spot_img

Matija Hlebar: Održivi razvoj je način razmišljanja i djelovanja. Za mene je sve to puno više od posla, to je moj način života!

Matija Hlebar: Održivi razvoj je način razmišljanja i djelovanja. Za mene je sve to puno više od posla, to je moj način života!

Matija Hlebar je zaposlen na mjestu voditelja održivog razvoja u Grupi Podravka i u javnosti dosta eksponirani stručnjak za održivi razvoj. Svojim znanjima, a oboružan iskustvima koje je stekao u poslovnom i civilnom sektoru, često se nameće kao relevantan sugovornik i predavač. Mnogo je puta bio pokretač, predlagač, poticatelj, što se ogleda jednako u Podravci, tako i u djelovanju udruge zanimljivog i afirmativnog imena – UZOR HRVATSKE, kojoj je predsjednik, a uz suprugu Sonju i pokretač. Matijin osobni interes vezan je danas najviše za klimatske promjene, za koje se Podravka, čini se, odavna priprema. I u ovoj godini Hlebar je održao više predavanja, motivacijskih i stručnih, pa smo odlučili poći za njim, istražiti njegov put entuzijasta i stručnjaka. Pozvali smo ga na razgovor, da zajednički uđemo u neke pa i velike teme. Odgovorima nas je vodio do središta problema i rješenja.

DRUŠTVO

Glavni ste inicijator svibanjske konferencije u Hrvatskoj gospodarskoj komori – „Klimatske promjene u Hrvatskoj – Što možemo i moramo poduzeti?“, prvoj takvoj u našem poslovnom sektoru. Koji je bio motiv i poruke nakon? Zvoni li nam alarm?

Motiv je bio informirati i čim više osvijestiti poslovni sektor i cijelo društvo o započetim drastičnim promjenama klime i njihovim nepovoljnim učincima. Klimatske promjene su rastuća prijetnja i predstavljaju izazov cijelom čovječanstvu u razdoblju do kraja 21. stoljeća. Važno je znati da Republika Hrvatska geografski velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju koja je označena kao klimatski “vruća točka”, s posebno izraženim učincima klimatskih promjena. Nedvojbeno je da su klimatske promjene već prisutne u Hrvatskoj i da se više ne događaju samo »tamo negdje daleko od nas« (npr. na Sjevernom polu ili u Australiji). Danas se nalazimo u razdoblju klimatske krize. Moramo jako ozbiljno raditi na prepoznavanju važnosti prilagodbe klimatskim promjenama jer je Hrvatska osjetljiva na klimatske promjene, utjecaj klimatskih promjena će rasti i ranjivost zemlje na klimatske promjene se ocjenjuje kao velika.

Čovječanstvo treba krenuti u dva smjera: smanjiti ekološki otisak i prilagoditi se nadolazećim značajkama klime. Kako krenuti na put osvješćenja, uključivanja građana među poklonike očuvanja prirode i poštivanja ljudi. „Spava“ li još većina građana? Vi ste krenuli od mladih. Kako s poslovnim sektorom?

Uvažavajući brzinu i učinke klimatskih promjena, ukoliko čovječanstvo želi izbjeći klimatsku katastrofu u budućnosti, ima na raspolaganju ograničeno vrijeme za rješavanje izuzetno složenog zadatka smanjenja i prestanka korištenja fosilnih goriva, a time i sprečavanja daljnjih emisija stakleničkih plinova.

Globalna akcija podrazumijeva globalni dogovor i potom zajednički odgovor na klimatsku prijetnju. Ovo bi se najlakše ostvarilo provođenjem odozgo prema dolje, na način da odgovorna politika donese potrebne odluke, zakone i propise. Njih bi slijedili prijenos i provedba prema dolje, uključivši tu i klimatsko opismenjavanje društva te promjenu stavova i ponašanja stanovnika našeg planeta. Odgoj za klimatske promjene treba postati imperativ i pitanje opstanka civilizacije, usmjeren na promjenu stavova i ponašanja pojedinca prema odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje energije.

Kod poslovnog sektora mišljenja sam da je optimalno informirati i osvijestiti vlasnike poduzeća i financijski sektor (osobito velike investitore), koji snagom kapitala donose strateške poslovne odluke, imenuju ljude na upravljačke pozicije te odlučuju o prioritetima u poslovanju.

Sustav ljudskih vrijednosti je ona presudna, najšira idejna platforma koja usmjerava svako ljudsko djelovanje. Da li ste optimist u pogledu mjesta univerzalnih vrijednosti danas?

