Trgovina koja se odvija u nefer okolnostima, uz tzv. nepoštene cijene, nauštrb je načela pravednosti i izravno protiv poštivanja ciljeva održivog razvoja. Kako?
Kad poslovni ljudi donose odluke o preseljenju pogona iz razvijenih u siromašne zemlje, imajući u vidu najniže troškove, tj. mizerne plaće za tamošnje ljude, to je to. Kad sa poduzetnicima u zemljana trećeg svijeta pregovaraju o otkupu poljoprivrednih proizvoda, i nadmoćno rabe pregovaračke strategije i taktike da bi dobili „najnižu cijenu“, to je! Kad za sve svoje „poslovne uspjehe“ (profit dioničarima) dobivaju bogate bonuse, ujedno pridonoseći održavanju i povećanju mase siromašnih u svijetu (800 milijuna ljudi) i polusiromašnih (milijarda ljudi), bez osjećaja empatije, a kamoli krivice, to je!
Nefer-trgovina razgrađuje održivost svijeta i izravno se protivi približavanju i ostvarenju ciljeva Agende UN 20230.
NEFER TRGOVINA U SVIJETU UGROŽAVA CILJEVE ODRŽIVOG RAZVOJA:
- Cilj broj 1 – Svijet bez siromaštva
- Cilj broj 2 – Svijet bez gladi
- Cilj broj 3 – Zdravlje i blagostanje
- Cilj broj 8 – Dostojanstveni rad i ekonomski rast
- Cilj broj 10 – Smanjenje nejednakosti
Dogodilo se nedavno u jednoj zemlji Zapadne Afrike. Novinar ozbiljna lica dođe u policijsku postaju i priopći službeniku kako je upravo otkrio slučaj zatočenog dječaka koji radi kao rob na plantaži kakaovca. Službenik sve zapiše. Robovlasniku se nije dogodilo ništa, ali novinar je pritvoren. Dva dana poslije, kad se našao na slobodi, ”shvatio je,, u živo koliko je žilav, nečastan i moćno umrežen sustav klasične ekonomske eksploatacije. Milijuni siromašnih seljaka Afrike, Azije i Latinske Amerike čine novo ekonomsko ili pravo roblje, s dnevnom plaćom od 1,5 do 2 ili max. 5 dolara.
I dan danas menadžeri globalnih kompanija nastupaju monopolistički i kupuju kavu, kakaovac, banane, čaj, tkanine, odjeću, obuću, modne dodatke , očale… nogometne lopte, tenisice i stotine drugih „masovnih“ proizvoda po najnižim otkupnim cijenama.
POZNATI SLUČAJEVI
- Tko ne zna za skandal koji su otkrili novinari prije decenije: čuveni Nike negdje u Aziji plaćao je cjelokupnu izradu jednog para tenisica jedan dolar. J-E-D-A-N dolar!
- Ili – jedan par modnih cipela kupovao se u dalekoj Aziji za 5 $, a u središnjoj modnoj ulici u Milanu prodaje za 800 eura.
Pa što je Fair trade?
Fair Trade ili „poštena trgovina“ je organizacija / svjetski pokret utemeljen 1989., čija je misija poboljšanje položaja proizvođača i radnika iz Trećeg svijeta. Fair Trade se zalaže da se tvrtkama i radnicima, kao poslovnim partnerima iz nerazvijenih zemalja, prizna ravnopravnost, da zaposleni imaju ljudska prava kao i oni na Zapadu (pravo na odmor, ograničena dnevna satnica, edukacija i zaštita na radu, suradnički odnos sa upravom i vlasnikom, godišnji odmor, božićnica i regres…, team building), da im se za rad i proizvode plaća tzv. poštena cijena, fer cijena.
Ljudi i planet ispred profita – vizija je poslovanja pravedne i poštene trgovine. Nek je Fair Trade.
Raširenost fair-trade pokreta i prakse
Kompanije koje prihvate načela i uđu u sustav FT-a (to mogu biti samo proizvođači, ne i trgovina), imaju pravo korištenja oznake Fair tradea na svojim proizvodima (krug sa stiliziranim prikazom čovjeka uzdignute ruke, plavo-zeleno-crn boje, vidi uz naslov). Tako označeni bit će traženiji na policama svjetskih trgovina. U Europi je još prije deset godina u ponudi bilo 6000 „fer-proizvoda“, u nas tek 20-ak. U Velikoj Britaniji i Švicarskoj stupanj osviještenosti o tome vrlo je visok pa sedam od deset građana zna što je to fer trgovina i spremno ju je podržati. U nas se za afirmaciju Fair tradea bori(la) Udruga za promicanje pravedne trgovine u Hrvatskoj iz Bala u Istri.
Možda se kreće… eto, između 2000-2010 godina kupnja „fer-proizvoda“ u svijetu porasla je 50 puta i procjenjuje se na tri milijarde dolara. Zahvaljujući tome popravljen je ekonomski položaj otprilike 10 milijuna siromašnih ljudi. Stoga, kad se nađete u susjednim zemljama, svjesno kupite proizvod sa oznakom „FT“, a potražite ga i kod nas (nema ga puno), makar i bio skuplji 20%. Kad se na putovanje, ne cjenkajte se do kraja, poštujte domaćina.
Zahvaljujući tome neki sretni seljak iz Malija nedavno je kazao reporterima:
„Tako sam sretan. Zbog Fair Tradea sada mogu kupiti bilježnicu i olovku svom djetetu i poslati ga u osnovnu školu.“
Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2023.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.