Dan ljudskih prava i 75. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima

Dan ljudskih prava međunarodna zajednica obilježava svake godine 10. prosinca, u znak sjećanja na dan usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima. Ova Deklaracija čini okosnicu arhitekture ljudskih prava u našim društvima. Jamči da svatko od nas – bez diskriminacije – ima pravo živjeti i napredovati u miru i sigurnosti.

75. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima

Ove 2023. godine obilježava se 75. godišnjica jednog od najrevolucionarnijih globalnih obećanja u svijetu: Opće deklaracije o ljudskim pravima. Deklaraciju je proglasila Opća skupština UN-a u Parizu 10. prosinca 1948. U Deklaraciji se po prvi put utvrđuju temeljna ljudska prava koja treba univerzalno štititi. Dostupna je na više od 500 jezika i  najprevođeniji je dokument na svijetu.

Opća deklaracija o ljudskim pravima postavlja širok raspon temeljnih prava i sloboda na koje svi imamo pravo. Jamči prava svakog pojedinca svugdje, bez razlike na temelju nacionalnosti, mjesta stanovanja, spola, nacionalnog ili etničkog podrijetla, vjere, jezika ili bilo kojeg drugog statusa.

Iako Deklaracija nije obvezujući dokument, inspirirala je više od 60  instrumenata ljudskih prava  koji zajedno čine međunarodni standard ljudskih prava. Danas opća suglasnost svih država članica Ujedinjenih naroda o osnovnim ljudskim pravima utvrđenim u Deklaraciji čini je još jačom i naglašava važnost ljudskih prava u našim svakodnevnim životima.

Deklaracija postavlja univerzalne vrijednosti i zajednički standard postignuća za sve ljude i sve nacije. Uspostavlja jednako dostojanstvo i vrijednost svake osobe. Zahvaljujući Deklaraciji i predanosti država njezinim načelima, podignuto je dostojanstvo milijuna i postavljeni su temelji za pravedniji svijet. Iako njegovo obećanje tek treba biti u potpunosti ostvareno, sama činjenica da je izdržao test vremena svjedoči o trajnoj univerzalnosti njegovih trajnih vrijednosti jednakosti, pravde i ljudskog dostojanstva.

Opća deklaracija o ljudskim pravima sve nas osnažuje. Načela sadržana u Deklaraciji jednako su relevantna danas kao što su bila 1948. Moramo se zauzeti za vlastita prava i prava drugih. Možemo djelovati u našim vlastitim svakodnevnim životima, podržati prava koja nas sve štite i time promicati srodstvo svih ljudskih bića.

Prvih 10 članaka koji temelje naša prava i slobode

• Članak 1: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima
• Članak 2: Svatko ima pravo na sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje ili drugi status
• Članak 3: Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost
• Članak 4: Nitko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti
• Članak 5. Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju
• Članak 6: Svatko ima pravo da svugdje bude priznat kao osoba pred zakonom
• Članak 7: Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na jednaku zaštitu zakona
• Članak 8. Svatko ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudovima za djela kojima se krše temeljna prava zajamčena mu ustavom ili zakonom
• Članak 9. Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom uhićenju, pritvaranju ili progonstvu
• Članak 10. Svatko ima potpuno jednako pravo na pošteno i javno suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom, u odlučivanju o njegovim pravima i obvezama te o bilo kojoj kaznenoj optužbi protiv njega

Tema 2023.: Sloboda, jednakost i pravda za sve

Opća deklaracija pokazuje put do zajedničkih vrijednosti i pristupa koji mogu pomoći u rješavanju napetosti i stvaranju sigurnosti i stabilnosti za kojom naš svijet žudi.

Glavni tajnik UN-a António Guterres

U desetljećima nakon  usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima  daleke 1948. godine, ljudska prava postala su više priznata i zajamčena diljem svijeta. Deklaracija je od tada služila kao temelj za sve širi sustav zaštite ljudskih prava koji se danas također usredotočuje na ranjive skupine kao što su osobe s invaliditetom, autohtoni narodi i migranti.

Međutim, obećanje Deklaracije o dostojanstvu i jednakosti u pravima, posljednjih je godina pod neprestanim napadima. Dok se svijet suočava s novim i stalnim izazovima – pandemijama, sukobima, eksplozivnim nejednakostima, moralno bankrotiranim globalnim financijskim sustavom, rasizmom, klimatskim promjenama – vrijednosti i prava ugrađena u Deklaraciju pružaju smjernice za zajedničke akcije koje nikoga ne izostavljaju.

Zakoni i politike koje se odnose na ljudska prava učinile su nas slobodnijima. Djeca mogu ostvariti svoje potrebe, žene mogu donositi vlastite izbore, osobe s invaliditetom mogu živjeti neovisnije, a svi mi uživamo zaštitu od tiranije i zlostavljanja. Ali ova pravna stečevina nije samo po sebi razumljiva i stalno je pod prijetnjom.

Nažalost i danas postoje ljudi zarobljeni u zonama sukoba; muškarci, žene i djeca koji umiru tražeći našu zaštitu; ljudi koji su ostavljeni na margini društva i diskriminirani; ljudi koji se nastavljaju potiskivati, tući ili ubijati jer traže istinu ili se samo izražavaju. Ljudi koji su još uvijek zatvoreni u svom invaliditetu ili koji su žrtve trgovine i iskorištavanja…

Ali ništa od toga nije neizbježno i svi mi imamo ključnu ulogu, koliko god mala bila. Ovog Dana ljudskih prava, razmislite koliko su ljudska prava bitna za svaku osobu i koristimo ih svaki dan kao naš kompas u traženju pravde, jednakosti, mira i slobode za sve.

Cjelogodišnja inicijativa Human Rights 75 nastoji pomaknuti razumijevanje i djelovanje prema većem poznavanju univerzalnosti UDHR-a i aktivizma povezanog s njom.

Ljudska prava u Hrvatskoj

Tijela u Republici Hrvatskoj koja se bave uspostavom i kontrolom sustava zaštite ljudskih prava su: Hrvatski sabor, Ustavni sud, Pučki pravobranitelj i druge institucije koje štite i promiču ljudska prava. Važnost ljudskih prava i sloboda potvrđena je i ustavnom odredbom prema kojoj, za razliku od uobičajene relativne većine, Hrvatski sabor donosi zakone kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode većinom glasova svih zastupnika (apsolutna većina); dok zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika (kvalificirana većina).

Ratifikacijom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Republika Hrvatska priznala je i nadležnost Europskog suda za ljudska prava u ocjenjivanju zahtjeva bilo koje fizičke osobe, organizacije civilnoga društva ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve povrede prava priznatih u Konvenciji, a koje je počinila Republika Hrvatska.

Provjerite i godišnji izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb – Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2022. godinu.

DOBRA HRVATSKA