Najdubljeg sam uvjerenja da su univerzalne vrijednosti temelj ponašanja i djelovanja društva i svakog pojedinca. Uvijek sam optimist, ali nažalost ne i kad je pitanje mjesta univerzalnih vrijednosti danas. U globaliziranom svijetu veće značenje dobivaju neke druge vrijednosti – promoviraju se materijalne vrijednosti i potrošačko društvo. Na sadašnje stanje u svijetu trebalo bi gledati kao na kratki izuzetak i poremećaj. Primat stavljati na univerzalne vrijednosti.

Poznati ste po javnom zalaganju za održivi svijet, po akciji. može li se iskazati nekom brojkom sav vaš angažman?

U 2019. godini sam imao 50-tak predavanja i nastupa na teme održivog razvoja i klimatskih promjena u Podravki i na različitim događanjima – na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini

PODRAVKA

Podravka je među prvim kompanijama u Hrvatskoj koja je pristupila projekciji mogućih utjecaja klimatskih promjena na budućnost i poslovanje kroz 20-30 godina. Što ste zaključili?

Projekcije mogućih utjecaja klimatskih promjena na budućnost i poslovanje kroz 20-30 godina ukazuju na potencijalno velike štete u poljoprivredi i proizvodnji primarnih sirovina za prehrambenu industriju zbog povećanja učestalosti “stresnih razdoblja” (najmanje 10 uzastopnih dana s temperaturama jednakim ili većim od 30 °C) i ugroženosti od “toplinskog stresa”.

Projekcije mogućih utjecaja klimatskih promjena u poljoprivredi ukazuju na rastući negativan utjecaj na fiziološke i biokemijske procese biljaka:

  • Smanjenu fotosintezu.
  • Izmijenjeni metabolizam biljke.
  • Izmijenjenu enzimsku aktivnost biljke.
  • Termalna oštećenja tkiva biljke.
  • Smanjeno oprašivanje biljaka.
  • Skraćivanje vegetacijskog perioda.
  • Ulazak u stanje stresa i prestanak rasta.

Navedene projekcije ukazuju na dvojake posljedice: smanjene prinose u poljoprivredi (smanjenje kvalitete sjemena i ploda) i smanjene izvore kvalitetne primarne sirovine koja je zdravstveno ispravna i cjenovno pristupačna za prehrambenu industriju.

Što će biti s kompanijom onda kad većina sadašnjih zaposlenika bude u mirovini?

Vjerujem u održivu budućnost kompanije. Činjenica da pratimo stanje i raspolažemo agro-meteorološkim podatcima 30 godišnjeg razdoblja omogućuje nam da upravljamo kriznim stanjem i na vrijeme i adekvatno prilagodimo svaku fazu proizvodnje novoj situaciji, od odabira sjemenja do planiranja tehnoloških procesa.

Podravka je velika kompanija. Tijekom 2018. zapitali ste se: što Podravka znači koprivničkom kraju? Kad ne bi bilo kompanije, koliko bi ljudi drugačije živjelo?

Podravka je od pedesetih godina prošlog (dvadesetog) stoljeća „motor razvoja“ koprivničkog kraja. Kad kompanije ne bi bilo u lokalnoj zajednici, tijekom 2018. drugačije bi živjelo više od 3.000 ljudi koji svakodnevno dolaze na posao u kompanijske tvornice i urede u gradu Koprivnici. Još jasniju sliku dobivamo kad kvantificiramo društveni utjecaj Podravke na zaposlenost u lokalnoj zajednici. Tada postajemo svjesni veličine i značaja kompanije za koprivnički kraj. Službeni podaci posljednjih godina pokazuju da od ukupnog broja zaposlenih radnika u lokalnoj zajednici, svakodnevno više od 20 % radnika radi u Podravki. Kad jedna kompanija u lokalnoj zajednici zapošljava toliko puno ljudi, bez dvojbe je riječ o velikoj društvenoj odgovornosti.

U koprivničkom kraju rade i druge tvrtke, pa bi u kontekstu ovog zadnjeg pitanja trebalo poželjeti uspjeha i razvoja i svim tim kompanijama. Vidite li njihovu budućnost održivom i profitabilnom?

Svim kompanijama koje rade u koprivničkom kraju želim održivu i profitabilnu budućnost. Naposljetku, ovisno o dugoročnoj održivosti njihova poslovanja, dolazi do poboljšanja društvenih, ekonomskih i okolišnih uvjeta života svih nas u lokalnoj zajednici. Koprivnica ima mnoge dobre tvrtke pa sam optimist.

