spot_img

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2023. – Ujedinjeni protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se svake godine 9. prosinca kako bi se podigla svijest o negativnim učincima korupcije na sva područja života. Iako ju je teško izmjeriti, korupcija ne podrazumijeva samo ekonomske već i socijalne i političke troškove. Međunarodni i EU napori u borbi protiv korupcije pretočeni su u višeslojnu politiku i pravni okvir. 

Zašto je korupcija toliki problem?

Transparency International definira korupciju kao “zlouporabu povjerene ovlasti za privatnu korist”. Ističu da “korupcija nagriza povjerenje, slabi demokraciju, koči gospodarski razvoj i dodatno pogoršava nejednakost, siromaštvo, društvene podjele i ekološku krizu”.

Koruptivno ponašanje može uključivati:

  • javne službenike koji traže ili uzimaju novac u zamjenu za usluge;
  • političare koji zlorabe javni novac ili dodjeljuju poslove i ugovore tvrtkama i ljudima koji su im prijatelji ili obitelj;
  • tvrtke koje podmićuju dužnosnike kako bi dobile poslove ili ishode koji im idu u korist.

Korupcija može uključiti bilo koga, od političara, preko poslovnih ljudi do javnosti.

Korupcija je složen društveni, politički i ekonomski fenomen koji pogađa sve zemlje. Korupcija potkopava demokratske institucije, usporava gospodarski razvoj i doprinosi nestabilnosti vlada.

Korupcija je globalni problem
Slika: Korupcija je globalni problem. / Transparency International

Troškovi korupcije su također višestrani te utječu na:

  • vladavinu prava;
  • povjerenje u vladu i institucije;
  • okoliš i održivu budućnost;
  • gospodarstvo i prilike za rast bogatstva.

Korupcija napada temelje demokratskih institucija iskrivljujući izborne procese. Izopačuje vladavinu prava stvarajući birokratske močvare, čiji je jedini razlog postojanja traženje mita. Korupcija zaustavlja gospodarski razvoj jer se izravna strana ulaganja obeshrabruju. Zbog korupcije mala poduzeća unutar zemlje često ne mogu prevladati potrebne “početne troškove”.

Borba protiv korupcije

Opća skupština UN-a usvojila je 31. listopada 2003. Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije i zatražila od glavnog tajnika da imenuje Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) kao tajništvo Konferencije država stranaka Konvencije (rezolucija 58/4 ). Od tada se 190 država obvezalo na antikorupcijske obveze iz Konvencije, pokazujući gotovo univerzalno priznanje važnosti dobrog upravljanja, odgovornosti i političke predanosti.

Skupština je također odredila 9. prosinca kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije, kako bi se podigla svijest o korupciji i ulozi Konvencije u njezinoj borbi i sprječavanju. Konvencija je stupila na snagu u prosincu 2005. godine.

U svojoj dvadesetoj obljetnici, ova Konvencija i vrijednosti koje promiče važnije su nego ikad, što od svih zahtijeva udruživanje napora u borbi protiv ovog zločina. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i Tajništvo Konferencije država stranaka Konvencije pri tome prednjače.

Napori za borbu protiv korupcije također su uključeni u UN-ove ciljeve održivog razvoja (SDG). SDG 16 — koji promiče pravedna, miroljubiva i uključiva društva — poziva na smanjenje “korupcije i mita u svim njihovim oblicima”.

“Jačanje vladavine prava i promicanje ljudskih prava ključni su za ovaj proces, kao što je smanjenje protoka ilegalnog oružja, borba protiv korupcije i osiguranje uključivog sudjelovanja u svakom trenutku”

navodi se u SDG 16.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije
Koristite hashtagove #UnitedAgainstCorruption i #UNCAC20 kako biste UNCAC označili kao 20. tijekom 2023. na svim digitalnim platformama.

Utjecaj borbe protiv korupcije na mir, sigurnost i razvoj

Ove 2023. godine obilježava se 20 godina od usvajanja Konvencije protiv korupcije, što nudi perspektivu za razmišljanje o njezinom utjecaju na globalne napore u borbi protiv korupcije.

Današnji svijet suočava se s nekim od najvećih izazova u mnogim generacijama – izazovima koji prijete prosperitetu i stabilnosti za ljude diljem svijeta. U većini njih isprepletena je pošast korupcije.

Korupcija ima negativan učinak na svaki aspekt društva i duboko je isprepletena sa sukobima i nestabilnošću, ugrožavajući društveni i gospodarski razvoj i potkopavajući demokratske institucije i vladavinu prava. Korupcija ne samo da slijedi sukob, već je često i jedan od njegovih temeljnih uzroka. Potiče sukobe i koči mirovne procese potkopavajući vladavinu prava, pogoršavajući siromaštvo, omogućavajući nezakonitu upotrebu resursa i osiguravajući financiranje oružanih sukoba.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2023. nastoji istaknuti ključnu vezu između borbe protiv korupcije i mira, sigurnosti i razvoja. U osnovi je shvaćanje da je suzbijanje ovog kriminala pravo i odgovornost svih te da samo suradnjom i angažmanom svih osoba i institucija možemo prevladati negativne posljedice ovog kriminala. Države, državni službenici, državni službenici, službenici za provedbu zakona, predstavnici medija, privatni sektor, civilno društvo, akademska zajednica, javnost i mladi, podjednako, svi imaju ulogu u zajedničkoj borbi protiv korupcije.

Sprečavanje korupcije, promicanje transparentnosti i jačanje institucija ključni su ako se žele ispuniti ciljevi predviđeni u ciljevima održivog razvoja.

Korupcija u Hrvatskoj

Hrvatska je završila proces tranzicije i usklađivanja zakonodavstva s relevantnim međunarodnim dokumentima, 2013. godine je postala članica Europske unije, a 2023. i članica eurozone i Šengenskog prostora. Međutim, zbog rata i turbulentnog postjugoslavenskog razdoblja te zbog tegobnog procesa privatizacije i njegovog utjecaja na socioekonomske strukture, percepcija korupcije među hrvatskim građanima i dalje je visoka.

Prema percepcijama građana 2022. godine korupcija je postala problem broj jedan u RH. Čak niti pristupanje EU-u od kojega se dosta očekivalo u ‘uvođenju reda’ i smanjenju korupcije nije dalo rezultata jer je Hrvatska po Indeksu percepcije korupcije (Transparency International, 2022) na samom začelju država EU-a, tek malo bolja od Rumunjske, Bugarske i Mađarske. Opterećeni starom pričom o korumpiranosti, prije svega političkih aktera (Vlade RH i ministarstava, Sabora RH te sudstva), građani pod dojmom novootkrivenih afera zadržavaju percepciju visoke prisutnosti korupcije.

Borba protiv korupcije je borba za Hrvatsku u kojoj od vlastitog rada pošteno žive njeni građani, uključeni u procese odlučivanja. Uz nositelje vlasti koji neće zloupotrijebiti svoju poziciju kako bi uništili prevenciju i integritet neovisnih tijela u borbi protiv nje ili bi tu borbu iskoristili isključivo za političke obračune i dolazak na vlast.

Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img