… I ovo danas gore je nego ono od prije 10 godina. Zemaljski zakoni vladaju vječno, odnosno 4,5 milijarde godina još. Poplave, suše, uragani, posljedice su koje imaju i uzroke – u čovjekovom kratkovidnom djelovanju. „Ovo što činimo ili ne činimo danas, uzrok je nečem u budućnosti“, dijalektički je zakon kojeg su ustanovili još antički mislioci. Usuđujemo se zato biti proaktivni, i zato smijemo reći da će klimatsko sutra za ljudstvo na Zemlji biti doista teško, pogotovu za nerazvijene zemlje i siromašno stanovništvo, a tih je većina. Odluke o tome u rukama su svjetske manjine, doista manjine.
Sažetak, za podvući, pamtiti:
- Kažu da ovakvih povodanja uz rijeke Zrmanju, Otuču, Unu, nije bilo možda ni u 100 godina.
- Od 14. do 17. svibnja, na teren diljem zemlje izišla su 2872 vatrogasca i 1043 vatrogasna vozila iza kojih je 1121 intervencija.
- Nikada u Hrvatskoj nije bio „napadnut ovoliki front ”, kao dana 17. svibnja, kad je kiša padala u cijeloj zemlji.
- Uništena je velika imovina, razoreni predjeli i unesrećeni mnogu životi, na tisuće.
- Očito je: ni posljednje poplave u Hrvatskoj ne mogu se izdvojiti iz šire slike klimatskih promjena.
***
Svibanj ove 2023. ostat će upamćen po kataklizmičkim poplavama diljem Hrvatske. Oko polovice toga mjeseca na nas se sručila ogromna količina kišne vode, koja je izazvala potope biblijskih razmjera, pa u mnogim je mjestima proglašeno izvanredno stanje. Kažu da ovakvih povodanja nije bilo u 100 godina! Klimatske promjene nose posljedice, razorenu imovinu i unesrećene živote.
Uništene kuće, dječji vrtići, škole, trgovine, poplavljeni podrumi, automobili, ljudi okruženi vodom, životinje, domaće i divlje, koje bespomoćno traže spas… Oštećene su i prometnice, mostovi, a promet je na nekim dijelovima bio obustavljen. Uništeni su brojni nasadi na poljoprivrednim površinama te plastenici, a enormna količina vode pokrenula je klizišta i odrone. Štete od poplava su ogromne i još se zbrajaju. Uništena je mnoga imovina, razoreni predjeli i unesrećeni mnogu životi, na tisuće.
Pod vodom su bili veliki dijelovi Hrvatske, od Virovitice do Gračaca. Osobito je kritično bilo u području južne Like i Dalmacije, a najpogođeniji gradovi bili su Obrovac i Gračac. Vodostaj rijeke Zrmanje u Obrovcu prešao je povijesnu razinu od 302 cm, što je čak 39 cm iznad do sada najviše zabilježenoga vodostaja Zrmanje izmjerenoga u tome gradu.
Obrovac kao nikad u 100 godina
Zrmanja se prelila čak i preko zaštitnog zida i poplavila centar Obrovca. Naime, zaštitni zid rijeke Zrmanje izgrađen je 2008. godine te je predviđeno da spriječi prodor vode na temelju 100-godišnjeg prosjeka, odnosno štiti do visine vodostaja od 265 cm. No, vodostaj Zrmanje je premašio tu granicu i dosegnuo razinu od 302 cm zbog čega se voda prelila preko zida. K tome, voda iz Zrmanje počela je kroz kanalizacijski sustav ulaziti u niže dijelove Obrovca, pa je u toj razlivenoj vodi bilo i fekalija i nafte, grozno. U jednom trenutku razlivene vode Zrmanje došle su i do prozora kuća, a poplavljena je i srednja škola. Kiša je potom izazvala golemi odron, pri čemu je više od sto kubika zemlje i kamenja zatrpalo cestu.
Gračac kao nikad
Gračac Prema službenim podacima, 14. i 15. svibnja i u Gračacu je palo 334 litara kiše, a u pet dana ukupno 425 litara što je više nego ikada ukupno u svibnju. U tome gradu, nažalost, nije pomagala ni izgradnja zečjih nasipa jer je voda izvirala iz tla na mnogo mjesta budući da je dolazila iz krških ponornica. I rijeka Una rasla je u prosjeku tri centimetra na sat ugrozivši ljude u Hrvatskoj Kostajnici, kojima su pomagali i pripadnici Hrvatske vojske.