Nedavno ste (još jednom) okupili u Podravci sve njezine dionike, one koji omogućuju Podravci da djeluje. Koji su bili učinci, kako se odvija to poželjno zajedništvo?

Podravka je početkom 2019. godine, s ciljem izrade što kvalitetnijeg nefinancijskog izvještaja i uključivanja svih relevantnih dionika u proces nefinancijskog izvještavanja, pozvala u svoje sjedište dosad najveći broj dionika. Pozvani su predstavnici čak 150 dionika – različitih organizacija iz poslovnog, javnog i civilnog sektora. Time je nastavljen višegodišnji dijalog kompanije s dionicima kroz proces nefinancijskog izvještavanja. Tako je omogućeno izražavanje bitnih očekivanja i interesa dionika za nefinancijskim informacijama. Uz aktivno sudjelovanje i uključivanje dionika, odabrane su materijalne teme i izrađen rang materijalnih tema koje će biti obuhvaćene nefinancijskim izvještajem (Izvještajem o održivom razvoju Grupe Podravka za 2018. godinu). Dionici su pozitivnog stava prema ovakvoj, za hrvatske prilike, novoj praksi uključivanja i dijaloga o bitnim očekivanjima i interesima za nefinancijskim informacijama.

U Podravci se nefinancijska izvješća rade od davna. I kroz to iskustvo moguće je pratiti razvoj kompanijske misli i prakse o održivosti. Što bi netko sa strane, čitatelj, mogao vidjeti i i zaključiti?

U Podravci se nefinancijski izvještaji rade od 2004. godine. Nadam se da će čitatelj, promatrajući Podravku, moći vidjeti i zaključiti:

  • Vođenje brige o održivom razvoju poduzeća predstavlja prioritetnu zadaću svakog uspješnog menadžmenta.
  • Menadžment orijentiran na održivi razvoj sustavno razmatra utjecaje poslovnih odluka na ekonomiju, okoliš i društvo te
  • Integracija održivog razvoja u poslovanje ima presudnu važnost za dugoročni razvoj i konkurentnost poduzeća na tržištu.

Što je danas na planu zalaganja za održivost bolje nego prije? Koji su zadnji pomaci?

Dao bih naglasak na izvještavanje. Postupak za sastavljanje nefinancijskog izvještaja Grupe Podravka se od početka 2018. godine temelji na proaktivnoj primjeni novih GRI Standarda za izvještavanje o održivosti koji su stupili na snagu 01. srpnja 2018. (GRI = Global Reporting Initiative = Globalna inicijativa za izvještavanje).

GRI Standardi predstavljaju najbolju svjetsku praksu nefinancijskog izvještavanja organizacija o njihovim ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima. Organizirani su kao set međusobno povezanih, modularnih standarda, koji se mogu koristiti zajedno, ali i svaki samostalno, ovisno o potrebama svake organizacije.

Nefinancijski izvještaj Grupe Podravka sukladan s GRI Standardima obuhvaća sljedeće:

  • Načela izvještavanja za određivanje sadržaja i kvalitete nefinancijskog izvještaja.
  • Opće informacije o kompaniji i njezinim praksama izvještavanja o održivosti.
  • Pristup upravljanju kompanije svakom materijalnom temom te
  • Informacije o utjecajima kompanije povezanim s ekonomskim, okolišnim i društvenim materijalnim temama (primjeri materijalnih tema su: Ekonomski učinak, Materijali, Otpad, Zapošljavanje, Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, Obuka i obrazovanje, Zdravlje i sigurnost kupaca).

Koji su sve projekti, aktivnosti i načela koja biste još posebno izdvojili u praksi Podravke koja znače podršku održivosti?

U 2018. godini možemo u Podravki izdvojiti doista mnogo toga. Pobrojiti ću samo neke aktivnosti i projekte koji znače izravnu podršku održivosti: održivi razvoj proizvoda, „Go West“ projekt, smanjenje soli, Nutritivna strategija Podravke 2014.-2020., inovacije u procesima, znanstvene i stručne publikacije, suradnja s lokalnom zajednicom, sudjelovanje u stvaranju zakonodavnog okvira RH i studijskih programa, EU projekti, razvoj novih lijekova, prijenos tehnologija proizvodnje od partnera u proizvodne pogone Belupa te unapređenje proizvoda iz postojećeg portfelja, projekt Lean Six Sigma, projekt pametne specijalizacije Održiva hrana – područje Sirovine i održivo korištenje resursa, odnosi sa zaposlenicima i zaštita okoliša.

