spot_img

Izvješće o energetskom statusu EU za 2023. donosi dobre vijesti

Izvješće o energetskom statusu EU za 2023. objavljeno je jučer, 24. listopada 2023. i donosi nam ohrabrujuće vijesti – obnovljivi izvori energije rastu, a emisije stakleničkih plinova su pale.

U izvješću Europska komisija prikazuje odgovor EU na energetsku krizu bez presedana u posljednje dvije godine, procjenjuje trenutno stanje zelene tranzicije na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini te iznosi izazove i prilike koje dolaze dok Europa slijedi svoje ambiciozne klimatske i energetske ciljeve za 2030. i 2050.

Uoči zime 2023.-2024., EU je bolje pripremljena za osiguranje svojih energetskih potreba, zahvaljujući dobro koordiniranim akcijama punjenja skladišta plina, diversifikaciji ruta uvoza energije, ulaganjima u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost te zajedničkim naporima za smanjenje potražnje za energijom.

Ključne brojke iz izvješća 

  • Neto emisije stakleničkih plinova u EU smanjile su se za oko 3 % u 2022., dosegnuvši smanjenje od 32,5 % u usporedbi s razinama iz 1990.;
  • EU je drastično smanjila svoju ovisnost o ruskom fosilnom gorivu: postupno ukidanje uvoza ugljena; smanjenje uvoza nafte za 90%; smanjenje uvoza plina sa 155 bcm u 2021. na oko 80 bcm u 2022. i na procijenjenih 40-45 bcm u 2023.;
  • EU je smanjila potražnju za plinom za više od 18% u usporedbi s prethodnih pet godina, uštedivši oko 53 bcm plina;
  • Skladišta plina bila su popunjena do 95% kapaciteta prije zime 2022.-2023., a danas su popunjena preko 98% uoči nadolazeće zime;
  • Energetska platforma EU organizirala je tri runde zajedničke kupnje plina, prikupivši 44,75 bcm potražnje i usklađujući je s 52 bcm ponude;
  • 2022. je bila rekordna godina za nove solarne fotonaponske (PV) kapacitete (+41 GW), što je 60% više nego 2021. (+26 GW). Novi kapacitet vjetroelektrana na kopnu i moru bio je 45% veći nego 2021.;
  • U 2022. 39% električne energije proizvedeno je obnovljivim izvorima energije, a u svibnju su vjetar i sunce po prvi put nadmašili fosilna goriva u proizvodnji električne energije u EU;
  • Dogovoreni su zakonski ciljevi za minimalni udio od 42,5% obnovljive energije u EU do 2030., a ambicija da se dosegne 45%. Povećani su i ciljevi energetske učinkovitosti, kako bi se konačna potrošnja energije smanjila za 11,7% do 2030. godine

EU učinkovito reagira na krizu, gleda u budućnost i ubrzava zeleni prijelaz

Izvješće pokazuje kako je EU kolektivno i učinkovito odgovorila na agresiju Rusije u Ukrajini i iz toga proizašlu energetsku krizu, ubrzanjem prijelaza na čistu energiju, diverzifikacijom opskrbe i uštedom energije.

Plan REPowerEU i niz hitnih zakonodavnih mjera osigurali su da Europa izbjegne prekide u opskrbi energijom, smanji pritisak na energetska tržišta, cijene i potrošače te nastavi strukturnu reformu svog energetskog sustava. To je učinjeno kroz zakonodavstvo Europskog zelenog plana i kroz povećanu primjenu obnovljive energije i poboljšanje energetske učinkovitosti. EU je također na putu da ispuni svoje ciljeve REPowerEU.

Iako su najgori učinci krize možda iza nas, izvješće naglašava da nema mjesta samozadovoljstvu. EU treba nastaviti osiguravati pristupačnu, pouzdanu i dostupnu energiju za kućanstva te poboljšati industrijsku i gospodarsku konkurentnost svoje industrije, podržavajući ulaganja u čiste tehnologije.

Izvor: Europska komisija

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img