne osnovice. U ovom izvješću analiziraju se implikacije klimatske i energetske tranzicije na javne financije, uključujući utjecaje na prihode, rashode te dugoročni dug i njegovu održivost.

Utjecaji na državne prihode i rashode

Kao rezultat klimatske i energetske tranzicije, očekuje se pad državnih prihoda od fosilnih goriva, dok će se prihodi od cijena ugljika povećati u srednjoročnom razdoblju, sve dok ih dekarbonizacija gospodarstva ne postavi na silazni put.

EU je već počeo odmicati od fosilnih goriva i posvećen je postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva. Prihodi od oporezivanja fosilnih goriva trebali bi se smanjivati ​​kao udio BDP-a sve do 2050. godine, u skladu s elektrifikacijom gospodarstva i prelaskom na obnovljive i niskougljične izvore energije. Ovaj pad prihoda trebao bi se djelomično kompenzirati predviđenim postupnim ukidanjem subvencija za fosilna goriva do 2035. godine, koje su trenutno još uvijek značajne u mnogim državama članicama.

Istodobno, određivanje cijena ugljika središnji je dio klimatske politike EU-a već dva desetljeća te će se u nadolazećim godinama u okviru ETS2 proširiti na nove sektore – zgrade, cestovni promet i dodatne sektore (uglavnom malu industriju koja nije obuhvaćena postojećim sustavom trgovanja emisijama). To znači da se procjenjuje da će prihodi od određivanja cijena ugljika, putem ETS-a, ETS2 i Mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama, biti značajan izvor državnih prihoda, dosegnuvši vrhunac sredinom 2030-ih.

Neizravni učinci  na državne prihode i rashode vjerojatno će se pojaviti zbog promjena u zaposlenosti, privatnoj potrošnji i stopama ulaganja. Ti su učinci neizvjesniji od izravnih utjecaja, ali vjerojatno nisu jako veliki.  Na primjer, porast nezaposlenosti smanjio bi prihode od poreza na dohodak, a povećao rashode za socijalnu skrb. Nasuprot tome, pozitivan ukupni učinak na BDP povećao bi državne prihode i mogao bi smanjiti neke vrste rashoda. Osim toga, vlade će vjerojatno pružiti dodatnu javnu potporu kako bi potaknule ulaganja u tranziciji. 

Utjecaji klimatske tranzicije na javne financijeUsporedba dvaju scenarija

Kako bi se procijenili ukupni učinci klimatske tranzicije na javne financije, studija uspoređuje ekonomske putanje u scenariju klimatske neutralnosti  i scenariju ograničenih ambicija ublažavanja klimatskih promjena koristeći dva makroekonomska modela: izračunljivi model opće ravnoteže (GEM-E3) i makroekonometrijski model (E3ME). 

Prvi model predviđa da će prijelaz na klimatsku neutralnost dovesti do malog smanjenja BDP-a, privatne potrošnje i zaposlenosti, u usporedbi sa scenarijem s puno ograničenijim ambicijama ublažavanja. To bi rezultiralo ograničenim smanjenjem državnih prihoda od općeg oporezivanja i zahtijevalo bi malo povećanje poreznih stopa kako bi se izbjegao negativan utjecaj na saldo opće države i putanju duga prema BDP-u do 2050. godine.

Nasuprot tome, drugi model predviđa da će prijelaz na klimatsku neutralnost dovesti do malog povećanja BDP-a, privatne potrošnje i zaposlenosti, budući da povećana ulaganja potiču gospodarsku aktivnost. To bi dovelo do nižih socijalnih rashoda i ograničenog povećanja državnih prihoda od općeg oporezivanja, što bi zauzvrat moglo rezultirati financijskim transferima natrag kućanstvima ili blagim smanjenjem poreznih stopa .

U oba modela, neizravni utjecaji su neizvjesniji i relativno mali. Studija je također proučila dodatne scenarije politike kako bi procijenila osjetljivost rezultata na pretpostavke viših ili nižih cijena fosilnih goriva, pri čemu su oba modela pronašla samo ograničene utjecaje. 

Ključne poruke i preporuke

Studija zaključuje da prijelaz na klimatsku neutralnost neće biti odlučujući faktor održivosti javnih financija u nadolazećim desetljećima. Iako se dva modela razlikuju po pitanju neizravnih učinaka, slažu se da će utjecaji biti ograničenog opsega. 

Čak i u scenariju klimatske neutralnosti, sve potrebne prilagodbe poreznih stopa bile bi ograničenog opsega. Nakon što energetski prijelaz s fosilnih goriva na druge nositelje energije bude u punom jeku, povećano oporezivanje tih novih nositelja moglo bi djelomično riješiti utjecaj na prihode od postupnog ukidanja fosilnih goriva.

U oba modela, klimatska politika povezana je sa značajnim prihodima. Oni dosežu svoj maksimum u srednjoročnom razdoblju do 2035. godine, predstavljajući više od 1% BDP-a.

