spot_img

Kolumna Goran Tudor: Svjetska Konferencija o klimi u Glasgowu je završila. Greta, ali i mnogi drugi kažu – skromno i neuspješno. Neki je, pak, ocjenjuju umjerenije.

Morat ćemo pričekati narednu svjetsku konferenciju za više nade!

Od 31. listopada do 12. studenoga 2021. škotski Glasgow bio je centar svijeta, jer tamo se održavala svjetska Konferencija o klimi UN – COP26. „Povijesno važna“, što su svojim dolaskom i prisustvom potvrdili predstavnici iz 200 zemalja, mnoge organizacije i zeleni aktivisti. I, čini se, još jednom, da se Zemljani ukupno nisu iskazali u mjeri i na način koji zahtijeva trenutak, da mnogi još guraju „glavu u pijesak“ i probleme „pomeću pod tepih“. A to sve zajedno izaziva ogorčenje i žalost, i znanstvenika i entuzijasta.

Ipak, možemo biti nečim i zadovoljni: jer održan je jedan od najvećih susreta svijeta ikad, u kontinuitetu dugoročnog i mukotrpnog procesa uspostavljanja zajedničke brige ljudi o Zemlji. Zadovoljni i time što je naša Europa na čelu svih tih zalaganja, zajedno s Organizacijom UN, pa ćemo valjda uspjeti više u sve uvući i druge – SAD, Aziju i Rusiju, najprije i najvažnije.


Goran Tudor
Autorski članak

Usvajanjem novog globalnog sporazuma “Klimatski pakt iz Glasgowa” u petak, 12. studenoga, nakon „napete završnice u produžecima“, privedena je kraju velika UN-ova klimatska konferencija COP26, koja je trajala puna dva tjedna, što je već po duljini sastanka samo po sebi neuobičajeno. Bijaše to najvažniji klimatski skup svijeta nakon COP-a21 u Parizu 2015.!  Ovaj COP26 doveo je do nekih novih pomaka u borbi s opasnim klimatskim promjenama. Uspjelo se dogovoriti da će razvijeni znatno povećati financijska ulaganja u zaštitu klime, posebno u vidu pomoći zemljama u razvoju i ranjivim zemljama, da će se smanjiti emisije ugljika i metana, zaštititi i unaprijediti korištenje prostora i šuma i dr. 

Nažalost, kao i na brojnim dosadašnjim UN-ovim klimatskim skupovima, oko nekih spornih točaka nije postignuta suglasnost, pa se to očitovalo i u posve neodređenoj izjavi o konačnom prestanku korištenja ugljena kao goriva. 

Slavna Greta Thunberg – kroničarka i ovoga klimatskog skupa ograničenog dometa

Svjetska ikona klimatskog pokreta mladih, Greta Thunberg, a koja zapravo predstavlja autentični, samonikli glas mnoštva „običnih“ stanovnika svijeta (o Greti smo ovdje s naklonošću dosta pisali), komentirala je klimatski dogovor UN-ove konferencije: „Evo kratkog sažetka: sve je to bla, bla, bla“. Bila je, zapravo, puno oštrija od mnogih koji su završili svoj posjet Glasgowu s  diplomatskim izjavama. „COP26 je završen”, tvitala je, dodavši na tom mjestu i ono o bla, bla, bla. „No pravi se posao nastavlja izvan ovih dvorana. I mi nikad nećemo odustati, nikad“, dodala je.

Thunberg i drugi aktivisti osudili su jednako način na koji se odvijao COP26 kao i „skroman domet zaključaka svjetskih lidera“, koji ni ovaj put „nisu uspjeli uskladiti svoje riječi sa stvarnim djelovanjem“.

“Nije tajna da je COP26 neuspjeh”, ustvrdila je švedska aktivistica pred okupljenim istomišljenicima.