U većini srednjih i velikih tvrtki praksa je da je djelatnost održivog razvoja i DOP-a povjerena nekom zaposleniku u službi marketinga ili korporativnih komunikacija. Tek nekoliko tvrtki ima odjel za održivi razvoj i viši status, kako je u Podravci. Pojasnite nam status, djelatnost odjela kojem ste voditelj? Ima li posla?

Početkom 2015. godine u Grupi Podravka je formiran novi Odjel za održivi razvoj, koji je organizacijski pozicioniran u korporativnu Službu Poslovna kvaliteta i održivi razvoj. Odjel je formiran na inicijativu predsjednika Uprave, a jednim dijelom kao odgovor na zahtjeve Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za provođenjem cjelovitog Okolišnog i društvenog akcijskog plana. Ovaj akcijski plan uključuje i sustavno nefinancijsko izvještavanje odnosno izvještavanje o održivom razvoju kompanije.

Odjel za održivi razvoj u Grupi Podravka je jednim dijelom i posljedica nedavne europske Direktive o nefinancijskom izvještavanju i raznolikosti (2014/95/EU), sa snagom zakonske obaveze koju je donijela Europska komisija.

Pored nefinancijskog izvještavanja, u nadležnost Odjela spadaju: osvještavanje zaposlenika i drugih dionika o održivom razvoju, suradnja s vanjskim dionicima te prepoznavanje, kvantificiranje i upravljanje značajnim ekonomskim, okolišnim i društvenim utjecajima poslovanja. Posla ima napretek. Ključni faktor je volja i interes za istraživanjem i otkrivanjem novih perspektiva održivog razvoja u poslovanju.

UDRUGA

Vi, supruga Sonja i nekolicina entuzijasta, osnovali ste i vodite u Koprivnici udrugu „Uzor Hrvatske – Udruga za održivi razvoj“. Što ste htjeli osnivanjem? Kako je danas i što je ispred nje danas?

Udruga za održivi razvoj je osnovana s idejom razvoja mreže odgovornih članova u društvu koji svojim djelovanjem doprinose održivom razvoju Hrvatske. Misija Udruge je rješavanje okolišnih, društvenih i ekonomskih problema na održivi način. Vizija Udruge je da Republika Hrvatska postane UZOR održivosti.

U proteklih 10-tak godina smo mnogo toga pokrenuli i napravili, no neka održiva rješenja i ideje su u Hrvatskoj još “daleko ispred svog vremena”.

Danas je Udruga fokusirana na odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj te na informiranje, obrazovanje i osvještavanje javnosti o održivom razvoju i klimatskim promjenama. Najveći nam je izazov samoodrživo financiranje aktivnosti i programa.

Dok radite u udruzi da li vam je više teško ili inspirativno?

Mislim da je više inspirativnog, a ima i slabijih dana. Volonterski rad u Udruzi za održivi razvoj Hrvatske meni predstavlja veliku inspiraciju i nadahnuće. Moj najveći motiv je raditi prave stvari na ispravan način, putem primjene održivih rješenja za ljude u zajednici. Uvijek mi je motiv osmisliti i “postaviti na noge” održiva rješenja s pozitivnim okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima.

Kako napreduje novi UZOR-ov projekt začet u 2017-oj : edukacija najmlađih, vrtićke djece, za korisno odvajanje otpada kod kuće? Imate li dovoljno partnera-sponzora?

UZOR-ov projekt “Zajedno za djecu i planet Zemlju” začet u 2017.-oj trenutno stagnira zbog nedovoljnog broja partnera-donatora koji su spremni dugoročno ulagati u odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj i našu zajedničku budućnost. Ovaj projekt je usmjeren na odgoj i obrazovanje djece za održivi razvoj na temu prepoznavanja i razvrstavanja otpada. Njime djecu u vrtićima i školama poučavamo prepoznavanju i odvojenom sakupljanju otpada, na njima privlačan i zanimljiv način. Paralelno s informiranjem i obrazovanjem djece, u vrtiće i škole postavljamo dječje eko kutije sa zabavnim likovima za pojedine vrste otpada. Ovakvi likovi potiču djecu na prepoznavanje i odvojeno sakupljanje otpada: Vila Papirica (za papir), Petko Peti (za plastiku), Bocko Boca (za staklo), Limenko Lim (za metal), Straško Strašić (za tekstil), Lovac na munje (za stare baterije) i Bio Vrtlarica (za biootpad).

