Krajem 2022. svjetska populacija dosegla je osam milijardi ljudi. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda okarakterizirao ga je kao ‘prekretnicu u ljudskom razvoju’. Ovaj značajan događaj ilustrira veliki napredak u zdravlju, produžujući time ljudski životni vijek, dodao je. Ali osam milijardi je brojka koja otvara mnoga pitanja.
Demografske promjene jedan su od najvažnijih megatrendova koji utječu na naš svijet te na život i dobrobit obitelji diljem svijeta.
Rast stanovništva će se nastaviti, iako se stopa rasta smanjuje. Predviđa se da će svjetska populacija dosegnuti 9,8 milijardi 2050. godine i 11,2 milijarde 2100. godine. To povećava izazove za budući održivi razvoj i upravljanje klimatskim promjenama.
Starenje stanovništva postati će jedna od najznačajnijih društvenih transformacija dvadeset i prvog stoljeća, s implikacijama na gotovo sve sektore društva, uključujući tržište rada i financijska tržišta, potražnju za dobrima i uslugama, kao što su stanovanje, prijevoz i socijalna zaštita te u konačnici obiteljske strukture i međugeneracijske veze.
ČINJENICE
- Globalni očekivani životni vijek pri rođenju dosegnuo je 72,8 godina 2019., što je poboljšanje od oko 9 godina od 1990.
- Do 2030. godine gotovo 12 posto svjetske populacije imat će 65 ili više godina. Do 2050. prosječna dugovječnost na globalnoj razini trebala bi doseći oko 77,2 godine.
- Globalno više od 23% pojedinaca, što je više od 1 milijarde ljudi, živi u sirotinjskim četvrtima u urbanim područjima. Procjene pokazuju da rast od 1% u urbanoj populaciji povećava učestalost slamova za 5,3% u Aziji i 2,3% u Africi.
- Procjenjuje se da 2% svjetske populacije čine beskućnici, a dodatnih 20 posto živi u neadekvatnom smještaju.
- Diljem svijeta, plodnost je pala s prosječnih 5 rođenja po ženi 1950. na 2,3 rođenja po ženi 2021., što je pokazatelj sve veće kontrole koju pojedinci – posebno žene – mogu vršiti nad svojim reproduktivnim životom. Predviđa se da će ukupni fertilitet pasti na 2,1 rođenih po ženi do 2050.
- U 2020. godini bilo je 287.000 smrtnih slučajeva rodilja. Između 2000. i 2015. globalna smrtnost rodilja smanjila se za više od trećine. No od tada je stagnirala, a u nekim regijama opet raste.
Iako je 8 milijardi ljudi zapanjujući broj što to zapravo znači? Koje su implikacije na živote, prava, zdravlje i buduće potomstvo svih nas? Umjesto da se slavi kao dostignuće i potencijal u globalnom razvoju, medijska su izvješća bila izuzetno zastrašujuća: Svijet puca po šavovima, migracija je izmakla kontroli, nema tko brinuti o svim starim ljudima, žene moraju više ili manje rađati. Stoga UNFPA u najnovijem izvješću o stanju svjetske populacije propituje što su činjenice, a što predrasude i fikcija te kakva je budućnost.
Uostalom, ono nešto što svi znamo kao „činjenice iz susjedstva“ – kako to djeluje na broj obitelji i broj novorođene djece? Postotak razvedenih brakova je oko 30%, broj mlađih osoba koji žive u samačkom domaćinstvu je velik i veći, nesigurnost zaposlenja i upitna razina prihoda u obitelji, individualizacija čovjeka u socijalnom smislu do rasta osamljenosti i usamljenosti – što su sve sustavne značajke modernog vremena i civilizacije 21. st., ne djeluje nimalo u prilog rastu i sreći obitelji! Kazati: neka bude više majki, a da se i uz tu temu ne upitamo o rodnoj ravnopravnosti, ne odražava zrelost takve „komande“. Kakvoća i sudbina obitelji je početak i kraj. Obitelj je i sastavnica društva, ali i posljedica.
Europa
I dok se svjetska populacija više nego udvostručila u samo 50 godina, Europa brine zbog depopulacije. Europa je danas jedina regija u svijetu za koju se očekuje da će doživjeti sveukupno smanjenje stanovništva u razdoblju između 2022. i 2050. Očekivani pad stanovništva Europe je 7 posto. Predviđa se da će tijekom sljedećih nekoliko desetljeća migracija postati jedini pokretač rasta stanovništva u zemljama s visokim dohotkom.
Problem depopulacije i starenja ima i Hrvatska
Potvrdio je to zadnji popis stanovništva 2021. prema kojem je u Hrvatskoj u deset godina 400 tisuća ljudi manje.
“Hrvatska ima neprekinuto i kontinuirano smanjenje prirasta i veliko iseljavanje. Prema tome, to je očekivano. Onima koji prate nije nikakvo iznenađenje”, izjavio je prilikom predstavljanja rezultata popisa demograf Anđelko Akrap. “Pokazalo se da se i dalje traje intenzivno iseljavanje, smanjeni prirast, pa onda kao posljedica i depopulacija u velikom broju županija. Ono što je još i važnije, jest stara dobna struktura stanovništva”, rekao je Akrap, dodajući da se i prema projekcijama znalo da i u svjetskim razmjerima Hrvatska ulazi među demografski najstarije nacije.
Mladi koji odlaze i mladi koji se odlučuju za manje djece čine to zbog mnogih mnogih razloga. Ono što se sve češće čuje, a novijeg je datuma, jest izjava sinteze svega – ne sviđa mi se ovakva Hrvatska. Ne potiče.
Izvor: UN,
UN Odjel za gospodarske i društvene djelatnosti
DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.
