Kad je dan kratak, tlo prekriveno snijegom, a temperatura ispod nule, i ptičicama je teško doći do hrane. Pogotovo kad su parkovi, vrtovi i druga zemljišta uređeni po mjeri čovjeka, a ne iskonske prirode. Ptice, poput ljudi i drugih sisavaca, toplokrvni su organizmi koji trebaju puno hrane, odnosno energije, kako bi održali tjelesnu temperaturu nužnu za preživljavanje. U toj situaciji ljudi im mogu itekako pomoći zimskim hranjenjem koje, naravno, ima pravila. Kako uopće hranimo ptice? Naizgled jednostavno pitanje, na koje većina ljudi misli da zna odgovoriti. No iz našeg ornitološkog iskustva, čini nam se da većini ljudi nisu poznata osnovna pravila.
Za početak, treba vam hranilica, postavljena tako da ptice do nje mogu doći lako i sigurno (da nije nadohvat mački). Hranilica može biti i obična plastična boca na čijem ćete donjem dijelu napraviti otvor dovoljno širok da ptica može zavući kljun i kljucnuti sjemenku. Pri dnu boce provucite grančicu ili štapić na koji ptica može sletjeti. Hranilica može biti i nešto konkretnija, npr. drvena kućica bez bočnih stranica. Postavite ju u blizini kakva grma ili objesite na donju granu stabla. Moguće ju je staviti i na balkone do visine trećeg kata, pogotovo ako je ispred balkona neko stablo. U zimskim mjesecima ptice će ju brzo otkriti i rado se njome poslužiti. Moći ćete se nagledati ptičica – velikih sjenica, plavetnih sjenica, crvendaća ili jelovih sjenica. Na veće hranilice sletjet će i zeba, batokljun, zelendura ili brgljez, a i poneki veliki djetlić.
Najbolja hrana za većinu ptica su oljušteno zrnje suncokreta, proso i drugo sjemenje te žitarice. Može se na granu objesiti i komad životinjskog loja (nesoljen), koji će privući sjenice i djetliće, a kosovi i drozdovi jako vole prerezanu jabuku, nabodenu na granu ili samo ostavljenu na tlu. Treba izbjeći klasične pogreške, poput stavljanja hrane u kućice za gniježđenje, davanje kruha, hranjenje ljeti… Ptice se hrane zimi i nije ih dobro navikavati na cjelogodišnji “gotov ručak”, da se ne ulijene, izgube nagon samoodržanja. Nemojte hraniti ptice selice neposredno prije odlaska jer se mogu zadržati i uginuti tijekom zime. Kad u kasnu jesen počnete hraniti ptice, bitno je zadržati kontinuitet do kraja zime. Ptice jako dobro nauče gdje su im izvori hrane, a kad zapadne snijeg i kad je najhladnije, ako im ljudi ne napune hranilice, dodatno se iscrpe. Plavetna sjenica, teška samo 8 – 9 grama, brzo izgubi ono malo energije uzalud tražeći hranu po mjestima na koja je navikla.
Velika je sreća imati ptice u blizini. Ako hranilicu postavite blizu prozora, iz topline svog doma moći ćete ih promatrati i uživati u osjećaju da činite dobro djelo. A ako se to događa blizu ureda, zna se da hranjenje ptica pozitivno djeluje i na radnu atmosferu. Zahvalnost pernatih bića čut ćete često, na njihovu poznatom i milozvučnom jeziku: cvrrr, piju, živ-živ, gu-gu…
Vedran Lucić
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.