Parlament želi da svim radnicima budu omogućeni predvidivi i jasni radni uvjeti i obveze.
Zastupnici su dali zeleno svjetlo za početak pregovora s državama članicama o prijedlogu koji postavlja nova minimalna prava za radne uvjete koja uključuju: duljinu probnog rada, radno vrijeme i ugovore na određeno. Prema pravilima, svi novi zaposlenici, uključujući one koji imaju nestandardne ugovore i netradicionalna zanimanja, dobit će prošireni paket informacija o njihovim obvezama i uvjetima rada.
Više o temi rekao nam je zastupnik odgovoran za izvješće Enrique Calvet Chambon (ALDE, Španjolska).
Rastuća fleksibilnost i digitalizacija na tržištu rada donijela je nove i nestandardne oblike zapošljavanja. Koje su prednosti i izazovi ovog trenda?
Nove tehnologije i digitalizacija stvaraju nove oblike zapošljavanja, čak i novi koncept rada te testiraju naša tržišta rada, ograničenja i pravila zakona o radu te socijalnu zaštitu. Prednosti mogu biti brojne i nemoguće je ignorirati dolazak fleksibilnijih, maštovitijih i prilagodljivijih oblika zapošljavanja. Jasno je da Europa želi izbjeći eksploataciju te bilo kakav nedostatak zaštite koji nije u skladu s europskim socijalnim modelom, pogotovo za ove nove i nestandardne oblike rada. Ukratko, pokušavamo postići ravnotežu između fleksibilnosti i zaštite za radnike, odnosno „fleksibilnu zaštitu“.
S novim poslovnim modelima nejasno je jesu li neke osobe samozaposlene ili zaposlene. Hoće li se nova pravila odnositi na platforme kao što su Uber i Deliveroo?
Nova pravila odnosit će se na radnike koji obavljaju posao za koji su plaćeni prema uvjetima druge osobe o kojoj ovise i koja upravlja njihovim radnim uvjetima. Radnici na ovakvim platformama bit će obuhvaćeni pravilima, moglo bi se reći da su oni i potaknuli ovo izvješće. Što se tiče samozaposlenih osoba, Parlament je želio biti jasan, isključujući iz prijedloga osobe koje su dobrovoljno samozaposlene.
Što će se promijeniti u odnosu na postojeća pravila?
Nova direktiva uspostavlja općeniti minimum prava radnika u Europi, što je velika promjena. Ova prava se mogu smatrati kao početak okvira za europsko tržište rada, što je prijeko potrebno kako bi ojačali europske projekte. Konkretno, naglasio bih vremensko ograničenje za probno razdoblje koje ne bi trebalo biti duže od šest mjeseci; pravo na rad za druge poslodavce uz zabranu navedenih “klauzula o isključivosti” ili “nekompatibilnosti”; pravo na dobivanje propisane obuke besplatno i unutar radnog vremena; i pravo na posebna jamstva osiguravajući minimalnu predvidivost oblicima zapošljavanja koji po svojoj prirodi nisu vrlo predvidivi, kao u slučaju ugovora “na zahtjev”.
U vezi rada na zahtjev, Parlament želi da zaposlenici budu isplaćeni ako se ugovoreni sati otkažu prije dogovorenog roka.
Izvor: Europski parlament