Naravno, u pomoć svim stradalim stanovnicima priskočile su sve službe, od vatrogasaca, HGSS-a, vojske, radnika Hrvatskih voda, pripadnika Crvenog križa i drugih. Spašavali su ljude, nosili im hranu i pitku vodu, a također su ispumpavali vodu iz kuća, bunara i dvorišta, podizali zečje nasipe, pregledavali šahtove, čistili prometnice od grana i smeća, pomagali ljudima da se izvuku iz automobila koji bi zapeli u bujičnim vodama…
Na području cijele Hrvatske u vrijeme najkritičnijih dana, od 14. do 17. svibnja, na teren diljem zemlje izišla su 2872 vatrogasca i 1043 vatrogasna vozila iza kojih je 1121 intervencija u obrani od poplava, priopćila je Hrvatska vatrogasna zajednica.
Analiza iz DHMZ, dramatika zbivanja, uzroci
Tih je nekoliko dana u svibnju uistinu bilo dramatično, gotovo apokaliptično u mnogim dijelovima zemlje. Stoga je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) napravio analizu, a kao glavni uzrok razornih poplava naveo je „izraženu ciklonalnu aktivnost tijekom prve polovine svibnja“.
„Visinska sinoptička situacija omogućavala je stalni dotok vrlo vlažnog zraka s juga, odnosno od sjevera Afrike, a iste putanje imale su i prizemne ciklone koje su se preko Sredozemnog mora premještale do našeg dijela Europe“. U analizi DHMZ-a dalje stoji da „najintenzivnija kiša u noći u ponedjeljak, 15. svibnja 2023., padala je na području južnog Velebita“.
Za Gračac su premašeni apsolutni dnevni i mjesečni maksimumi količine oborine. U malo više od pola mjeseca (17 dana) u Gračacu je „zabilježeno ukupno 500,3 mm oborine što je gotovo četiri puta veća (3,9) količina od prosječne mjesečne količine oborine za svibanj (128,5 mm; razdoblje 1981. – 2010.), a 1,5 puta veća od dosadašnjeg mjesečnog maksimuma za svibanj iz 2016. (329,5 mm). Dana 15. svibnja 2023. u 8 h izmjereno je 256,4 mm i time premašen maksimum dnevne količine oborine za ovu postaju na kojoj se mjeri od 1960. godine“, stoji u analizi DHMZ-a.
„Sliv rijeke Zrmanje najvećim dijelom drenira područje južne Like, planinu Poštak i dio Ravnih kotara“, stoji nadalje u toj analizi te se objašnjava da u „slučajevima obilnih oborina dio riječnih voda koji ne stane u umjetne akumulacije slijedi stare prirodne puteve do ponornih zona gdje ulazi u velebitsko krško podzemlje i izvire na nižoj razini sliva…“. To je i glavni uzrok poplavljivanja Gračaca s okolicom i Obrovca. Dio vode podzemno se prelio i u sliv rijeke Krke, koja je 15. svibnja također dosegla rekordni vodostaj. I na susjednom izvoru Une toga dana je „zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +204 cm“ što je u Hrvatskoj Kostajnici dovelo do „izvanrednog stanja obrane od poplava s maksimalnim dosegnutim vodostajem od +497 cm 17. svibnja, što je tek za desetak centimetara niže od apsolutnog maksimalnog vodostaja iz katastrofalne poplave iz svibnja 2014.“, stoji u analizi DHMZ-a.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković za Dnevnik HTV-a 17. svibnja je izjavio da nikada u Hrvatskoj nije bio „napadnut ovoliki front ” jer je kiša padala u cijeloj zemlji. Naglasio je da unatoč ekstremno visokim vodostajima nasipi nigdje nisu popustili. „Imamo pet izvanrednih stanja od poplava, devet izvanrednih obrana, 17 redovnih obrana i 20 vodotoka je u različitim stupnjevima obrane“, rekao je tada Đuroković.
Očito je: ni posljednje poplave u Hrvatskoj ne mogu se izdvojiti iz šire slike klimatskih promjena. Stručnjaci već dugo upozoravaju da će poplave, ali i suše i toplinski valovi pogađati velike dijelove svijeta, a pratit će ih enormni troškovi od nastalih šteta. Ovog proljeća na svojoj smo koži to upozorenje i sami iskusili. Hoće li ovakvi događaji kod nas i u svijetu biti dovoljni da se čovječanstvo osvijesti i prihvati se borbe za susprezanje od potrošnje i rasipništva. Ugrožavamo sebe, posebno nove generacije mladih, sve zbog egoizma sadašnjih donositelja odluka (manjine) i masovnog nerazbora većine. Hoće li nam mladi ikad oprostiti?! Što to ova generacija čini?!
DOBRA HRVATSKA /MDM
Svibanj. 2023.
odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr
Zamjenica urednika – novinarka
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.