Prijenos kaznenih postupaka između država Članica EU važan je budući instrument za jačanje borbe protiv organiziranih kriminalnih skupina koje djeluju u cijelom EU-u. Komisija predlaže uredbu koja je izravno primjenjiva i u cijelosti obvezujuća u svim državama članicama. Ovim rješenjem Komisije dugoročno će se pridonijeti učinkovitom i pravilnom kaznenom sudovanju u državama članicama. Didier Reynders, EU povjerenik za pravosuđe, kaže tim povodom: „Kriminalne aktivnosti mijenjaju se i prilagođavaju novim okolnostima pa tako moraju i naši instrumenti za suzbijanje tih aktivnosti!”
***
Europska komisija je danas, 5.4.2023. donijela prijedlog uredbe o prijenosu kaznenih postupaka među državama članicama. Zbog povećanja prekograničnog kriminala sve je veći broj slučajeva u kojima je više država članica nadležno za kazneni progon u istom predmetu. Usporedni ili višestruki kazneni progon može biti neučinkovit, ali i naštetiti pravima dotičnih pojedinaca jer se osobu ne može dvaput kazneno goniti ni kazniti za isto kazneno djelo.
Prijedlogom će se stoga spriječiti dvostruki postupci i izbjeći nekažnjavanje u slučaju odbijanja predaje na temelju europskog uhidbenog naloga. Osim toga, osigurat će se da se kazneni postupci vode u državi članici koja je za to u najboljem položaju, primjerice, u državi u kojoj je počinjen najveći dio kaznenog djela.
Zajednička pravila uključivat će:
- popis zajedničkih kriterija za prijenos postupka, kao i razloga za odbijanje prijenosa postupka
- rok za donošenje odluke o prijenosu postupka
- pravila o troškovima prevođenja i učincima prijenosa postupka
- obveze u pogledu prava osumnjičenika i optuženika te žrtava
- pravila o upotrebi prekograničnih digitalnih kanala za komunikaciju među nadležnim tijelima.
Kako bi postupak prijenosa bio učinkovitiji, prijedlogom uredbe uređena je i nadležnost u posebnim slučajevima.
Očekuje se da će se time smanjiti fragmentacija, pružiti veća pravna sigurnost i u konačnici povećati broj uspješno prenesenih kaznenih postupaka.
Sljedeći koraci
Da bi predložena uredba mogla stupiti na snagu, Europski parlament i Vijeće moraju raspraviti o njoj i prihvatiti je.
Kontekst ovog zakona
Države članice trenutačno međusobno prenose kaznene postupke na temelju različitih pravnih instrumenata, a ne na temelju jedinstvenog pravnog okvira na razini EU-a.
Stanje je zabrinjavajuće, što se može vidjeti i na primjeru:
- Europsku konvenciju o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima od 15. svibnja 1972. ratificiralo je i primjenjuje samo 13 država članica.
- Većina država članica oslanja se na Europsku konvenciju o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima iz 1959. (članak 21.), prema kojoj su prijenosi uglavnom neregulirani i oslanjaju se na nacionalne propise.
- Države članice već su 1990. potpisale Sporazum o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, ali on nije stupio na snagu.
O mjeri prijenosa postupaka raspravlja se od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, kojim je izmijenjen način na koji se pravila EU-a u području kaznenog prava predstavljaju i donose. Prijedlogom se ostvaruju ciljevi Strategije EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala, u kojoj se naglašava da je prijenos kaznenih postupaka važan instrument za jačanje borbe protiv organiziranih kriminalnih skupina koje djeluju u cijelom EU-u.
Budući da se prijedlog odnosi na prekogranične postupke u kojima su potrebna jedinstvena pravila, Komisija predlaže uredbu koja je izravno primjenjiva i u cijelosti obvezujuća u svim državama članicama. Njome se jamči ujednačena primjena pravila u cijeloj Uniji i njihovo istodobno stupanje na snagu. Ona osigurava pravnu sigurnost izbjegavanjem različitih tumačenja u državama članicama, čime se sprečava pravna rascjepkanost.
Prijedlogom Komisije pridonijet će se učinkovitom i pravilnom kaznenom sudovanju u državama članicama.
Više informacija
- Pitanja i odgovori
- Prijedlog uredbe o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima
- Prijenos kaznenih postupaka
Izjava: Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe
„Kriminalne aktivnosti mijenjaju se i prilagođavaju novim okolnostima pa tako moraju i naši instrumenti za suzbijanje tih aktivnosti. Iznimno je važno da nastavimo modernizirati pravosudni sustav kako bismo bili spremni prevladati današnje prepreke, posebno u Europi sa sve manje granica. Uredbom će se uštedjeti vrijeme, spriječiti dvostruki kazneni progon i izbjeći nekažnjavanje u prekograničnim predmetima.
DOBRA HRVATSKA
Travanj 2023.
