spot_img

Inoslav Bešker, veliki mentor velikog novinarstva

Kada sam kao mlada novinarka radila u vanjskopolitičkoj rubrici Večernjeg lista, u redakciji smo svakodnevno telefonski razgovarali s dopisnicima iz stranih zemalja, no poseban je gušt bio razgovarati s Inoslavom Beškerom, dopisnikom iz Rima. On nikada ne bi samo šturo najavio temu svoga teksta već bi u tih nekoliko minuta razgovora ispričao brojne novosti, obvezno ih začinivši šalama, anegdotama, vicevima. Znao bi se i ljutiti, a ponajviše su ga, kao najvećeg znalca i erudita, smetali ograničenost i neznanje, koje je uvijek nastojao ispraviti.

***

Beškerovi mladi dani zarana su nagovijestili velikog novinara, znanstvenika i intelektualca. Rođen u Zagrebu 1950. godine, školovao se u Splitu i Zagrebu, ponosio se obiteljskim podrijetlom iz Dicma. Kao izuzetno nadaren preskakao je razrede te maturirao sa samo 16 godina. Zatim je upisao studij novinarstva u Zagrebu, a već sa 17 godina počeo je i raditi kao novinar, što je, uz paralelno bavljenje znanošću, bio do kraja života u 74-toj, 2023… Kako navodi njegov prijatelj Željko Trkanjec, „znao mi je reći kako se Bog s njime lijepo našalio jer za život zarađuje pišući, a u školi nikad nije volio pisati školske zadaće“. 

Počeo je, dakako, od novina za mlade – Omladinskog tjednika, Poleta i Studentskog lista, a potom je radio ili surađivao u brojnim dnevnim i tjednim novinama i medijskim kućama – Start, Danas, Slobodna Dalmacija, Telegram, BBC, Radio 101, HRT. Od 1989. bio je dopisnik iz Rima Vjesnika i Večernjeg lista, a od 2000. godine Jutarnjeg lista

***

Inoslav Bešker bio je apsolutni velikan novinarstva kakav se neće tako brzo ponoviti na ovim prostorima, osebujan i omiljen autor brojnih čitatelja te uzor kolegama novinarima, nezaboravni učitelj i mentor kojemu su se divili

„Bijaše Bešker, dakle, čaroban zanatlija, pisac ne jedino novinski koji je upravo u svakome tekstu prosvjećivao čitatelja te mu štedio vrijeme opskrbljujući ga vješto poredanim činjenicama i čudima… Bijaše, dakle, Bešker jedna neponovljiva ljudska mašina za proizvodnju najkvalitetnijeg ljudskog teksta“, kaže Tomislav Čadež.

***

Bešker je bio odličan poznavatelj političkih prilika u Europi i svijetu, a talijansku je političku scenu poznavao kao svoj džep. Kao dopisnik iz Rima pratio je pratio je, dakako, i sva zbivanja u Svetoj Stolici. Ubrzo se specijalizirao za pitanja vjere, napose rimokatoličke, postavši jedan od najuglednijih svjetskih vatikanista. Kažu da su njegovo mišljenje uvažavali i pape, a on ih nije štedio kritike i ukazivanja na pogreške. O njima je objavljivao i knjige: Tko je bio Ivan Pavao II. (2005.), Iza vatikanskih zidina“ (2013.), ‘O kako bih želio crkvu siromašnu’: deset godina pontifikata pape Frane (2023.).

Što je sve (još) Bešker odradio izvanserijski – čitajte na stranici ….

***

Bešker – profesor, autor i zaljubljenik u sve

Bio je veliki poklonik opere i književnosti. Još kao dječak zavolio je operu, a one njemu najdraže opere znao je napamet. Često ih je i pjevao, ili onako iz štosa ili da nekoga razvedri ili sebi za dušu. Volio je i razumio se i u film, ali i povijest, često iznenađujući prijatelje (i čitatelje) obiljem anegdota i crtica o povijesnim događajima i ličnostima. Odlično je poznavao i druge umjetnosti, osobito književnost. Ante Tomić svjedoči kako mu je jednom prilikom u razgovoru „naizust izdeklamirao čitavu My Heart’s in the Highlands (Roberta Burnsa) u čak dva hrvatska prijevoda, pamtim da je jedan bio Ivana Gorana Kovačića“.

***

Nisu to bile samo usputne Beškerove zanimacije – postao je znanstvenik,  sveučilišni profesor, filolog, autor desetaka knjiga. Na Sveučilištu u Milanu doktorirao je poredbenu slavistiku disertacijom o Morlacima u europskoj književnosti. Bio je znanstvenik i redoviti profesor kroatistike na Sveučilištu u Splitu, zatim profesor slavistike napuljskom Orijentalnom sveučilištu, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je i istraživačko novinarstvo na u Zagrebu, a na Sveučilištu u Dubrovniku od 2013. bio je profesor novinarstva i komunikologije. Surađivao je i na hrvatskoj Wikipediji, obračunavajući se s faktografskim netočnostima. Napisao je na tisuće stranica novinskih tekstova te znanstvenih radova na hrvatskom i na talijanskom jeziku, poput Filološke dvoumice, studije i eseji, 2007., Riječi dana, 2011., Riječ po riječ, 2019. K tome je uredio više knjiga te je prevodio s talijanskoga, španjolskoga i portugalskoga. Postao je i prevoditelj. 

***

Mediteransko podrijetlo Inoslava Beškera oblikovalo je i njegov karakter i spisateljski stil pa i toliko široke intelektualne interese. I u privatnom životu i u pisanju Bešker je zadržao razigranost i vrckavost specifičnu za južnjake. Njegovo ogromno znanje uvelike je premašivalo teme o kojima je pisao i mnoge poslove kojima se trenutačno bavio. 

***

Bešker je dobio mnogo nagrada, a među njima ističe se nagrada za životno djelo „Otokar Keršovani“ Hrvatskog novinarskog društva, 2008. 

Sve je stizao u malo vremena i prije roka, pa je i otišao prije vremena, 2023.

Umjesto zaključka ovom tekstu, navodim nadahnuti citat Miljenka Jergovića, kojim je opisao ovoga velikog čovjeka: „Sveznalac, stilist, koji je one najsitnije novinske forme ispisivao kao da piše leksikografske natuknice. Opasan cinik, lajavac, nije mu mrsko ni prepričavanje i ogovaranje, pa je i u tome bio maestralan. Ljubitelj opere, a i sam pomalo operni lik. Veliki književni znalac, sjajan usmeni i novinski pripovjedač, potencijalni romanopisac bez napisanog ijednog romana. Uvjereni kršćanin, ali ateist. (…) Čudovišno raznolik i raznovrstan čovjek. Paradoksalan, apsurdan, nepodnošljiv, drag i genijalan. Majstor psovke. Portretist svetih i prokletih, živ vazda i u svemu. 

Posljednji genij hrvatskog novinarstva..

Mirela Drkulec Miletić

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img