spot_img

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Međunarodni dan bioraznolikosti, koji se svake godine obilježava 22. svibnja, ima za cilj povećati razumijevanje i svijest o pitanjima biološke raznolikosti te ukazati na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju. Na taj dan Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor RH.

Naše blagostanje ovisi o prirodi i bioraznolikosti

Bioraznolikost je živo tkivo našeg planeta. Iako se često shvaća kao široka raznolikost biljaka, životinja i mikroorganizama, bioraznolikost također uključuje genetske razlike unutar svake vrste — na primjer, između sorti usjeva i pasmina stoke — i raznolikost ekosustava (jezera, šume, pustinje, poljoprivredni krajolici) koji ugošćuju više vrsta interakcija među svojim članovima (ljudi, biljke, životinje). Bioraznolikost podupire ljudsko blagostanje u sadašnjosti i budućnosti, a njezino brzo smanjivanje prijeti i prirodi i ljudima. Ljudsko zdravlje, hrana, gospodarstva i blagostanje ovise o prirodi. Pa ipak, priroda je u krizi. Neograničeno iskorištavanje prirode dovelo je do nestanka mnogih biljnih i životinjskih vrsta alarmantnom brzinom, uništavajući tako biološku raznolikost Zemlje i narušavajući ekološku ravnotežu.

Značaj bioraznolikosti u brojkama

Unatoč svom tehnološkom napretku i dalje smo u potpunosti ovisni o zdravim i vitalnim ekosustavima. O njima ovisi naša voda, hrana, lijekovi, odjeća, gorivo, sklonište i energija… Riba daje 20% životinjskih bjelančevina za oko 3 milijarde ljudi. Više od 80% ljudske prehrane čine biljke. Čak 80% ljudi koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju oslanja se na tradicionalne biljne lijekove za osnovnu zdravstvenu skrb. Otprilike polovica svjetskog BDP-a – oko 44 trilijuna USD – ovisi o prirodnim resursima, dok priroda godišnje pruža usluge u vrijednosti od najmanje 125 trilijuna USD.

Degradacija bioraznolikosti i ekosustava

Ljudski negativni utjecaj na biološku raznolikost dosegnuo je razmjere bez presedana. Oko 75% kopnenog okoliša i 66% morskog okoliša značajno je izmijenjeno ljudskim djelovanjem. Milijunu od procijenjenih 8 milijuna vrsta biljaka i životinja na svijetu prijeti izumiranje. Degradacija ekosustava utječe na dobrobit 40% globalne populacije. Gubitak bioraznolikosti prijeti svima, uključujući i naše zdravlje. Dokazano je da bi gubitak bioraznolikosti mogao proširiti zoonoze – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude – dok, s druge strane, ako očuvamo bioraznolikost netaknutom, ona nudi izvrsne alate za borbu protiv bolesti i pandemija poput onih uzrokovanih koronavirusima. Sve se više shvaća da je biološka raznolikost globalno bogatstvo od ogromne vrijednosti za buduće generacije.

Bioraznolikost i ciljevi održivog razvoja

Trenutačni negativni trendovi u bioraznolikosti i ekosustavima potkopavaju napredak prema ciljevima održivog razvoja. Glavni globalni pokretači gubitka bioraznolikosti su klimatske promjene, invazivne vrste, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i urbanizacija. Gubitak bioraznolikosti, globalno zagađenje te klimatske promjene dio su međusobno povezane trostruke planetarne krize s kojom se svijet danas suočava. Njih treba hitno rješavati ako želimo unaprijediti ciljeve održivog razvoja i osigurati održivu budućnost na ovom planetu. Znanstvenici ukazuju da rješenja postoje i da još nije kasno za djelovanje. Potrebne su brze i ambiciozne akcije za preokret ovih trendova i očuvanje prirode.

bioraznolikost i ciljevi održivog razvoja
Zdrava biosfera, s bogatom bioraznolikošću i funkcionalnim ekosustavima, temelj je za postizanje društvenih i gospodarskih ciljeva održivog razvoja. / Izvor: Stockholm Resilience Center

Plan bioraznolikosti

Dok se čovječanstvo suočava s isprepletenom trostrukom planetarnom krizom klimatskih promjena, gubitka prirode i biološke raznolikosti te onečišćenja, potrebna je suradnja svih strana društva kako bi se obnovio sklad s prirodom i potaknuo prijelaz na održive društveno-ekonomske sustave.

