Istarska županija postavila si je ambiciozan i vrijedan cilj – do 2030. godine želi postati CO2 neutralna županija, čemu će uvelike pridonijeti i rad male hidroelektrane Velika Šuma. Kakva je to elektrana koja je u rujnu puštena u rad?
Mala hidroelektrana Velika Šuma prva je u nizu sličnih projekata koje Istarski vodovod Buzet počinje graditi na svom vodoopskrbnom sustavu u idućih nekoliko godina. Ista je, nažalost, tek deseta po redu mala hidroelektra s kojima RH raspolaže!
Početkom rujna u probni je pogon puštena mala hidroelektrana (mHE) Velika Šuma pokraj Umaga, prva u Hrvatskoj koja je sagrađena na vodoopskrbnom sustavu. Ta je mala hidroelektrana snage 90 kW smještena u novoj zgradi koja je spojena s postojećom vodospremom Velika Šuma, a pripada vodoopskrbnom sustavu Gradole iz kojeg se vodom opskrbljuje cijela zapadna obala Istre. Pri tome se voda iz izvora najprije crpi u pos trojenje za obradu vode Gradole Brdo, a potom slobodnim padom pada sa 190 m n.v. u ostatak sustava. I baš se taj slobodni pad, odnosno razlika u tlakovima energetski iskorištava.
Investitori su Istarski vodovod Buzet d.o.o. i Istarska regionalna energetska agencija – IRENA. Vrijednost investicije je 2,29 milijuna kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirao je 60 posto opravdanih troškova, odnosno 1,25 milijuna kuna. Projektant je El Roy d.o.o. Pula, a izvođač radova KONČAR – Elektronika i informatika d.d. Zagreb. Prema analizama, Istarski vodovod Buzet će zahvaljujući toj maloj hidroelektrani godišnje prodavati električnu energiju u iznosu od 350.000 kuna, pa se povrat investicije očekuje za manje od tri godine.
Male elektrane ekološki vrlo prihvatljive!
Naime, male hidroelektrane ekološki su prihvatljive, štetan utjecaj na okoliš pri njihovoj je gradnji minimalan, a pri proizvodnji električne energije ne ispuštaju CO2 u okoliš. Što više električne energije dobivamo iz malih hidroelektrana, toliko ćemo manje trošiti fosilna goriva. Male hidroelektrane pomažu i u zaštiti od poplava, pružaju sigurniju i pouzdaniju opskrbu električnom energijom, a mali su im i pogonski troškovi. Prema procjenama, jedan GWh električne energije proizvedene u malim hidroelektranama znači 480 tona manje ugljičnog dioksida ispuštenog u okoliš te uštedu od 220 tona goriva ili 335 tona ugljena. Ipak, treba voditi računa da se njihovom izgradnjom maksimalno smanji utjecaj na biljni i životinjski svijet, da se ribe zaštite od ozljeda izgradnjom posebnih prolaza kojima će se kretati vodotokom, da se ugrađuju tehnički usavršene turbine koje će smanjiti buku i vibracije te da se pazi na kvalitetu vode nizvodno od hidroelektrane.
U Hrvatskoj imamo tek 10 malih hidroelektrana!
Snaga vode u svijetu sve se više iskorištava, a čak 24 posto električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana. Iako Hrvatska ima velik potencijal za gradnju malih hidroelektrana, prema podacima Ministarstva gospodarstva, dosad je kod nas sagrađeno tek 10 malih hidroelektrana, ukupne instalirane električne snage od 3,25 MW. One su u sustavu poticanja po zajamčenoj otkupnoj cijeni. Inače, Ministarstvo gospodarstva vodi Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP), a u njemu se trenutno nalazi ukupno 35 projekata malih hidroelektrana, ukupne planirane električne snage 23,4252 MW.
mdk
Više na: https://www.istra-istria.hr/index.php?id=2326&tx_ttnews[tt_news]=4150&tx_ttnews[backPid]=3856&cHash=66beb8545b
Zamjenica urednika – novinarka
