Europski parlament i države članice EU-a postigli su u četvrtak dogovor o ključnom prijedlogu zakona o obnovi prirode koji ima za cilj ponovno oživljavanje kopnenih i vodenih staništa EU-a.
Nakon što bude usvojen i primijenjen u državama članicama EU-a, zakon će biti ključni doprinos postizanju klimatske neutralnosti do 2050. kao i povećanju spremnosti i otpornosti Europe na učinke klimatskih promjena.
Dok su zakonodavci EU-a pozdravili postignuti sporazum kritičari su ukazivali na njegovu značajnu ublaženost u odnosu na inicijalni prijedlog.
Prijepori u donošenju zakona o obnovi prirode
Podaci EU pokazuju da je više od 80% prirodnih staništa Europe u „lošem ili osrednjem“ stanju očuvanosti. Uzroci takvog stanja su zagađenje, urbanizacija i intenzivno iskorištavanje.
Stoga je Europska komisija prošle godine predložila zakon koji ima za cilj oživjeti degradirane ekosustave jačanjem šumskih područja, morskih staništa i povećanjem povezanosti rijeka.
No inicijalnom prijedlogu se usprotivila najvažnija stranka u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP). EPP je smatrao da bi predloženi zakon ugrozio tradicionalni način života europskih farmera i ribara, poremetio dugo uspostavljene lance opskrbe, smanjio proizvodnju hrane, podigao cijene za potrošače i čak izbrisao urbana područja kako bi napravio mjesta za zelene površine. No nakon brojnih izmjena zakon je jučer konačno usaglašen.
Cilj je pokrenuti proces kontinuiranog i održivog oporavka prirode
Zakon će pomoći EU-u i njegovim državama članicama da ispune cilj obnove na koji su se obvezale prema Okviru globalne bioraznolikosti Kunming-Montréal na konferenciji COP15 o bioraznolikosti u prosincu 2022.
Zakon o obnovi prirode zahtijevat će od država članica provedbu mjera za obnovu prirode na najmanje 20% kopna i morskih područja Unije do 2030. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050.
“Kako bi postigle ove ciljeve, zemlje EU-a moraju vratiti najmanje 30% tipova staništa obuhvaćenih novim zakonom u dobro stanje do 2030., povećati na 60% do 2040. i 90% do 2050.”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.
Različiti ciljevi obnove primjenjivat će se na različite ekosustave, a države članice će odlučiti o posebnim mjerama koje će se primjenjivati na njihovim teritorijima. U tu svrhu izradit će nacionalne planove obnove s potrebama i mjerama obnove prilagođenima lokalnom kontekstu te vremenskim okvirom za njihovu provedbu.
Planovi bi trebali tražiti sinergije s ublažavanjem klimatskih promjena, prilagodbom klimatskim promjenama i prevencijom katastrofa , kao i s poljoprivredom i šumarstvom.
Specifični ciljevi za različite ekosustave obuhvaćat će, primjerice, poboljšanje stanja ključnih kopnenih i morskih staništa EU-a, urbanih ekosustava, rijeka i poplavnih područja ili poboljšanje raznolikosti oprašivača.
Put do usvajanja zakona
Zakon sada treba službeno usvojiti Parlament i države članice. Na snagu bi trebao stupiti 20 dana nakon objave u Službenom listu EU.
Države članice će tada imati dvije godine da dostave svoj prvi plan obnove prirode. U tom planu bi trebale navesti svoje potrebe obnove i mjere koje planiraju provesti kako bi ih riješile, kao i jasan vremenski okvir za njihovu provedbu.
No konačno usvajanje ovog zakona u Parlamentu moglo bi se pokazati izazovnim zbog protivljenja EPP-a. Chiara Martinelli, direktorica Climate Action Network (CAN) Europe opisala je predstojeće glasovanje parlamentarnog odbora koje se očekuje kasnije ovog mjeseca kao “najveću prepreku” za usvajanje zakona.
“Pozivamo zastupnike u Europskom parlamentu da glasaju za odobrenje sporazuma kako bi države članice mogle odmah preokrenuti trend degradacije u europskim ekosustavima i zajednički se uhvatiti u koštac s krizom klime i bioraznolikosti”, dodala je.
Izvor: Europska komisija
DOBRA HRVATSKA