Usvajanje Globalnog okvira za bioraznolikost u prosincu 2022. bio je važan korak za predanost djelovanju koje štiti prirodu. Ovaj povijesni okvir podupire postizanje ciljeva održivog razvoja i nadovezuje se na prethodne strateške planove Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), ključnog međunarodnog instrumenta za održivi razvoj. Plan bioraznolikosti postavlja ambiciozan put za postizanje globalne vizije svijeta koji živi u skladu s prirodom do 2050. Među ključnim elementima okvira su 4 cilja do 2050. i 23 cilja do 2030.

Četiri sveobuhvatna cilja koja se trebaju postići do 2050. usredotočena su na zdravlje ekosustava i vrsta, uključujući zaustavljanje izumiranja vrsta izazvanog ljudskim djelovanjem, održivo korištenje bioraznolikosti, pravedno dijeljenje koristi te na provedbu i financiranje kako bi uključili zatvaranje manjka u financiranju bioraznolikosti od 700 milijardi dolara po godina.

Među dvadeset i tri cilja koja treba postići do 2030. uključeno je očuvanja 30 posto kopna i mora, 30 posto obnove degradiranih ekosustava, prepolovljenje uvođenja invazivnih vrsta i 500 milijardi dolara godišnje smanjenje štetnih subvencija.


Povijesni Sporazum UN-a o svjetskim morima s ciljem: 30 % do 2030. Uspjeh Konferencije UN, New York, 2023!


Plan bioraznolikosti nudi mogućnosti suradnje i partnerstva među različitim akterima. Potiču se vlade, autohtoni narodi i lokalne zajednice, nevladine organizacije, zakonodavci, poduzeća i pojedinci da istaknu načine na koje podupiru provedbu Plana biološke  raznolikosti. Svatko ima svoju ulogu i stoga može biti dio plana.

Europski zeleni plan i Strategija bioraznolikosti za 2030.

Zemlje EU-a, uključujući Hrvatsku, predane su postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjenju svojih obveza na temelju Pariškog sporazuma. Europski zeleni plan strategija je EU-a za postizanje tog cilja za 2050. Sadrži paket inicijativa u području politika kojim se želi osigurati zelena tranzicija EU-a. Krajnji cilj je postići klimatsku neutralnost do 2050. Europski zeleni plan naglašava potrebu za sveobuhvatan i međusektorski pristup u kojem sva relevantna područja politike doprinose krajnjem klimatskom cilju. Paket obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja. Sve te inicijative međusobno su snažno povezane.

Kao ključni dio Europskog zelenog plana Strategija bioraznolikosti EU-a za 2030. sveobuhvatan je, ambiciozan i dugoročan plan za zaštitu prirode i preokret degradacije ekosustava. Strategija ima za cilj dovesti europsku bioraznolikost na put oporavka do 2030. godine. Sadrži konkretne radnje i obveze koje treba provesti:

  • EU će proširiti postojeća područja Natura 2000 uz strogu zaštitu područja vrlo visoke biološke raznolikosti i klimatske vrijednosti.
  • Kao dio ovog plana, Komisija je predložila prvi zakon EU-a o obnovi prirode  koji uključuje sveobuhvatni cilj obnove za dugoročni oporavak prirode u kopnenim i morskim područjima EU-a, s obvezujućim ciljevima obnove za određena staništa i vrste.
  • EU je spreman dati primjer u rješavanju globalne krize biološke raznolikosti radom na uspješnom usvajanju ambicioznog globalnog okvira bioraznolikosti prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti.

Hrvatska je na kopnu već ostvarila cilj od 30 posto zaštite, a obećala je povećati i zaštitu mora do 30 posto. 

Situacija u Hrvatskoj je bolja nego u velikom dijelu EU-a zahvaljujući geografskom položaju, geološkoj povijesti, dosadašnjim klimatskim uvjetima te velikom broju zaštićenih područja. No iako je priroda Hrvatske još uvijek dobro očuvana, bogata i raznolika neke vrste su ipak ugrožene. Trendovi zabrinjavaju te upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem.

Dan zaštite prirode u Hrvatskoj

Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, Republika Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Taj dan se svake godine održavaju razne odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img