Mukotrpno gradnja zajedništva u akciji za spas ovakvog svijeta ogorčilo Gretu

S čime nije zadovoljna Greta kao ni velik dio „običnih ljudi“:

  • Sjećate li se izjave Grete od prije nekoliko godina kad je s govornice ustvrdila, gledajući u oči političke prvake svijeta, posebice Trumpa: „Ukrali ste budućnost nama mladima!“  Najpoznatija svjetska aktivistica, lani nominirana i za Nobelovu nagradu za mir, zamjera vodstvima država, posebno razvijenih, da se još itekako i još uvijek bave samo deklaracijama, da je konkretnog jako malo. Da je govor donositelja odluka – dakle političara, birokratski, općenit, da ignosriraju veliki zajednički velik problem – ubrzane klimatske promjene, da su zarobljenici interesa vlastite zemlje. Ta je ocjena sada preslikana i na Glasgow, samo s još većom žestinom i jasnoćom. „Ne radite dovoljno! A neki od vas čak rade suprotno ranijim dogovorima …“
  • Iz svega se vidi da nema učinkovite – jedinstvene globalne volje da se klimatske promjene obuzdaju. Razvidno je zašto ide teško i sporo i zašto se ciljevi „adaptiraju“ situaciji. Proces sklapanja sporazuma, kao osnove za akciju – u svojoj se suštini ovdje svodi na „najobičnije pregovaranje mnogih, u mnoštvu smjerova“, s pozicija različitih interesa najrazličitijih zemalja i skupina. Po svom takvi pregovori spadaju u one tzv. tvrde. A da onda sve mora potrajati, jasno je samo po sebi. I da će rezultirati kompromisima, također. Dotle, klimatska oluja s horizonta nesmiljeno dolazi. (Prije tri godine, 2018., znanstvenici su uzvikivali: „Imamo još 12 godina!“)
  • Kako stvari sada stoje u praksi, svijet se izgleda pomalo već i miri s rastom temperature atmosfere na Zemlji za preko 2° C, a strepi se i od 2,7 ili 3° do kraja stoljeća (što će mnogim Zemljanima donijeti životnu katastrofu.)  Ali, i ova konferencija i drugi skupovi, govore još uvijek o „ultimativnom velikom cilju – 1,5° C“. Kako priznati vlastiti nerad i neuspjeh?! Jer, Pariški sporazum iz 2015., kao najvažniji i najkonkretniji dosadašnji dogovor o klimi (Europa je stvarni lider svjetskih klimatskih napora), postavio je vizionarske ciljeve (konačno ratificirane u svim zemljama 2017.): „Ograničavanje porasta globalne prosječne temperature na „znatno manje“ od 2° C (iliti – 1,5° C) , osiguravanje opskrbe hranom, ali i jačanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatskih promjena, razvoj novih „zelenih“ tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija“. Pariški sporazum, najvažniji međunarodni sporazum dosad koji je prvi naznačio stvarne smjernice za klimatsku prilagodbu, ne ostvaruje se. Njegove se smjernice ne ostvaruju ni dovoljno brzo ni sveobuhvatno. Zato je Greta kazala da je sve to bla-bla-bla.
  • O „ozbiljnosti“ shvaćanja vlastitih obveza govori i jedna pomalo čudna činjenica: svita važnih sudionika pristigla je na Konferenciju u više od 400 posebnih letova (mimo komercijalnih). A Greta je ne tako davno putovala na samit u New Yorku jedrilicom (istina velikom). Neprimjeren situaciji je i nedolazak ruskog i kineskog predsjednika. Putin se obratio Konferenciji putem video veze, govoreći više „u načelu“. Ali, konkretno je izrekao oporu poruku „da će Rusija stizati akciju Europe s 10 godina kašnjenja“. (Strateški analitičari tvrde kako Rusija već gleda „preko plota“, kako da iz zagrijavanja izvuče ogromne koristi: Beringov tjesnac na sjeveru – između azijske Rusije i SAD, širok samo 12 kilometara, naime, ostat će s rastom temperatura bez leda i time bit otvoriti mogućnosti plovidbe tijekom cijele godine, čime će istočna Azija i SAD biti povezani s Europom novim, najkraćim mogućim morskim putem). 

