Postoje višestruke, izvedive i učinkovite opcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, a one su sada dostupne, rekli su znanstvenici na najnovijem Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC) održanom u švicarskom Interlakenu, u Sumarnom izvješću (Synthesis Report) objavljenom 20. ožujka 2023.
“Uključivanje učinkovite i pravedne klimatske akcije neće samo smanjiti gubitke i štete za prirodu i ljude, već će također pružiti šire koristi”, rekao je predsjedavajući IPCC-a Hoesung Lee. “Ovo sumarno izvješće naglašava hitnost poduzimanja ambicioznijih mjera i pokazuje da, ako sada djelujemo, još uvijek možemo osigurati održivu budućnost i prihvatljiv život za sve.”
IPCC je 2018. istaknuo neviđene razmjere izazova potrebnog za održavanje zagrijavanja na 1,5°C. Pet godina kasnije taj je izazov postao još veći zbog kontinuiranog povećanja emisija stakleničkih plinova. Brzina i opseg onoga što je do sada učinjeno, kao i trenutni planovi, nedostatni su za rješavanje klimatskih promjena.
Više od stoljeća izgaranja fosilnih goriva, kao i nejednako i neodrživo korištenje energije i zemljišta dovelo je do globalnog zagrijavanja za 1,1°C iznad predindustrijskih razina. To je rezultiralo sve češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama koje su uzrokovale sve opasnije utjecaje na prirodu i ljude u svim regijama svijeta.
Svako povećanje zagrijavanja rezultira brzom eskalacijom opasnosti. Intenzivniji toplinski valovi, obilne padaline i drugi vremenski ekstremi dodatno povećavaju rizike za ljudsko zdravlje i ekosustave. U svakoj regiji ljudi umiru od ekstremne vrućine. Očekuje se da će nesigurnost hrane i vode zbog klime porasti s povećanjem zatopljenja. Kada se rizici kombiniraju s drugim nepovoljnim događajima, kao što su pandemije ili sukobi, njima postaje još teže upravljati.
Gubici i štete u fokusu Izvješća, odobrenog tijekom jednotjedne sjednice u Interlakenu, u fokus stavlja gubitke i štete koje već doživljavamo, a nastavit će se i u budućnosti posebno teško pogađajući najranjivije ljude i ekosustave. Poduzimanje pravih radnji sada moglo bi rezultirati transformacijskom promjenom koja je neophodna za održiv, pravedan svijet.
“Klimatska pravda je ključna jer su oni koji su najmanje doprinijeli klimatskim promjenama nerazmjerno pogođeni”, rekla je Aditi Mukherji, jedna od 93 autora ovog Sumarnog izvješća, završnog poglavlja šeste procjene Panela. “Gotovo polovica svjetske populacije živi u regijama koje su vrlo osjetljive na klimatske promjene. U posljednjem desetljeću smrtnost od poplava, suša i oluja bila je 15 puta veća u tim ranjivim regijama“, dodala je.
U ovom desetljeću, ubrzana akcija za prilagodbu klimatskim promjenama ključna je za uklanjanje jaza između postojeće prilagodbe i onoga što je potrebno. U međuvremenu, održavanje zagrijavanja na 1,5°C iznad predindustrijskih razina zahtijeva duboko, brzo i održivo smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima. Emisije se moraju smanjiti gotovo za polovicu do 2030. ako se zagrijavanje želi ograničiti na 1,5°C.
