Akt o industriji s nultom neto stopom emisija ili Net Zero Industry Act (NZIA) službeno je usvojen 27. svibnja 2024. na summitu ministara poljoprivrede u Bruxellesu. Zakon se bavi tehnologijama koje će značajno doprinijeti dekarbonizaciji. Posebno podržava strateške net-zero tehnologije koje su komercijalno dostupne i imaju potencijal za brzo povećanje. Takve tehnologije jačaju industrijsku konkurentnost EU i otpornost energetskog sustava, istovremeno omogućujući prijelaz na čistu energiju.
Akt o industriji s nultom neto stopom emisija jedan je od kamena temeljaca nove industrijske politike EU. Ovaj pravni akt pomoći će Europi da predvodi globalnu utrku za zelene tehnologije i pobrinuti se da naš doprinos borbi protiv klimatskih promjena također smanji našu ovisnost, ojača našu stratešku autonomiju i pomogne nam da stvorimo rast i radna mjesta u Europi.
Jo Brouns, ministar Flandrije za gospodarstvo, inovacije, rad, socijalnu ekonomiju i poljoprivredu
Akt o industriji s nultom neto stopom emisija jedna je od tri ključne zakonodavne inicijative industrijskog plana zelenog dogovora EU zajedno sa zakonom o ključnim sirovinama i reformom dizajna tržišta električne energije.
Zakon je odgovor na strahove od ulaganja u infrastrukturu obnovljive energije, električne automobile i druge čiste tehnologije. Njime se u EU omogućuje jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta ključnih net-zero tehnologija. Stvaranjem jedinstvenog i predvidljivog poslovnog okruženja za sektor proizvodnje čistih tehnologija, NZIA će povećati konkurentnost i otpornost industrijske baze EU-a. Osim toga podržati će stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i osigurati kvalificiranu radnu snagu.
Ciljevi Akta o industriji s nultom neto stopom emisija
Prema Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, proizvodni kapaciteti određenih čistih tehnologija trebali bi dosegnuti 40% domaće potražnje do 2030. To uključuje baterije i solarne fotonaponske panele koji se trenutno gotovo svi uvoze s dalekog istoka. EU time također pokušava izbjeći uvoz s dalekog istoka za svoju industriju vjetroturbina i dizalica topline.
Akt o industriji s nultom neto stopom emisija nadalje zahtijeva od vlada i Europske komisije da osiguraju globalni tržišni udio u svim ključnim tehnologijama s niskim udjelom ugljika od najmanje 15% do 2040.
Također zahtijeva od proizvođača nafte da pokrenu razvoj infrastrukture za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS). To podrazumijeva razvoj postrojenja za trajno skladištenje kombiniranih 50 milijuna tona CO2 godišnje prikupljenog iz industrijskih procesa. Obično u iscrpljenim naftnim i plinskim poljima.
Privlačenje ulaganja i olakšavanje pristupa tržištima
Osim postavljanja ciljeva, Akt o industriji s nultom neto stopom emisija poboljšava uvjete za ulaganja u čiste tehnologije pojednostavljivanjem i ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola, smanjenjem administrativnog opterećenja i olakšavanjem pristupa tržištima. Javna tijela morat će razmotriti održivost, otpornost, kibernetičku sigurnost i druge kvalitativne kriterije u postupcima nabave za čiste tehnologije i dražbama za korištenje obnovljive energije.
Države članice moći će podržati niz čistih tehnologija kao što su solarne fotonaponske, vjetroelektrane, dizalice topline, nuklearne tehnologije, tehnologije vodika, baterije i mrežne tehnologije uspostavom „strateških projekata” koji bi imali prednost od statusa prioriteta na nacionalnoj razini, kraći rokovi za izdavanje dozvola i pojednostavljene procedure.
Energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, kemikalija ili cementa koje proizvode komponente koje se koriste u tehnologijama s nultom potrošnjom i koje ulažu u dekarbonizaciju također se mogu podržati putem mjera iz ovog Zakona. Stvaranje Net-Zero Acceleration Valley dodatno će olakšati uspostavu klastera neto-nulte industrijske aktivnosti u EU.
Inovacija i obrazovanje
Osim toga Akt o industriji s nultom neto stopom emisija uključuje mjere za ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i inovacije uz uspostavu industrijskih akademija Net-Zero za obuku 100.000 radnika u roku od tri godine i podupiranje međusobnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija.
Uspostavit će se regulatorni sandboxovi za testiranje inovativnih net-zero tehnologija pod fleksibilnim regulatornim uvjetima. Naposljetku, platforma Net-Zero Europe služit će kao koordinacijsko središte, gdje Komisija i zemlje EU-a mogu raspravljati i razmjenjivati informacije, kao i prikupljati podatke od dionika.
DOBRA HRVATSKA
