Svoj jedini planet zagađujemo s pet trilijuna plastičnih vrećica godišnje. Čini se da je plastični otpad posvuda, visi na drveću, zakopan u pijesku na plaži, puše nam oko nogu dok hodamo ulicom…
Od invencije do zabrane, povijest plastičnih vrećica utjecala je na naš svijet. Godine 1933. polietilen, najčešće korištena plastika, nastao je slučajno u kemijskoj tvornici u Northwichu u Engleskoj. Dok se polietilen prije stvarao u malim serijama, ovo je bila prva sinteza materijala koja je bila industrijski praktična. Inicijalno ga je u tajnosti koristila britanska vojska tijekom Drugog svjetskog rata.
Kako su nas preplavile jednokratne plastične vrećice
Jednokratnu polietilensku vrećicu za kupovinu patentirala je 1965. godine švedska tvrtka Celloplast. Dizajnirana od strane inženjera Stena Gustafa Thulina, tanka plastična vrećica brzo počinje zamjenjivati tkaninu i raniju plastiku u Europi. Nakon osvojenih 80% tržišta u Europi, plastične vrećice su 1979. godine uvedene u SAD. Agresivnim kampanjama jednokratne plastične vrećice su plasirane kao superiornije u odnosu na papirnate i višekratne vrećice.
Tek je 1997. moreplovac i istraživač Charles Moore otkrio Veliki pacifički otok smeća. To je najveća od nekoliko golemih nakupina plastičnog otpada u oceanima što ozbiljno prijeti morskom životu. Otkriveno je i da su prvenstveno plastične vrećice odgovorne za ugibanje morskih kornjača, koje pogrešno misle da su to meduze i jedu ih.
Osvrt: Vrijeme je da odbacimo bacanje. Treba nam korijenita promjena filozofije života na Zemlji.
Zabrana jednokratnih plastičnih vrećica
Bangladeš je postao prva zemlja u svijetu koja je 2002. godine uvela zabranu tankih plastičnih vrećica nakon što je otkriveno da su plastične vrećice odigrale ključnu ulogu u začepljenju odvodnih sustava tijekom katastrofalnih poplava. Druge su zemlje brzo slijedile primjer, poput Južne Afrike, Ruande, Kine, Australije i Italije.
U svim zemljama članicama Europske unije proizvodnja i prodaja jednokratnih plastičnih proizvoda poput plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za balone, štapića za uši itd. zabranjena je od 3. srpnja 2021. godine.
Međunarodni dan bez plastičnih vrećica obilježava se 3. srpnja od 2008. godine. Inicirala ga je Rezero organizacija, članica Zero Waste Eruope (ZWE). U početku je obilježavan samo u Kataloniji, a postepeno ga je prepoznala Europska unija. Danas se obilježava globalno u velikom broju zemalja diljem svijeta. Cilj obilježavanja je potaknuti ljude diljem svijeta da osvjeste štetnost jednokratnih plastičnih vrećica te prihvate i promoviraju ekološke alternative kako bi se pokazalo da je svijet bez upotrebe toliko plastike moguć. Dio je Break Free from Plastic pokreta koji je započeo u rujnu 2016., a pridružilo mu se gotovo 1500 različitih organizacija. Pokret traži rješenja za krizu plastičnog onečišćenja kako bi planet učinio sigurnijim za ljude, okoliš i divlje životinje.
DOBRA HRVATSKA