Čist put naprijed
Rješenje leži u razvoju otpornom na klimatske promjene. To uključuje integriranje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama s mjerama za smanjenje ili izbjegavanje emisija stakleničkih plinova na načine koji pružaju šire koristi. Na primjer: pristup čistoj energiji i tehnologijama poboljšava zdravlje, posebno žena i djece; elektrifikacija s niskom razinom ugljika, hodanje, vožnja biciklom i javni prijevoz poboljšavaju kvalitetu zraka, poboljšavaju zdravlje, mogućnosti zapošljavanja i osiguravaju pravednost. Ekonomske koristi za zdravlje ljudi samo od poboljšanja kvalitete zraka bile bi otprilike iste, ili možda čak i veće od troškova smanjenja ili izbjegavanja emisija. Razvoj otporan na klimu postaje sve veći izazov sa svakim porastom zatopljenja. Zbog toga će izbori doneseni u sljedećih nekoliko godina imati ključnu ulogu u odlučivanju o našoj budućnosti i budućnosti generacija koje dolaze.
Da bi bili učinkoviti, ovi izbori moraju biti ukorijenjeni u našim različitim vrijednostima, svjetonazorima i znanjima, uključujući znanstvena znanja, autohtono znanje i lokalno znanje. Ovaj pristup će olakšati razvoj otporan na klimatske promjene i omogućiti lokalno prikladna, društveno prihvatljiva rješenja.
“Najveći dobici u dobrobiti mogli bi doći od davanja prioriteta smanjenju klimatskih rizika za zajednice s niskim prihodima i marginalizirane zajednice, uključujući ljude koji žive u neformalnim naseljima”, rekao je Christopher Trisos, jedan od autora izvješća. “Ubrzane klimatske akcije dogodit će se samo ako dođe do višestrukog povećanja financijskih sredstava. Nedovoljno i neusklađeno financiranje koči napredak.”
Omogućavanje održivog razvoja
Postoji dovoljno globalnog kapitala za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova ako se smanje postojeće prepreke. Povećanje financiranja klimatskih ulaganja važno je za postizanje globalnih klimatskih ciljeva.
Vlade su putem javnog financiranja i jasnih signala ulagačima ključne u smanjenju tih prepreka. Investitori, središnje banke i financijski regulatori također mogu odigrati svoju ulogu. Postoje isprobane i testirane političke mjere koje mogu djelovati na postizanje dubokog smanjenja emisija i otpornosti na klimatske promjene ako se povećaju i šire primjenjuju. Politička predanost, koordinirane politike, međunarodna suradnja, upravljanje ekosustavom i uključivo upravljanje važni su za učinkovitu i pravednu klimatsku akciju.
Ako se tehnologija, znanje, iskustvo i prikladne mjere politike dijele te ako se odmah stave na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva, svaka zajednica može smanjiti ili izbjeći potrošnju intenzivnu ugljikom. Istodobno, značajnim ulaganjem u prilagodbu možemo spriječiti rastuće rizike, posebice za ranjive skupine i regije.
Klima, ekosustavi i društvo međusobno su povezani. Učinkovito i pravedno očuvanje približno 30-50% kopna, slatke vode i oceana na Zemlji pomoći će osigurati zdrav planet.
Urbana područja nude priliku na globalnoj razini za ambiciozno klimatsko djelovanje koje pridonosi održivom razvoju.
Promjene u prehrambenom sektoru, električnoj energiji, prometu, industriji, zgradama i korištenju zemljišta mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova. U isto vrijeme, oni mogu olakšati ljudima da vode stil života s niskim udjelom ugljika, što će također poboljšati zdravlje i dobrobit. Bolje razumijevanje posljedica prekomjerne konzumacije može pomoći ljudima da donose informiranije odluke.
“Transformacijske promjene imaju veću vjerojatnost da će uspjeti tamo gdje postoji povjerenje, gdje svi rade zajedno na davanju prioriteta smanjenju rizika i gdje se dobrobiti i teret ravnomjerno dijele”, rekao je Lee. “Živimo u raznolikom svijetu u kojem svatko ima različite odgovornosti i različite mogućnosti da donese promjene. Neki mogu učiniti puno, dok će drugima trebati podrška koja će im pomoći u upravljanju promjenom.”
Pogledajte video poruku glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa na konferenciji za novinare Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) u švicarskom gradu Interlakenu gdje je upravo predstavljen tzv. Synthesis Report IPCC-a.