Imperativ rasta koji vodi u sukob Zemljana s prirodom, s majkom Zemljom 

Najozbiljnije zamjerke svjetskom projektu, kojeg prati i različito nazivlje podprojekata – „održivi razvoj“, „cirkularna ekonomija“, „zaustavljanje klimatskih promjena“ – odnose se na uzak obuhvat i jednostran smjer akcije – trenutačno dominantno prema ograničavanju emisija ugljika, a sada i metana te prilagodbi klimatskoj krizi. A u osnovi je obuzdavanje Zemljana, u rasipnosti i egoizmu! Rijetko se čuje ono najvažnije, što će se jednom morati dogoditi i što je u osnovi svega: da se reducira nesmiljeno korištenje resursa Zemlje, da čovjek prihvati da je dio prirode, da se pravednije raspodjeljuje bogatstvo iz prirode i ljudskog činjenja, da se smanji posjedovanje tolikih (nepotrebnih) stvari, da se proizvodnja uravnoteži, da se rade stvari s većim vijekom trajanja, da se predmeti daju popraviti ili prepraviti za neku novu namjenu. Da se živi jednostavnije. (Pokušajte zamijeniti neki dio led-lustera – neće ići, morate ga baciti i kupiti novi. Pokušajte popraviti elektronski sklop u automobilu. Neće ići, morate kupiti novi. Oduprite se modnom diktatu da bez stanke dopunjavate svoju garderobu „nečim novim“, i naići ćete na društveni pristisak suprotnog smjera.) 

Postoji drugo! Već dolaze, ali još bez izvršne snage, zahtjevi iz nekog drugačijeg svijeta! Da se napusti imperativ rasta. Da se rast ograniči. Rast ovakav kakav je (proizvodnje, potrošnje, konzumerizma, mjeren samo stopom rasta BDP-a…) , koji zahtijeva tolike žrtve mnogih i narušavanje ravnoteže u prirodi, za užitak malobrojnih. Rast koji ide prema sukobu Zemljana s prirodom, s majkom Zemljom, što će Zemlja jednog dana dovesti u red, vratiti stvari na početak, u ravnotežu, po vrhovnom zakonu entropije (nije li i Covid jedna takva podpriča!?). 

„Last-minute drama“ u Glasgowu

U Glasgowu se do zadnjeg trenutka odvijala ne jedna drama. Primjerice, Indija je, a podržavale su je Kina i druge ovisne zemlje u razvoju, odbacila klauzulu koja poziva na „postupno ukidanje“ proizvodnje električne energije iz ugljena. Nakon pregovora izaslanika Kine, Indije, Sjedinjenih Država i Europske unije, klauzula je izmijenjena u „postupno smanjenje“. Neočekivano je da je predstavnik Australije, jedne moderne zemlje, izjavio kako će njegova zemlja još dugo proizvoditi ugljen.

Izmjena te jedne riječi u slučaju ugljena naišla je na zaprepaštenje razvijenih (bogatih) europskih zemalja i malih otočnih nacija, ali i drugih zemalja u razvoju.

„Vjerujemo da smo ostavljeni po strani toga netransparentnog i neuključivog procesa“, rekla je razočarano Camila Isabel Zepeda Lizama, izaslanica Meksika. „Svima su nam preostale neke zabrinutosti. Ali rečeno nam je da ne možemo više ni ponovno otvarati zaključni tekst. Dok su drugi tražili razvodnjavanje zaključaka, e da bi pokrili neizvršenja prijašnjih obećanja.“

Nakon drama u Škotskoj, čak i oni koji pozdravljaju postignuti dogovor, kažu da je velik posao za spas planeta tek pred nama. 

„Težak posao ispred nas“ – beživotna formulacija?

