Doseljenjem Gradske knjižnice Zadar na lokaciju u Ulici Stjepana Radića 1999. godine započinje njezino najuspješnije razdoblje, a tim preseljenjem Gradska knjižnica Zadar postaje najisplativijom zadarskom poslijeratnom društvenom investicijom.
Knjižnica je postala svojevrsno kulturno središte, promicatelj urbanog identiteta, riznica znanja sa 240.000 knjižničkih jedinica (2013.).
Iskorak “preko mosta”, iz tijesnoga okvira povijesne jezgre Poluotoka, postao je tako još jedan iskorak Zadra u 21. stoljeće. Zatekavši se u njezinom ugodnom okružju i ozračju jedan je posjetitelj uskliknuo: „Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu. Drugo najljepše mjesto u gradu je njegova knjižnica.“
Zadarska knjižnica u svom djelovanju slijedi važne dokumente, kao – Izjavu o poslanju, Korisničku povelju, Kopenhašku deklaraciju, UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice te IFLA-ine Smjernice o narodnim knjižnicama, obavljajući šire aktivnosti u području cjeloživotnog učenja, poticanja čitanja, senzibilizacije za probleme zajednice, brige o baštini. Današnje knjižnice uronjene su u svakodnenvo životno biće sredine u kojoj djeluje. Filozofija „knjižnica – središte zajednice” generira i usmjerava sve aktivnosti. No, ono što GK Zadar kao ustanovu tog tipa čini posebnom i u širim relacijama prepoznatljivom jest iskorak prema građanima, jaka prisutnost u javnosti, proaktivno kreiranje novih i novih programa, jaki marketing i brendiranje svojih prepoznatljivih usluga. Prostori knjižnice dostupni su bez naknade mnogim korisnicima najraznovrsnijih programa i manifestacija, uz besplatnu najavu i tehničku podršku događanjima. Pored središnje knjižnice, na usluzi korisnicima su i četiri ogranka u gradskim četvrtima i dva bibliobusa – jedan kupljen predpristupnim sredstvima EU 2006. godine poslužuje ruralno područje zadarskog zaleđa, a drugi dobiven njemačkom donacijom (2013.) djeluje na otocima zadarskog arhipelaga.
Među popularnim brendovima koje Knjižnica uporno promiče više od jednog desetljeća, ističu se redovne tribine na temu mora – Morski utorak, (od 2002.), pa „Svaštarnica“ koja komunicira sa tinejdžerima (od 2001.). Projekt Delmata rezultirao je pokretanjem Festivala dječje klape i osnivanjem Zaklade Delmata pri Knjižnici. Zaklada Delmata preuzima organizaciju povezanih događanja kao i skrb o digitalizaciji opusa kuma. Knjižnice Ljube Stipišića Delmate. Kumstvo nad Knjižnicom od 2012. naslijedio je Zlatan Stipišić Gibonni.
No doista specifičan je Projekt Perpetuum koji objedinjuje više sadržaja – dostavu knjiga na kućne adrese korisnicima koji nisu u mogućnosti doći u knjižnicu, besplatne instrukcije za učenike slabijeg imovinskog stanja, besplatne tečajeve računalne pismenosti, itd. Projekt se razvija od 2010. a posebna dodatna vrijednost mu je što se oslanja na rad pedesetak volontera što je i odraz vrijednosti društvenog kapitala Knjižnice. Umirovljenici ali i radno aktivni nastavnici i stručnjaci podučavaju u opremljenim prostorima knjižnice učenike zemljopis, matematiku, strani jezik, informatiku (da bi pomogao druge jedan nastavnik-volonter putuje iz svog mjesta udaljenog 35 km od Zadra). Studenti-volonteri održavaju radionice za mlade pod brendiranim nazivom HOW YES NO, podučavajući ih vještinama života (npr. kako da učenje ne bude mučenje, kako njegovati samopuzdanje i samopoštovanje, kako kazati „ne“ …). Rast broja volontera i širenje njihovih aktivnosti zahtijevali su da se dva zaposlenika knjižnice dodatno educiraju za „menadžera volontera”! Na „kućne svečanosti“ knjižnice (ne samo Dan knjižnice) pozivaju se i svi volonteri. Tijekom 2013. godine Gradska knjižnica Zadar dobitnicom je dvije nagrade za promicanje volonterstva: nagradu Volonterskog centra Zadar (dodijeljenu po prvi puta) i regionalnu nagradu “Vinka Luković” Volonterskog centra Split.
Upravljanje Knjižnicom posao je podijeljen između upravnog vijeća, ravnatelja i brojnih timova koji se formiraju prema potrebi i prema nahođenjima zaposlenika. Postignuta je prilično horizontalna i fleksibilna organizacijska struktura uz najveću moguću podjelu odgovornosti između zaposlenika i ravnatelja. Zbog toga knjižnica nije opterećena proceduralnim, administrativnim, formalnim i drugim sličnim zaprekama kakva su česta među korisnicima proračuna obilježenim prenaglašenim hijerarhijskim odnosima.
Gradska knjižnica Zadar sa 45 zaposlenih pozicionirana je među hrvatskim knjižnicama kao uzorna, a među europskima primjer je dobre prakse. Ne čudi stoga što je postala odredištem u okviru europskog programa studentske razmjene Erasmus. Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjelilo je Gradskoj knjižnici Zadar priznanje “Knjižnica godine” za 2012., povodom prvog dodjeljivanja tog prizanja uopće, naglasivši kako je ona “svojim programima, obrazovanja korisnika za različite zahtjeve i potrebe, odgojnom i kulturnom djelatnošću te ustrajnošću održavanja visoke razine djelatnosti i javne vidljivosti, participiranja i inkluzije u prostoru grada i sredine”, postavila “najbolji temelj i standard za buduća dodjeljivanja priznanja Knjižnice godine“. Dajući svom gradu stalno više Gradska knjižnica Zadar opravdava atribut društveno odgovorne institucije.
Mladen Masar, voditelj odnosa sa javnošću GKZ
