I dok mnogi s nestrpljenjem očekuju Crni petak i rasprodaje mi podsjećamo da događaji poput Crnog petka potiču ljude da kupuju stvari koje im zapravo ne trebaju i/ili koje si ne mogu priuštiti. Čini se da taj dan mnogi ljudi izgube kontrolu i nad svojim trošenjem i nad svojim temperamentom. Lako je pronaći videozapise na internetu na kojima se vide kupci koji se međusobno fizički bore zbog rasprodaja.
Osvrt: Ludilo šopingiranja na Crni petak
Umjesto da grozničavo kupujete što je više moguće na Crni petak, možete učiniti upravo suprotno i ne kupite apsolutno ništa. Od 1997. godine Međunarodni dan bez kupnje ‘Buy Nothing Day’ dan je protesta protiv konzumerizma. U Sjevernoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Finskoj i Švedskoj, održava se dan nakon američkog Dana zahvalnosti, istovremeno s Crnim petkom. Drugdje u svijetu pa i u Hrvatskoj, održava se sljedeći dan, a to je zadnja subota u studenom. Pravila su jednostavna: Samo nemojte kupiti ništa tijekom ta 24 sata. Mnogi su ljudi iznenađeni koliko je to zapravo teško.
Cilj je potaknuti ljude da više razmišljaju o svojoj potrošnji i da donose bolje odluke o tome što kupuju i gdje to kupuju. Osim manje potrošnje i ne kupovanja nepotrebnih stvari, ovaj dan ima za cilj podići svijest i o tome kako biti etičniji potrošač.
Izazovi konzumerizma
Postoje ozbiljni problemi povezani s kupnjom, koji otkrivaju ekološke i etičke posljedice konzumerizma. Bogate zapadne zemlje – samo 20% svjetske populacije troše više od 80% zemljinih prirodnih resursa, uzrokujući neproporcionalnu razinu ekološke štete i nepravednu raspodjelu bogatstva.
Kao potrošači moramo preispitati svoju kulturu kupovanja. Svi mi imamo različite potrebe i u konačnici svi smo potrošači. Ali to nas ne bi trebalo spriječiti da preispitujemo proizvode koje kupujemo ili da izazivamo tvrtke koje ih proizvode. Zapitajmo se koji su to sve rizici koje konzumerizam predstavlja za okoliš i zemlje u razvoju?
Pitanja povezana s Danom bez kupnje su brojna, međutim, kampanja se fokusira na promicanje etičkog i odgovornog kupovanja, recikliranje, ponovnu upotrebu i konačno smanjenje onoga što kupujemo – to je veliki izazov!
Ljudi su postali svjesni da velike korporacije iskorištavaju uvjete rada u zemljama u razvoju trošeći vitalne resurse jer su jeftini i ne postoje sustavi za zaštitu radnika ili okoliša kao na zapadu. Jaz između bogatih i siromašnih nacija raste – 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta živi s manje od 1 dolara dnevno. Prava radnika u zemljama u razvoju često se krše, uključujući isplatu niskih plaća i dugo radno vrijeme. Životi radnika mogu biti ugroženi i lošim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama. U tim zemljama raširen je dječji rad, a još uvijek postoji i prisilni rad.
Nažalost, većina ljudi ne razmišlja o ovim stvarima dok kupuju.
Svatko bi trebao dati svoj doprinos poduzimanjem jednostavnih proaktivnih radnji, a dan bez kupnje može biti odličan početak. Sudjelovati nesudjelovanjem! Doslovno, ne raditi ništa je raditi nešto! Recikliranje je super, ali smanjenje je bolje! Razmislimo i promijenimo svoj stav prema plastici i drugoj jednokratnoj ambalaži, brzom namještaju, brzoj modi i našoj kulturi bacanja.
DOBRA HRVATSKA