Dječji priručnik za održivi razvoj – Prepoznavanje i razvrstavanje otpada je dobilo 19 vrtića u Hrvatskoj.

U suradnji s gradskom knjižnicom u Koprivnici održavate novi cikuls predavanja i radionica za mlade i građanstvo o održivom razvoju, klimi. Dakle, još jedna vaša inicijativa u 2019.!

Početkom 2019. godine osmislio sam i inicirao Ciklus tribina o održivom razvoju i Događanja za održivost planeta Zemlje. U sklopu Ciklusa tribina održane su tri tribine na sljedeće teme: održivo gospodarenje otpadom, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost. U sklopu Događanja za održivost planeta Zemlje održana su četiri otvorena dijaloga na teme deset prikazanih švedskih dokumentarnih filmova o održivom investiranju i upravljanju. Prikazivanje dokumentarnih filmova sam dogovorio izravno s autorom Sasjom Beslikom. Sasja Beslik je renomirani svjetski stručnjak iz područja održivih investicija i upravljanja. Proglašen je najboljim švedskim bankarom i savjetnik je Svjetskog ekonomskog foruma. Možemo zaključiti da je ostvaren postavljeni cilj ovih događanja – informirati, obrazovati i senzibilizirati javnost i donositelje političkih odluka kroz ponajbolje primjere dobre prakse iz zemlje i svijeta. Potaknuti ih na razmišljanje i shodno tome, na učinkovito i svrsishodno djelovanje za održivost planeta Zemlje. Navedene aktivnosti su ostvarene u suradnji s Knjižnicom i čitaonicom „Fran Galović“ Koprivnica i Kinom “Velebit”.

Opišite malo, zanimat će čitatelje, vaš nadaleko poznat program – teretni tricikl za sakupljanje starog papira od vrata do vrata. Udruga UZOR Hrvatske je s njime postala i poslodavac, što je rijetkost. Zaposlila je nekoliko ljudi.

Izvorni program “Teretnim biciklom do održive zajednice” se temelji na inovativnom sustavu za odvojeno sakupljanje starog papira teretnim biciklima u lokalnoj zajednici, „od vrata do vrata“. Teretni bicikli imaju transportni kapacitet do 100 kg staroga papira, a koriste se za besplatnu dostavu i pražnjenje eko kutija u koje sugrađani u kućanstvima odvojeno sakupljaju stari papir. Zbog činjenice da sakupljaju stari papir iz kojeg se proizvodi novi papir, teretni bicikli su iznimno vrijedni čuvari naših šuma i jedinog nam planeta Zemlje.

Program je u razdoblju od 2010. do 2018. godine stvorio pet održivih, ranije nepoznatih radnih mjesta vozača teretnih bicikala, za osobe iz dugotrajno nezaposlenih i marginaliziranih društvenih skupina. Opravdanost i široku prihvaćenost programa od strane sugrađana najbolje potvrđuju rezultati ostvareni u osmogodišnjem razdoblju, u kojem je teretnim biciklima sakupljeno i na recikliranje poslano gotovo 2.500 tona starog papira!

Nakon uspješnih osam godina provođenja, s 1. svibnja 2018. godine Udruga je na specifičan način završila svoj najpoznatiji program “Teretnim biciklom do održive zajednice”, a sve s ciljem nastavka održive prakse pod okriljem ključnih partnera, Gradskog komunalnog poduzeća Komunalac i Grada Koprivnice. Udruga – kao organizacija civilnog društva poklonila je jedinici lokalne samouprave program koji je posljednjih godina ostvarivao godišnji prihod veći od 300.000 kn i održivo financirao pet novostvorenih održivih radnih mjesta.

Možete li iskazati brojkama konkretan doprinos vaših teretnih bicikla društvu i okolišu?

Od pokretanja projekta do njegove predaje lokalnom komunalnom poduzeću ostvarene su upečatljive brojke: „od vrata do vrata“ sakupljeno je gotovo 2.500 tona starog papira, što znači i 48.840 spašenih mladih stabala. Odnosno, spriječena je emisija stakleničkih plinova za količini od 9.769 tona.

Udruga UZOR prima i nagrade. Naša Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska u okviru portal www.odgovorno.hr dodijelila vam je priznanje SJAJ 2018. – Zapažena praksa vidljivosti DOP-a. O kojim je sve priznanjima riječ, stranim i domaćim, kako motiviraju?