Važno je napomenuti da se studija usredotočuje samo na utjecaje prijelaza na klimatsku neutralnost na javne financije i ne uzima u obzir utjecaje opasnosti povezanih s klimom na gospodarsku aktivnost ili na javne rashode. Predviđa se da će ti utjecaji biti značajni, kao što je primjerice prikazano nedavnom studijom o potrebama za ulaganjima u prilagodbu EU.

Izvor: Europska komisija

IQAir: Samo 13 zemalja na svijetu, od čega 3 u Europi, ima nezagađeni zrak

Objavio
Odgovorno
-
IQAir: Samo 13 zemalja na svijetu, od čega 3 u Europi, ima nezagađeni zrak
Foto: IQAir

Švicarska tvrtka za praćenje onečišćenja zraka, IQAir, je danas (24.3.2026.) objavila svoje Izvješće o kvaliteti zraka u svijetu za 2025. Ovo je 8. godišnje Izviješće, a nudi sveobuhvatnu analizu podataka o globalnom onečišćenju zraka i ističe trajne zdravstvene rizike, nove regionalne trendove i kritične nedostatke u praćenju diljem svijeta.

Za ovogodišnje izvješće, IQAir je analizirao podatke s mjernih postaja iz 9446 grada u 143 zemlje, regije i teritorija. U odnosu na prošlu godinu dodano je 12 zemalja i teritorija, od kojih se sedam prvi put pojavljuje u skupu podataka. Povećanje doprinosa podataka iz zapadne Azije u 2025. godini, posebno uključivanje Irana, Sirije i Jordana, rezultiralo je povećanjem broja obuhvaćenih gradova za 33%. Iako je ova regija i dalje najmanje zastupljena i povijesno je nedovoljno praćena, ovaj rast označava ključan korak prema zatvaranju globalnih praznina u podacima.

Završetak globalnog programa praćenja kvalitete zraka američkog State Departmenta u veleposlanstvima i konzulatima u ožujku 2025. uzrokovao je da milijuni ljudi izgube pristup podacima o kvaliteti zraka. Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) izvijestio je da su napori praćenja u 44 zemlje oslabljeni, a šest ih je ostalo bez ikakvog praćenja.

Kako bi se istražili povijesni trendovi kvalitete zraka po gradovima, državama i regijama, web stranica IQAir sadrži interaktivnu kartu koja prikazuje godišnje koncentracije u gradovima i globalne rang-liste kvalitete zraka za 9446 gradova uključenih u Izvješće. IQAir je posvećen poticanju angažmana, razmjene znanja i kolektivnog djelovanja među vladama, edukatorima, istraživačima, neprofitnim organizacijama, tvrtkama i javnošću kako bi se promovirala svijest o kvaliteti zraka. Cilj je omogućiti informirane rasprave i pokrenuti akcije koje poboljšavaju kvalitetu zraka i štite dobrobit zajednica diljem svijeta.

Svijest o opasnosima onečišćenja zraka

Iako se onečišćenje zraka dugo prepoznavalo kao trajna opasnost, 2025. godina označila je prekretnicu jer su međunarodne institucije konačno uzdigle krizu u prvi plan globalnog dnevnog reda. Ovu promjenu naglasilo je Izvješće o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2025. godinu, koje je prvi put posvetilo poseban odjeljak onečišćujućim tvarima zraka i rangiralo to pitanje kao globalni rizik najviše razine. Uz ova ekonomska upozorenja, Opća skupština Ujedinjenih naroda formalno je kategorizirala onečišćenje zraka kao glavni faktor rizika za nezarazne bolesti, uključujući srčane bolesti, moždani udar i rak. Kako bi se operacionalizirali ovi ciljevi, Svjetska zdravstvena skupština odobrila je značajan plan za prepolovljenje broja smrtnih slučajeva od onečišćenja zraka do 2040. godine.

Međutim, prevođenje ovog globalnog konsenzusa u mjerljiv utjecaj ostaje izazov jer se povećava nestabilnost okoliša. Šumski požari, potaknuti klimatskim promjenama, odigrali su glavnu ulogu u degradaciji globalne kvalitete zraka 2025. godine.

Ključni nalazi Izvješća o svjetskoj kvaliteti zraka za 2025.

Uspoređujući ovogodišnje izvješće s prethodnom godinom, 54 zemlje zabilježile su porast prosječne godišnje vrijednosti PM2.5, 75 ih je zabilježilo pad, dvije su ostale nepromijenjene, a 12 ih je novo predstavljeno u ovogodišnjem skupu podataka.

