Krize koje su posljednjih nekoliko godina pogodile Hrvatsku, Europu i svijet, pokazale su koliko je za svaku državu važno da nositelji nacionalnog energetskog sektora budu financijski snažne i poslovno otporne tvrtke. Samo takve tvrtke mogu od najtežih posljedica krize zaštititi građane i gospodarstvo.
Krajem veljače 2020. pandemija koronavirusa proširila se i na Hrvatsku. HEP je odmah nakon izbijanja krize pokazao da vodi računa o građanima. Obustavljena su isključenja zbog dugovanja, a onim kućanstvima kojima je bila isključena struja, opskrba je vraćena. Privremeno je obustavljeno slanje opomena i provođenje ovrha. Također, kao jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, HEP je radi stabilnosti hrvatskog gospodarstva i očuvanja zaposlenosti nastavio s ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. K tome, uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, bilo je nužno obavljati i primarnu zadaću: omogućiti nesmetano funkcioniranje gospodarstva i svakodnevnog života građana osiguravajući stabilnu i sigurnu opskrbu električnom energijom, plinom i ogrjevnom toplinom.
Iste su godine Hrvatsku pogodila dva katastrofalna potresa. U potresu na Banovini uništeno je 238 trafostanica, a bez opskrbe je ostalo 136 tisuća korisnika. Već u roku od 48 sati nakon potresa na mrežu su priključeni svi objekti u kojima je bilo tehnički moguće uspostaviti opskrbu, a radovi na potpunoj obnovi mreže još uvijek traju. Do sredine ožujka 2021. HEP-ovi su radnici uveli struju u oko dvije tisuće kontejnera. Odmah nakon potresa HEP je obustavio ovrhe i iskapčanja električne energije. Zatim je na temelju zaključaka Vlade počeo provoditi mjeru otpisa potraživanja za električnu i toplinsku energiju, koja još uvijek traje. Samo do sredine 2022. iznos otpisa dosegao je 100 milijuna kuna.
Na te dvije krize nadovezala se aktualna energetska kriza. Globalne cijene energije u naglom su porastu još od druge polovine 2021. Vojna agresija Rusije na Ukrajinu dodatno je poremetila energetska tržišta i povećala pritisak na cijene. Problem proizvodnje električne energije nastao je i zbog povijesne suše koja je u ljeto 2022. pogodila cijelu Europu pa tako i Hrvatsku. U razdoblju od dvije godine na europskim je burzama cijena plina porasla 3000 posto, a električne energije više od 1500 posto. Da bi ublažila cjenovni udar na građane i tvrtke, hrvatska je Vlada donijela dva paketa mjera, čiji je najveći teret preuzeo HEP. Osim cijena energije, ratno stanje u Ukrajini i nastojanje EU da dokine ovisnost o ruskom plinu, u fokus su stavili i pitanje sigurnosti opskrbe. I tu je u Hrvatskoj na nalog Vlade uskočio HEP, napunivši prije zime centralno hrvatsko skladište plina.
Sve je to HEP bio u stanju provesti zahvaljujući odgovornom upravljanju i dobrom poslovanju u posljednjih nekoliko godina. Pritom obavljanje kriznih zadaća nije utjecalo na realizaciju investicija. Nastavljeni su ili su započeti radovi na brojnim projektima, od izgradnje hidroelektrana, kogeneracija, sunčanih i vjetroelektrana, preko uvođenja naprednih mreža, rekonstrukcije toplinskih sustava, projekata energetske učinkovitosti do razvoja infrastrukture za električna vozila. Svi ti projekti potvrđuju jasan smjer razvoja HEP-a u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a, Europskog zelenog plana te nacionalnih energetsko-klimatskih strategija i planova. U ovom slučaju riječ je o ulaganjima koja će tvrtku i državu učiniti još otpornijom za eventualne buduće krize.
Darko Alfirev, pomoćnik direktora Sektora za korporativne komunikacije HEP d.d.
DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.