UZOR je tijekom godina primio brojna lokalna, regionalna, nacionalna i međunarodna priznanja i nagrade. Osim priznanja SJAJ 2018. koje dodjeljuje Poslovna inicijativa Dobra Hrvatska za zapaženu praksu vidljivosti DOP-a, još bi posebno istaknuo nagradu Zaklade iz Beča SozialMarie 2014. koja se dodjeljuje najboljim društvenim (socijalnim) inovacijama te nagradu Unicredit Foundation i Zagrebačke banke na natječaju Moja zajednica koja se dodjeljuje najboljim društveno poduzetničkim projektima.

OSOBNO

Kazali ste jednom:“ Održivi razvoj lako može bez mene, no ja ne mogu bez njega.“ Zanima nas kako ste došli u tu poziciju, vaša evolucija? Što je utjecalo?

Sada znam da i moj prvi susret s održivim razvojem nije bio slučajan. Zbio se početkom devedesetih godina 20. stoljeća kada sam čitao o Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (nazvanoj “Skup o Zemlji”), koja je održana 1992. godine u Rio de Janeiru. Odmah me zaintrigirala činjenica o postignutom dogovoru 179 svjetskih vođa i usvojenom “programu za 21. stoljeće”, popularno nazvanom Agenda 21, koji će razvoj učiniti ekonomski, društveno i okolišno održivim. Od tada pratim razvoj događanja vezanih uz održivi razvoj i provođenje Agende 21.

Danas je održivi razvoj moj način razmišljanja i djelovanja. On je moj način života. Zato iskreno izjavljujem: “Održivi razvoj lako može bez mene, no ja ne mogu bez njega.“

Zavoljeli ste prirodu od malena. Kako je to utjecalo?

U djetinjstvu sam živio u ruralnom dijelu koprivničke Podravine. Tada sam svaki dan i većinu praznika provodio na selu – doma ili kod djeda i bake, u cjelodnevnoj igri na dvorištu, polju, jezeru, livadi, potoku i u šumi. Potom sam u mladosti jako često odlazio na rijeku Dravu i brojna podravska jezera te obilazio obronke Bilogore. Zavolio sam prirodu i osvijestio njezinu važnost za moj život.

Imate reputaciju, pravite iskorake, nosite promjene. Jeste li zadovoljni, našli ste svoje poslanje?

Većinu vremena jesam zadovoljan. Riječ je zapravo o svem vremenu u kojem uspijevam ne pridavati značenje prečestim negativnim pojavama i informacijama u hrvatskom društvu, a to je okruženje u kojem živim. Moje poslanje je da budem ono što jesam, a to je definitivno održivi razvoj. Želim se baviti održivim razvojem gdje god živio i što god radio.

Vaša neprestana aktivnost i nove inicijative inspiriraju vaše okruženje – ljude koji vas poznaju. Kako se prepoznajete u pjesmi Cesarića? Koja je vaša kaplja?

Moja kaplja znači – svakodnevno zalaganje za održivi razvoj. Dokazao sam sebi da „moja mala kap“ može pokrenuti i „tkati“ značajna održiva rješenja u zajednici, s brojnim pozitivnim okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima.

Osjećate li se nekad usamljenim?, nepovezani s drugima? Dijelite li mišljenje da još nema puno aktivista – zagovaratelja društvene odgovornosti barem ne u javnosti?

Koliko poznajem hrvatsku scenu, stvarnih zagovaratelja održivog razvoja i društvene odgovornosti u javnosti – tek je nekolicina.

Nekad se osjećam usamljenim i nepovezanim s drugima, osobito u Hrvatskoj. Tim više što je održivi razvoj ugrađen u temelje Europske unije i sve ključne europske ciljeve, strategije i politike. Zato mi je teško vjerovati i prihvatiti da održivi razvoj u Hrvatskoj tako sporo napreduje. Jedno je imati “puna usta” održivog razvoja zbog njegove popularnosti, a nešto je sasvim drugo živjeti i svakodnevno ga primjenjivati u praksi.

Kako teku sati u vašoj obitelj, Naime, Sonja i Vi ste „do vrata“ u održivom razvoju, okupira li vaš posao i aktivizam i vaše privatno vrijeme? Ima li mjesta za druge teme?

Na području održivog razvoja za mene i nas dvoje uvijek ima posla jer je današnji svijet dominantno neodrživ. Zato sati u našoj obitelji teku prebrzo. Privatno vrijeme je suženo i rasprodano.

DOBRA HRVATSKA
Rujan 2019.

 

 

 

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img