  • Samo 14% svjetskih gradova ispunilo je godišnju smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za PM2.5 od 5 µg/m³, što je pad u odnosu na 17% prethodne godine.
  • Samo trinaest zemalja/teritorija ispunilo je smjernice WHO-a za godišnji prosjek PM2.5: Francuska Polinezija, Portoriko, Američki Djevičanski otoci, Barbados, Nova Kaledonija, Island, Bermuda, Réunion, Andora, Australija, Grenada, Panama, Estonija.
  • 130 od 143 zemlje/teritorija (91%) premašilo je prosječnu godišnju preporučenu vrijednost PM2.5 WHO-a.
  • Pet najzagađenijih zemalja bile su Pakistan (67,3 µg/m³), Bangladeš (66,1 µg/m³), Tadžikistan (57,3 µg/m³), Čad (53,6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50,2 µg/m³).
  • Loni u Indiji bio je najzagađeniji grad, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 112,5 µg/m³, što je povećanje od gotovo 23% u odnosu na 2024. godinu i više od 22 puta više od smjernica WHO-a.
  • Nieuwoudtville u Južnoj Africi bio je najčišći grad na svijetu, s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 od 1,0 µg/m³.
  • 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini, a u Indiji se nalaze tri od četiri najzagađenija grada.
  • Najzagađeniji veći američki grad bio je El Paso u Teksasu. Jugoistočni Los Angeles u Kaliforniji bio je najzagađenija regija u Sjedinjenim Državama. Seattle u Washingtonu bio je najčišći veći američki grad.
  • 2025. godina bila je druga godina zaredom u kojoj nijedan grad u istočnoj Aziji nije ispunio smjernice WHO-a za PM2.5. Obrasci onečišćenja u Kini ukazuju na pomak povišenih koncentracija prema zapadu.
  • Europa je 2025. godine zabilježila miješane trendove onečišćenja zraka, pri čemu je 23 zemlje zabilježilo više koncentracije PM2.5, a 18 ih je zabilježilo pad, dok su zimsko izgaranje drva, ljetni dim od kanadskih šumskih požara i saharska prašina pogoršali sezonsko onečišćenje.
  • U Latinskoj Americi i Karibima trendovi kvalitete zraka bili su uglavnom pozitivni: 208 gradova zabilježilo je smanjenje prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 95 povećanje, devet je ostalo nepromijenjeno, a dodano je 13 novih gradova.
  • Oceanija je ostala jedna od najčišćih regija na svijetu, sa 61% gradova koji ispunjavaju smjernice WHO-a, iako je rekordna hladnoća u Novom Južnom Walesu u Australiji u lipnju 2025. dovela do sezonskih porasta PM2.5.

Šumski požari, pojačani klimatskim promjenama , odigrali su glavnu ulogu u pogoršanju globalne kvalitete zraka u 2025. Rekordne emisije biomase iz Europe i Kanade pridonijele su otprilike 1380 megatona ugljika. Diljem Europe, 23 zemlje zabilježile su porast prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5, 18 ih je zabilježilo pad, a jedna je novododana. Švicarska i Grčka zabilježile su porast veći od 30% zbog prekograničnog dima od šumskih požara iz Sjeverne Amerike i saharske prašine iz Afrike. Malta je zabilježila najveći pad od gotovo 24%.

Podaci koje daje izviješće između ostalog su i podsjetnik da održavanje čistog zraka zahtijeva aktivno upravljanje i proaktivnu strategiju. Održavanje čistog zraka dugoročna je predanost postupnom poboljšanju, a ne postignuti pojedinačni politički cilj ili postignuta godišnja ciljana koncentracija.

Izvor: IQAir

Webinar – EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti

Objavio
Odgovorno
-
Webinar - EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti

Pridružite se webinaru koji organizira Europska komisija na temu EU ekooznaka kao alat za poticanje kružnog gospodarstva i konkurentnosti. Webinar se održava online 31. ožujka 2026. od 10:00 do 11:30 sati. Rok za prijave završava u četvrtak, 26. ožujka 2026., u 12:00 sati.

Kroz poslovne studije slučaja, uvide u politike i interaktivni okrugli stol, ova 90-minutna sesija pokazat će kako EU Ecolabel podržava tvrtke – uključujući mala i srednja poduzeća – u dizajnu proizvoda, usklađenosti, povjerenju u robnu marku i pristupu mogućnostima nabave. Poslušajte uvide Europske komisije o kontekstu politike, od stručnjaka za kružno gospodarstvo i od nositelja licence EU Ecolabel u sektorima kao što su podovi, papir i higijenski proizvodi. Otkrijte stvarne poslovne prednosti njihovih kružnih inovacija.

Webinar će se naročito baviti sljedećim temama:

  • Što kružnost znači u praksi za tvrtke,
  • Dokazana poslovna vrijednost: uštede troškova, smanjenje rizika, pristup novom tržištu,
  • Koraci koje vaša organizacija može poduzeti kako bi usvojila kružniji pristup,
  • Kako se oznaka EU za okoliš usklađuje s trenutnim i budućim zakonodavstvom.

Događaj organizira Europska komisija – EU Ecolabel, u suradnji s Europskom platformom dionika kružnog gospodarstva.

Registrirajte se

Izvor: Europska komisija

123...181Stranica 1 od 181

NAJČITANIJE

Promotori DOP-a od A-Z