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na nadolazeću „klimatsku katastrofu“. Po završetku Konferencije, priznao je nedostatke postignutog dogovora u Glasgowu. Inače, Organizacija ujedinjenih naroda i Europska unija predvodnice su svih zajedničkih napora za kontrolom klimatskih promjena i tzv. održivim razvojem, što se i ovom prilikom očitovalo.

„Ishod COP-a26 je kompromis, odražava interese, proturječnosti i stanje političke volje u današnjem svijetu“, tvitao je Guterres. „To je važan korak, ali nije dovoljan.“

„Naš krhak planet visi o niti“, upozorio je. „Još uvijek smo na vratima klimatske katastrofe“, nadodao je.

Šef UN-a je u novom tvitu poslao poruku „mladima, autohtonim zajednicama, ženama lidericama, svima koji predvode klimatsku akciju“. „Znam da ste možda razočarani. No mi smo u borbi za naše živote i tu borbu moramo dobiti.“

„No današnji sporazum je velik korak naprijed i ono što je kritično, imamo prvi međunarodni sporazum o postupnom ukidanju upotrebe ugljena i plan za ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja.“

Europska komisija diplomatski je objavila kako je ovaj dogovor „održao na životu ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. i dao nam šansu da ograničimo globalno zatopljenje na 1,5° C“.  (Naravno, treba zadržati verbalni optimizam.). Na, malotko više ozbiljno vjeruje u 1,5°. Posljedice klimatskih promjena već su nastupile.

Šefica EK Ursula von der Leyen rekla je: „Neće biti vremena za opuštanje: pred nama je težak posao.“ I britanski premijer Boris Johnson ostao je relativno optimističan: „Još je puno toga potrebno učiniti u godinama koje dolaze.“

Po Gretinom: „Globalna ekomanipulacija sjevera nad cijelim svijetom!“

Tijekom odvijanja Konferencije brojni mladi ljudi kretali su se ulicama grada domaćina, školarci su napustili učionice i pjevali su ulicama Glasgowa zajedno s mladima koji su stigli iz cijelog svijeta, prenose svjetske agencije. Prosvjednici su stalno bili u blizini mjesta održavanja konferencije COP26, tvrdeći da političari – u čijim su rukama „budućnosti naših života“ – puno više govore nego što djeluju. „Moramo se zapitati za što se mi to borimo? Da li se borimo za sebe ili za spas planeta? Ili se borimo zato da stvari ostanu kakve jesu?“, čulo se. 

„Ovo više nije klimatska konferencija. Ovo je globalna ekomanipulacija sjevera, dvotjedna proslava ‘uobičajenog poslovanja’ i globalna ‘blablabla’ “, rekla je Thunberg.

„I dalje se ne čuju glasovi onih ljudi koji su najteže pogođeni, iz područja koja su najteže pogođena (klimatskim promjenama)“, dodaje. 

„Naši čelnici kažu da možemo imati oboje – i sadašnji način života i klimatsku sigurnost, no gorka je istina da u praksi to nije moguće“ rekla je Thunberg. 

„Činjenice ne lažu. I sada znamo da su naši carevi goli“, rekla je Greta Thunberg o čelnicima okupljenima na COP26 pa poručila: „Povijest će im strogo suditi“.

Greta izražava brigu i nemir čovječanstva suočenog s velikom pogibelji.

Thunberg je ponovno pozvala na razmišljanje!

Izvor i reference:

Hina

Consilium.europa.eu

Jutarnji list o izjavama Grete OVDJE: https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/greta-thunberg-komentirala-klimatski-dogovor-un-ove-konferencije-sve-je-to-bla-bla-bla-15120188;

Goran Tudor
Poduzetnik, konzultant, autor, filantrop.
Utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA te pokretač i urednik portala www.odgovorno.hr, predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, direktor M.E.P. d.o.o.

Na fotografijama dolje:

Pećinski prolaz Golubinjak, Snježnikom prema Guslici i slapovi Mrežnice 

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img