O IPCC-u
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo je Ujedinjenih naroda za procjenu znanosti vezane uz klimatske promjene. Osnovali su ga Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 1988. kako bi političkim čelnicima pružili periodične znanstvene procjene o klimatskim promjenama. IPCC ima 195 država članica koje su i članice UN-a ili WMO-a.
Tisuće ljudi iz cijelog svijeta doprinose radu IPCC-a. Za izvješća o procjeni, stručnjaci dobrovoljno izdvajaju svoje vrijeme kao autori IPCC-a kako bi procijenili tisuće znanstvenih radova objavljenih svake godine te kako bi pružili sveobuhvatan sažetak onoga što se zna o pokretačima klimatskih promjena, njihovim utjecajima i budućim rizicima te kako prilagodba i ublažavanje mogu smanjiti te rizike. Otvorena i transparentna revizija od strane stručnjaka i vlada članica bitan je dio procesa IPCC-a kako bi se osigurala objektivna i potpuna procjena i odražavao raznolik raspon stajališta i stručnosti.
IPCC ima tri radne skupine: Radna skupina I, koja se bavi fizičkom znanošću klimatskih promjena; Radna skupina II, koja se fokusira na utjecaj, prilagodbu i ranjivost povezanu s klimatskim promjenama; i Radna skupina III koja se bavi ublažavanjem klimatskih promjena. Također ima Radnu skupinu za inventare stakleničkih plinova koja razvija metodologije za mjerenje emisija i uklanjanja.
Procjene IPCC-a daju vladama, na svim razinama, znanstvene informacije koje mogu koristiti za razvoj klimatskih politika. Procjene IPCC-a ključni su doprinos međunarodnim pregovorima o rješavanju klimatskih promjena. IPCC izvješća izrađuju se i pregledavaju u nekoliko faza kako bi se zajamčila točnost, objektivnost i transparentnost.
O šestom ciklusu ocjenjivanja
IPCC objavljuje sveobuhvatne znanstvene procjene svakih šest do sedam godina. Prethodno, Peto izvješće o procjeni, dovršeno je 2014. i dalo je glavni znanstveni doprinos Pariškom sporazumu.
Na svojoj 41. sjednici u veljači 2015. IPCC je odlučio izraditi Šesto izvješće o procjeni (AR6). Na svom 42. zasjedanju u listopadu 2015. izabrao je novi Odbor koji se sastoji od predsjedavajućeg IPCC-a, potpredsjedatelja IPCC-a, supredsjedatelja i potpredsjedatelja radnih skupina te supredsjedatelja Radne skupine. Na svom 43. zasjedanju u travnju 2016. IPCC je odlučio izraditi tri posebna izvješća, metodološko izvješće i AR6.
Doprinos Radne grupe I za AR6, Klimatske promjene 2021.: osnova fizičke znanosti, objavljen je 9. kolovoza 2021. Doprinos Radne grupe II, Klimatske promjene 2022.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost, objavljen je 28. veljače 2022. Radna grupa III. prilog, Klimatske promjene 2022.: Ublažavanje klimatskih promjena, objavljen je 4. travnja 2022.
IPCC je također objavio sljedeća posebna izvješća o specifičnijim pitanjima tijekom šestog ciklusa procjene:
Globalno zagrijavanje od 1,5°C (2,7°F) u listopadu 2018.;
Klimatske promjene i zemljište u kolovozu 2019.; i
Posebno izvješće o oceanu i kriosferi u promjenjivoj klimi u rujnu 2019
U svibnju 2019. IPCC je objavio dopunu Smjernica IPCC-a iz 2006. o nacionalnim inventarima stakleničkih plinova za 2019.
Za više informacija, posjetite www.ipcc.ch. Većina videa koje je objavio IPCC može se pronaći na njegovom YouTube kanalu.
Priopćenje IPCC-a
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.