Odmah da odgovorimo – kuca! I ovdje postajemo sve više „rodno ravnopravni“. Dakako, njihov biološki sat kuca nekim drugim tempom i vrstom nego kod žena. A što nam je posebno zanimljivo, dobna granica kad „on“ ulazi u „klimakterij“ se bitno snizuje; dok je prije bila bliža 50-im godinama, sad je bliža 40-im. Izgleda da moderno vrijeme i tu donosi neželjne tendencije. Mnogi su činitelji sreće obitelji, i ponaosob žene i muškarca.
S obzirom na konstantan pomak prema višoj dobi kad se parovi odlučuju za djecu, baš ovaj problem – „muški klimakterij“ postaje sve važniji. Pa pogledajmo – što nam govore najnovija znanstvena istraživanja o tome. Većina ih je prikazana u knjizi Harrya Fisha: “Muški biološki sat: upozoravajuće novosti o starenju, seksualnosti i plodnosti muškaraca“ (The male biological clock:Startling news about aging, sexuality and fertility in men.
Fiziološki
Fish smatra da, poput menopauze, postoji i andropauza – odnosi se na postupni pad razine muških spolnih hormona (androgena, a ponajprije teststerona), što je povezano sa smanjenjem sjemenog potencijala, spolne želje i izvedbe. Procjena je da se razina testosterona nakon 30. godine smanjuje tempom od 1% godišnje. No, kad i kojim intenzitetom će nastupiti pad u plodnosti muškarca znatno varira od čovjeka do čovjeka – sjetimo se samo glumaca Zvonimira Rogoza i Charliea Chaplina koji su u dubokoj starosti postali očevi. No, suprotno općem mišljenju da muška plodnost dugo ostaje nenarušena, istina je drugačija. Primjerice, dvostruko je veća vjerojatnost da muškarac s 35 godina bude neplodan nego kad mu je 25! Otprilike je pet puta duži period da žena zatrudni ako je muškarac stariji od 45 godina nego ako je mlađi od 25 godina
Što iz svega ovog zaključiti? Stereotip da je dob majke najvažnija za potomstvo nikako ne stoji. Kako kaže stara izreka, ipak: „Dvoje je potrebno za tango!“
Psihološki
No „muški klimakterij“ se jednako kao i u žena odvija i na psihološkom planu, što je u svakodnevnim situacijama možda i važnije. Muškarci se u toj dobi po prvi put okreću više sebi i propitivanju svog mjesta u društvu i životu. Jesam li dovoljno uspio, je li ovo pravi moj život, što bih trebao…? Nerijetko se povlače u sebe, odaju razmišljanjima, a češća su depresivna stanje, kraća ili dulja.
***
Početak andropauze određuju prvenstveno nasljedni faktori, ali i okolinski (osobito je opasna izloženost patogenim tvarima) te zdravstveno ponašanje – misli se na fizičku aktivnost, zdravu prehranu, nepušenje, neodavanje alkoholu i ostalim ovisnostima, gdje spada i pretjerani rad danima (radoholičarstvo).
Eto, ni muškarcima nije lako. Sad barem imamo novi izgovor, ha. Ali šalu na stranu; za uspjeh i sreću obitelji, žene i muškarca, dobro je i ovom nešto znati.
Dr.sc. Predrag Zarevski
