Desetljeća su protekla… važno je podsjetiti se kako je i kada do njegova osnivanja uopće došlo. Povijesni su to dani u razvoju hrvatske demokracije.
Bilo je to koncem studenoga 1999. kada je u centru Zagreba, na Cvjetnom trgu, pucano iz zolje na Vjeku Sliška. Projektil ga je promašio, ali su njegove krhotine ubile građanina koji se tu slučajno našao, Zorana Dominija. Smrt nevinog građanina bio je okidač za veliku policijsku akciju u kojoj su uhićeni pripadnici tzv. zločinačke organizacije. Slijedila je istraga koja je rezultirala optužnicom i trogodišnjim suđenjem. Tijekom procesa tužiteljski tim koji je radio na predmetu, predvođen Dunjom Pavliček, shvatio je da mu za borbu protiv organiziranog kriminala nedostaje dobar zakonski okvir. Naime, u to vrijeme nije postojao posebni zakon koji bi definirao kako se postaviti prema problemu organiziranog kriminala. U dogovoru s tadašnjim ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem istražena su strana iskustva (Italija), oblikovan ustroj, angažirani prvi ljudi… Bilo je jasno da se zakonom mora mnogo toga promijeniti ako se Hrvatska želi ozbiljno suprotstaviti organiziranom kriminalu te je, nakon što su obavljene sve zakonske predradnje, početkom prosinca 2001. osnovan USKOK.
Na početku je imao v.d. ravnatelje – Dragutina Novosela, Marinku Orlić i Željka Žganjera. Žganjer je postao prvi ravnatelj USKOK-a, a kada je 2005. dao ostavku, vodstvo je preuzeo Dinko Cvitan, pa Tamara Laptoš (danas europska tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj), koja je ravnateljica USKOK-a postala 2014. Od konca 2018. naslijedila ju je Vanja Marušić, i danas aktualna ravnateljica USKOK-a. S radom je USKOK počeo u Vinogradskoj ulici u Zagrebu, pa je preseljen u Gajevu ulicu, a sada je u Vlaškoj ulici u zgradi bivše tvornice Badel.
USKOK je s godinama rastao, osnivani su novi odjeli, broj zaposlenih raste i na preko stotinu, a širile su se i njegove ovlasti.
Veliki korak naprijed dogodio se 2007. kada je USKOK postao nadležan za progon zloporabe položaja i ovlasti kada ta djela počine službene osobe. Važna je i suradnja USKOK-a s drugim institucijama, prije svega s policijom, carinom i poreznom upravom, pa je osnivanje poreznog USKOK-a bio značajan iskorak.
Mladi i žestoki tim
USKOK-ovi su djelatnici uglavnom mladi ljudi, , koji vjeruju da svojim radom čine pomak prema uređenom i pravednom društvu. Posao kojem su se posvetili nije ni glamurozan ni lagan, a ljude prilično troši. O tome je svojedobno govorio i Dinko Cvitan, najdugovječniji ravnatelj USKOK-a koji je tu odgovornu funkciju obnašao od 2005. do 2014. godine.
– Nije Dinko Cvitan, pa ni bilo koji drugi ravnatelj onaj tko bi trebao ubirati lovorike kada je riječ o USKOK-u. USKOK čini tim mladih i odgovornih ljudi koji su uložili sebe nauštrb svega ostalog što život čini životom te nesebično na dobrobit ove države i naroda učinili sve što se moglo napraviti. Osnovna karakteristika USKOK-a je timski rad. Tamo se uspjesima zajedno raduju, bez obzira na to koji je od zamjenika ravnatelja radio na predmetu. Isto tako, zbog neuspjeha svi tuguju – opisao je Cvitan način rada u USKOK-u.
Ciljevi održivog razvoja kao platforma
Čini se da smo s USKOK-om do punoljetnosti sazreli i mi kao društvo. Jer, tijelo s takvim zaduženjima, takve trajnosti, takve snage i rezultata, svakako je važan aspekt zrelosti jednog društva. Uostalom, i jedan od globalnih ciljeva održivosti promovira borbu protiv svih oblika organiziranog kriminala, korupcije i podmićivanja u svim njihovim pojavnim oblicima, kao preduvjet izrastanja LJUDSKE CIVILIZACIJE U ODRŽIVO DRUŠTVO.
Cilj održivog razvoja (COR), broj 16 iz UN AGENDE 2030. glasi: Mir i pravda / Snažne institucije!
DOBRA HRVATSKA/MDM, GT
Veljača, 2022.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.