“Naš fokus ovdje je na klimatskim rješenjima – a naš zadatak je hitan. Čovječanstvo je otvorilo vrata pakla.” – rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na otvaranju samita.
U New Yorku je 20. rujna održan UN-ov samit s ciljem poticanja klimatskih akcija.
Šteta od klimatske krize već je velika, a globalne emisije stakleničkih plinova i dalje su na rekordnim razinama. Svijetu su potrebna hitna i duboka smanjenja emisija i to odmah, kao i tijekom sljedeća tri desetljeća. Nužno je to da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine i spriječi najgore posljedice. Najnovija znanstvena procjena Međuvladinog panela za klimatske promjene ponovno je istaknula hitnost djelovanja.
Stanovništvo diljem svijeta već pati od negativnih utjecaja klimatske krize. Potreban je hitni plan za prilagodbu i oporavak od gubitaka i štete. Ovo je pitanje jednakosti i klimatske pravde koje zahtijeva hitnu pozornost vlada i međunarodnih financijskih institucija.
Plan za ubrzanje djelovanja
Kako bi ubrzao djelovanje vlada, poduzeća, financija, lokalnih vlasti i civilnog društva te saslušao “prve pokretače i izvršitelje”, glavni tajnik Ujedinjenih naroda sazvao je samit o klimatskim ambicijama.
Guterres se pozvao na COP27 “povijesni pakt” između razvijenih gospodarstava i gospodarstava u nastajanju. Sukladno Pariškim sporazumom, pozvao je velike emitere da ulože dodatne napore u smanjenje emisija te pomognu siromašnijim zemljama da učine isto. Alternativu – zemlje koje ne uspiju smanjiti emisije u skladu s ciljem od 1,5 C – je nazvao “Kolektivni pakt o samoubojstvu”.
Samit o klimatskim ambicijama povećao je političku i financijsku predanost inicijativi glavnog tajnika vrijednoj 3,1 milijardu američkih dolara kako bi se osiguralo da svi na Zemlji budu zaštićeni sustavima ranog upozoravanja koji spašavaju živote suočeni sa sve ekstremnijim i opasnijim vremenom.
Nove najave financiranja i izjave o potpori objavljene su tijekom događaja na visokoj razini u Općoj skupštini UN-a – što se poklapa s praktičnim radnjama za pokretanje inicijative Rana upozorenja za sve na terenu. Katastrofalne poplave u Libiji istaknule su hitnost ranih upozorenja od početka do kraja.
Najave financiranja
Program UN-a za razvoj (UNDP) najavio je da će koristiti sredstva za pripremu projekta od 1,3 milijuna USD iz Zelenog klimatskog fonda (GCF) za razvoj GCF projekta vrijednog 157 milijuna USD zajedno s voditeljima stupa EW4All, vladama i drugim partnerima.
Pokrenuta je i nova suradnja Voda u srcu, koja kombinira lokalno znanje i globalnu tehnologiju kako bi pomogla zajednicama da razumiju i djeluju na rizike povezane s vodom s kojima se suočavaju – prije nego što postanu katastrofe. Program je usmjeren na potporu zemljama Etiopiji, Južnom Sudanu, Sudanu i Ugandi, koje čine sliv rijeke Nil. Vlada Nizozemske izdvojila je 52 milijuna švicarskih franaka (55 milijuna eura) za petogodišnju inicijativu.
Multilateralne razvojne banke (MDB) udružuju se oko Ranih upozorenja za sve. – “Mi, Multilateralne razvojne banke, pozdravljamo inicijativu glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Rana upozorenja za sve (EW4All), čiji je cilj osigurati da sustavi ranog upozoravanja zaštite sve do 2027. godine”, stoji u zajedničkoj deklaraciji.
Nova partnerstva za ubrzanje ulaganja u prilagodbu klimi
Australija i Španjolska udružit će se s malim otočnim državama u razvoju, Tuvaluom i Dominikanskom Republikom kako bi povećale financijske tokove. Ova će partnerstva okupiti vlade, javne i privatne financijere i druge dionike kako bi podržali ranjive zemlje u razvoju da realiziraju niz projekata koji su privlačni za javna i privatna ulaganja. Partnerstva dolaze u odlučujućem trenutku u borbi protiv klimatske krize kada potrebe za prilagodbom zemalja u razvoju nastavljaju rasti dok su učinci klimatskih promjena sve učestaliji i jači.
Bogate zemalje nisu do sada bile uspješne u ostvarenju svojih obećanja o pomoći zemljama u razvoju. Tema je to koja će nesumnjivo biti na dnevnom redu skupa COP28 za nekoliko tjedana.
Dobra Hrvatska
